Većina radnika diljem svijeta ne vjeruje da mora biti u uredu radi obavljanja posla te traži dopuštenje i opremu da radi gdje god želi
Nedavno istraživanje tehnološke kompanije Cisco otkrilo je da 60 posto anketiranih iz zanimanja koja ne zahtijevaju fizičku nazočnost smatra da može biti jednako produktivno kod kuće ili na putovanju kao i u uredu. Ta je sklonost najnaglašenija u Aziji i Latinskoj Americi tako da je 90 posto Indijaca, 80 posto Kineza i 75 posto Brazilaca izjavilo da bi jednako kvalitetno radilo izvan ureda.
Dvije trećine od 2.600 sudionika istraživanja iz 13 zemalja izjavilo je da želi dopuštenje i mogućnost da rabe vlastite ili poslodavčeve uređaje da bi pristupali korporativnoj mreži, programima i podacima u bilo koje doba. Također očekuju da raspoloživih uređaja bude sve više, piše Ozren Podnar u Poslovnom dnevniku.
Jednak postotak anketiranih poručio je da bi pristao na nižu plaću ako bi zauzvrat dobio pravo da bira vrijeme i mjesto rada te pristup korporativnim podacima. "Želja radnika za mobilnošću je životna činjenica, a prednosti koje donosi rad na daljinu uočljive su u brojnim djelatnostima. Posao više ne podrazumijeva konkretno mjesto, već stil života", rekao je predstavnik Cisca Dave Evans internetskom magazinu Management Issues.
Istraživanje je pokazalo da djelatnici kojima je omogućeno da telekomunikacijski pristupaju poslodavčevoj mreži, aplikacijama i podacima izvan ureda rade jednako ili duže od kolega koji sjede u prostorijama poduzeća. Oko polovice je anketiranih reklo da od kuće radi prosječno 2,5 sata duže nego od propisanoga radnog vremena, a njih pet posto čak četiri sata duže. Ti podaci su razumljivi jer ostanak kod kuće štedi vrijeme i snagu.
"Iz istraživanja jasno proizlazi da je koncepcija fiksnoga radnog okruženja zastarjela u mnogim profesijama. Za radnike je želja za fleksibilnim radnim mjestom i vremenom podjednako važna kao plaća. Poslodavci trebaju uspostaviti telekomunikacijsku infrastrukturu bez prostornih ograničenja da bi ostali konkurentni i povećali zadovoljstvo zaposlenika", zaključila je Ciscova dužnosnica Marie Hattar.
Pitanje mjesta na kojemu se obavlja rad ne tiče se proizvodnih i uslužnih profesija za koje je mjesto ključan sastojak opisa posla – portir, vozač, stjuardesa ili medicinska sestra nikada neće raditi odakle njima odgovara.
Neki su poslovi odlično prilagođeni radu na daljinu. Takvi su primjerice poslovi računalnog programera, web dizajnera, web mastera, telefonskog prodavača, akvizitera, konzultanata, agenta za podršku korisnicima, knjigovođe, računovođe, pisca, lektora, redaktora, prevoditelja i neki administrativni poslovi.
Čak i kad je riječ o profesiji kojoj je fleksibilnost vremena i mjesta prirođena, poslodavac mora procijeniti je li pojedini djelatnik prikladan za rad izvan središnjice. Takvom su djelatniku potrebne sposobnosti organizacije vremena, samodostatnosti, samomotiviranja i discipline te vještina korištenja opreme.
Za poslodavca je poželjno da uvede jasna pravila i granice za one kojima dopusti prostornu i vremensku fleksibilnost. Sankcije za kršenje tih pravila mogu biti nalog za povratak u ured, novčane kazne ili otkaz. Kompanije koje tek počinju dopuštati rad na daljinu mogle bi isprva takav rad omogućavati samo onima koji se kod kuće moraju brinuti o djeci ili bolesnima te onima koji stanuju najdalje od ureda.
Pomak u smjeru rada na daljinu ne znači da djelatnik mora raditi samo izvan ureda. Djelatnik treba imati dopuštenje da naizmjenično, prema vlastitom nahođenju, navraća na posao ili radi s lokacije po svom izboru. Također mu poslodavac može nametnuti obvezu dolaska na sastanke da bi osigurao njegovu punu obaviještenost i motiviranost.
Prednosti rada od kuće za poslodavaca su veća mogućnost angažiranja i zadržavanja kvalitetnih radnika koji iz bilo kojih pobuda ne žele putovati na radno mjesto ili kojima je dolazak onemogućen iz medicinskih razloga. Dobra je strana i veća produktivnost jer radnici ne moraju trošiti vrijeme i energiju na putovanje.
Što više djelatnika radi izvan ureda, to su poslodavcu niži troškovi energije i održavanja uredskog prostora. Loše su strane troškovi nabavljanja opreme i pružanja stručne obuke za djelatnika te slabija mogućnost nadzora i koordinacije djelatnikova rada. U nekim je poslovima važan timski duh i osjećaj zajedništva i pripadnosti među radnicima, što se gubi kod rada na daljinu.
(T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
