Od silne želje da od svojih radnika izvuku što veći učinak mnogi su menadžeri zaboravili kako potaknuti zalaganje.
U poslovnom svijetu pristojnost je nedovoljno zastupljena, a najmanje su pristojni rukovoditelji - barem takav dojam imaju zaposlenici. U nedavnoj britanskoj anketi 50 posto upitanih je odgovorilo da od nadređenih rijetko čuju riječ "hvala".
Od silne želje da od svojih radnika izvuku što veći učinak, mnogi su menadžeri izgubili iz vida tu staru vještinu poticanja na zalaganje. Menadžerov propust u izražavanju zahvalnosti nije nužno plod bahatosti niti zle namjere, već pretpostavke da su podređeni "sigurno svjesni" koliko je njihov trud cijenjen, piše Ozren Podnar u Poslovnom dnevniku.
Ipak, nije svejedno kaže li se hvala ili ne. Istraživanje objavljeno u američkoj reviji Journal of Personality and Social Psychology pokazalo je da ljudi bitno drukčije reagiraju ovisno o tome jesu li za neku svoju uslugu ili napor primili znak zahvalnosti. U istraživanju je 69 ispitanika dobilo zadatak da odgovori na dopis studenta Erica, koji je tražio savjet u vezi sa sastavljanjem životopisa i molbe za posao. Ericov je lik bio izmišljen te su iza njega stajali sami istraživači, no ispitanici to nisu znali.
Nakon što su poslali traženi odgovor, sudionici su od Erica primili još jedno pismo, u kojemu je tražio dodatnu pomoć. Pritom je pola ispitanika dobilo pismo u kojemu se Eric zahvaljuje na usluzi, dok je ostatak primio dopis neutralnog tona i bez zahvalnosti.
Stručnjaci su željeli vidjeti kakvog će učinka na sudionike imati uglađeno zahvalni, odnosno hladno neutralni odgovor. Vjerojatno ih nije iznenadio rezultat: od onih kojima se Eric propustio zahvaliti, samo je 32 posto pristalo pružiti mu pomoć još jednom, dok je čak 66 posto bilo voljno poslati mu dodatne savjete oko molbe za posao. Očito je verbalna zahvalnost udvostručila postotak onih koji su imali motivaciju nastaviti pomagati neznancu.
Stoga svaki rukovoditelj treba razmisliti zaboravlja li na taj jednostavan i besplatan adut u nastojanju da zaposlenike navede na marljiviji rad. U skladu s ranijim istraživanjima, koja su utvrdila da "mrkva" na radnom mjestu djeluje bolje od "batine", izražavanjem zahvalnosti menadžeri od osoblja izvlače više nego ravnodušnošću i šutnjom.
U nastavku istraživanja, psiholozi su otkrili i koja je emocija potakla one koji su primili zahvalu da pruže dodatnu pomoć. Ispostavilo se da njihova povećana motivacija nije bila posljedica dignutog ega, već osjećaja da su nekome od koristi i da su vrijedni u društvu. "Zahvaljivanjem se drugome ulijeva uvjerenje da je njegova pomoć vrijedna te ga se navodi da je pružaju i dalje", zaključili su znanstvenici.
Razumije se, obavljanje posla nije činjenje usluge već profesionalna obaveza koja se plaća. No, faktor zahvaljivanja ipak igra ulogu povrh motivacije koju pruža plaća (a ona ne mora biti dovoljna). "Zahvaljujte se zaposlenicima i širite kulturu zahvalnosti. Njen pozitivan utjecaj na timski rad u vašoj organizaciji zapanjit će vas", preporučuje Derek Irvine, dopredsjednik američke konzultantske tvrtke Globoforce. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
