Share
Tweet
Share

Prestanak radnog odnosa

Otkazivanje ugovora o radu bez navođenja konkretnog razloga

U kojim situacijama radnik može redovito prekinuti otkazati ugovor o radu i prekinuti suradnju s poslodavcem?

Pitanje:
Poštovani, radim u tvrtki koja me poslala na edukaciju (koju sam prošla u cijelosti, ostalo mi je samo polaganje završnog ispita). Međutim, u međuvremenu sam dobila ponudu za bolji posao i zanima me smijem li dati otkaz prije polaganja završnog ispita, odnosno ako ne želim završiti edukaciju?

Odgovor:
Radnik uvijek može redovito otkazati ugovor o radu bez navođenja razloga. Međutim, trebali bi ste provjeriti jeste li se na neki način obvezali prema poslodavcu s obzirom da vam isti snosi troškove edukacije. U slučaju da ste se obvezali, moguće je da ćete troškove edukacije morati vratiti poslodavcu. 

 

Što morate učiniti nakon isteka ugovora o radu?

Moramo li s poslodavcem potpisati određene papire i na taj način i 'službeno' završiti našu suradnju?

Pitanje:
Je li radnik nakon isteka ugovora o radu dužan potpisivati nekakve papire s poslodavcem ili na neki drugi način 'službeno' otkazati ugovor? 


Odgovor:
Kada istekne ugovor o radu na određeno vrijeme tada radni odnos prestaje po sili Zakona, te nije potrebno otkazati ugovor o radu, sklapati sporazumni raskid ugovora o radu ili potpisivati neki sličan dokument. Ono što ipak svakako uvijek predlažem, bilo poslodavcu bilo radniku, jest  da unaprijed najavi drugoj ugovornoj strani da ne namjerava produžiti ugovor o radu te da će radni odnos prestati istekom ugovora.  
 

 

Koja je razlika između otkaza i sporazumnog raskida ugovora o radu?

Bez obzira da li radni odnos prestaje otkazom ili sporazumno, poslodavac je uvijek dužan isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.

Pitanje: 

Radila sam 20 godina u jednom trgovačkom centru, radi odlaska iz države prekidam radni odnos koji je bio na neodređeno, slobodnom voljom. Lijepo Vas molim da mi pojasnite razliku između sporazumnog raskida i otkaza. Kada bi netko od mojih kolega davao otkaz spominjao bi se sporazumni raskid ugovora, a ne razumijem o kakvom se tu radi sporazumu, ako sam ja odlučila da više ne želim raditi. Ne znam ima li to kakve posljedice za mene i moje daljnje zapošljavanje.

Odgovor: 

Sporazumni raskid ugovora o radu i otkaz ugovora o radu su dva različita načina prestanka ugovora o radu. Otkaz ugovora o radu je jednostrani akt jedne od ugovornih strana ugovora o radu, tj. otkazati mogu i radnik i poslodavac, bez pregovaranja ili konzultacija s drugom ugovornom stranom. Otkaz ugovora o radu može biti redoviti ili izvanredni. Razlika između te dvije vrste otkaza je u tome što pri redovitom otkazu radnik je dužan raditi za vrijeme otkaznog roka (pri čemu se otkazni rok računa zavisno od trajanja radnog odnosa kod tog poslodavca) dok kod izvanrednog otkaza se otkazni rok ne primjenjuje, tj. prestanak radnog odnosa nastupa momentalno. Također, poslodavac uvijek mora obrazložiti razloge otkaza (izvanrednog i redovitog) dok radnik mora obrazložiti razloge otkaza samo u slučaju kada izvanredno otkazuje ugovor o radu.

Sporazumi raskid ugovora o radu je prestanak radnog odnosa kada se radnik i poslodavac sporazume oko npr. dana prestanka radnog odnosa te ostalih uvjeta prestanka radnog odnosa te o tome sklope pisani sporazum. 

Bez obzira da li radni odnos prestaje otkazom ili sporazumno, poslodavac je uvijek dužan isplatiti radniku naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Međutim, u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa, kao i slučaju svih vrsta otkaza bilo koje ugovorne strane, osim redovitog poslovno uvjetovanog otkaza te osobno uvjetovanog otkaza, radnik ne ostvaruje pravo na isplatu naknade za nezaposlene te poslodavac nije dužan radniku isplatiti otpremninu sukladno odredbama Zakona o radu.

