Naporni poslovi s dugim radnim vremenom, nepredvidljivim dnevnim zadacima i zahtjevnim šefom kod mnogih radnika izazivaju depresiju.
U nedavno objavljenom američkom istraživanju koje je objavio portal Health.com, najviša je stopa depresije od 11 posto zabilježena kod zanimanja na području zdravstva, njege, socijalnog rada i ugostiteljstva. Ipak, povoljnije je imati posao nego biti nezaposlen.
Među nezaposlenima u Sjedinjenim Državama godišnja stopa depresije iznosi 13 posto, u usporedbi sa sedam posto kod zaposlenih. U Hrvatskoj, pogođenoj dodatnim problemima kao što je neisplata plaća i visoka birokratiziranost, stope su nesumnjivo još više. Svake godine oko 250.000 do 270.000 Hrvata iskusi neki oblik depresije, piše Ozren Podnar u Poslovnom dnevniku.
"Posao je izvor životnog smisla i društvene podrške, koja mnogima pruža zaštitu od depresije. Ljudi se na radnom mjestu nalaze i druže", veli Eugene Baker, dopredsjednik OptumHealth Behavioral Solutionsa, tvrtke koja pruža usluge na polju pomoći zaposlenicima. "No, ako je netko kronično nesretan na poslu i nema načina da promijeni situaciju, u većoj je opasnosti od depresije".
Faktori koji doprinose depresiji su geni, spol, stres i manjak bliskih međuljudskih odnosa. U svim zanimanjima, žene imaju višu stopu depresije od muškaraca, a najviša je stopa zabilježena u prehrambenoj industriji (14,8 posto). Muškarci su izloženiji depresiji rade li u medijima, zabavnoj industriji, umjetnosti i sportu (6,7 posto).
Nije teško pretpostaviti zašto su neka zanimanja depresivnija od drugih. Poslovi s visokim zahtjevima, velikim obimom posla i niskim stupnjem kontrole nad zadacima izazivaju stres, koji je pak ključni okidač depresije. "Stres je u početku pozitivna snaga koja pomaže povećanju produktivnosti, no nakon nekog vremena, koje varira između pojedinaca, postaje štetan po zdravlje", navodi njemački psihijatar Thomas Fischer iz hamburškog Zavoda za kliničku psihologiju.
"To se očituje u poslovima koji su na vrhu depresivne ljestvice, kao što je rad u domovima za stare i nemoćne ili socijalni rad. Takvi su poslovi važni i vrlo zahtjevni, jer zaposlenik uvelike ovisi o vanjskim okolnostima – o stanju i ponašanju štićenika te o često skučenim sredstvima za rad", dodaje Fischer.
"Općenito, moguće je obavljati zahtjevan posao i ipak izbjeći depresiju ako imate visok stupanj kontrole nad radnim ritmom. No, ako se nalazite na kraju pokretne trake i do vas velikom brzinom stiže predmet za predmetom, nemate nikakvu kontrolu i ostajete izmoždeni".
Poslovi s dugim radnim vremenom ili s radom u smjenama, koji remete normalni ritam sna i budnosti, također pogoduju nastanku depresije, kao i nesigurna i neugodna radna okruženja. Riskantna su i zanimanja kao što su policijsko, odvjetničko i sudačko, čiji su predstavnici izloženi najgorem ljudskom ponašanju, uključujući prijetnje i nasilje.
Idući su faktor rizika poremećeni odnosi sa suradnicima i nadređenima, naglašava dr. Adam Kaplin, profesor psihijatrije i neurologije na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu. "Slaganje s kolegama i nadređenima često je važnije od plaće i drugih beneficija. Mnogi prihvaćaju niža primanja samo da bi mogli raditi u prijateljskom okruženju", zaključuje.
Najdepresivnija zanimanja
1. Rad u domovima za stare i nemoćne
2. Čuvanje i njega djece
3. Socijalni rad
4. Zdravstvene usluge
5. Ugostiteljstvo
6. Obrazovanje
7. Umjetnost, spisateljstvo, zabava
8. Administracija
9. Popravci i održavanje
10. Financijsko savjetovanje, knjigovodstvo
(T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