Potpisao sam sporazumni raskid ugovora, imam li pravo na novčanu naknadu za nezaposlene?

Što na tu temu kaže Zakon o radu?

Pitanje:
Tijekom probnog rada sam dobio otkaz. Međutim, poslodavac mi je dao sporazumni otkaz, koji sam potpisao jer nisam išao za tim da je riječ o sporazumnom raskidu ugovora i potencijalnim posljedicama. Naime, još od ranije imam pravo na naknadu za nezaposlene. Imam li još uvijek to pravo? 

Odgovor:
Ako ste sklopili sporazumni raskid ugovora o radu kao razlog za prestanak radnog odnosa tada ne ostvarujete pravo na isplatu novčane naknade za nezaposlene, sve u skladu s člankom 48., stavak 1., točka 2. Zakona o tržištu rada.   
 

Isplata plaće radniku za 'neodrađene dane'

Poslodavac je zaposlenika odjavio tjedan dana nakon primitka SMS poruke prema kojoj „radnik daje otkaz i otvara svoju tvrtku“. Je li poslodavac dužan isplatiti plaću radniku i za dane između primljene obavijesti o otkazu i odjave radnika s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, iako radnik te dane nije odradio?

Pitanje:
Radnik se nakon 11. u mjesecu više nije pojavio na poslu. Poslao je SMS poruku u kojoj obavještava da daje otkaz jer “otvara svoju firmu”, no poslodavac je smatrao da će se radnik ipak pojaviti tijekom sljedećih dana na poslu jer mu je sve to skupa izgledalo kao nekakav trenutni ispad. Međutim, kad niti nakon nekoliko narednih dana radnik nije došao na posao, poslodavac ga je 18. u mjesecu (7 dana poslije) odjavio. Postoji li način da se radniku, s obzirom da navedenih tjedan dana nije odradio, plaća isplati samo do dana kad je poslodavca obavijestio o otkazu? 

Odgovor:
Poslodavac je dužan isplatiti radniku plaću za obavljeni rad. S obzirom da radnik nije obavio rad, poslodavac nije dužan za te dane isplatiti plaću. Sugeriram da kao poslodavac potražite pravni savjet radi detalja i uputa na koji način to riješiti.

Dobio/la sam otkaz… Imam li pravo na otpremninu?

U kojim slučajevima su poslodavci nakon otkaza ugovora o radu dužni isplatiti otpremninu?

Pitanje:
Nakon 13 godina kod istog poslodavca dobio sam otkaz jer zatvaraju obrt. Imam li pravo na otpremninu? 

Odgovor:
Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada. Iznimno, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Dakle, u vašem slučaju biste trebali ostvariti pravo na isplatu otpremnine, ako je razlog otkazivanja ugovora o radu likvidacija obrta.

 

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

Kada radnik ima pravo na isplatu novčanog iznosa zbog neiskorištenog godišnjeg odmora?

Pitanje:
Poštovani, molio bih vas ovim putem informaciju vezanu za isplatu neiskorištenih dana godišnjeg odmora nakon prestanka radnog odnosa. Dakle, znači radnik je trenutno u radnom odnosu tj. otkaznom roku, a preostalo mu je u ovoj godini 15 dana  godišnjeg odmora koje mu je poslodavac obećao isplatiti. Postoji li neki obrazac ili zahtjev koji se može ispuniti, a koji radniku može garantirati da će stvarno dobiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Odgovor:
Poslodavac je dužan radniku isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor sukladno članku 82. Zakona o radu. Konkretan iznos poslodavac je dužan naznačiti u zadnjem obračunu plaće (isplatna lista) radnika koji je dužan uručiti radniku. Takav obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu te radnik, u slučaju da poslodavac ne isplati naknadu, može pokrenuti ovrhu protiv poslodavca putem Financijske agencije a temeljem ovršne isprave, obračuna plaće. U slučaju da poslodavac radniku nije uručio obračun plaće ili na obračunu plaće nije naznačio naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, radnik svoje potraživanje može utužiti putem nadležnog suda. 

 

Prestanak radnog odnosa i odjava radnika s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Poslodavac radniku niti nakon šest mjeseci od prestanka radnog odnosa nije dostavio M-2P obrazac. Što učiniti?

Pitanje:
Prošlo je već 6.mjeseci od prestanka mog radnog odnosa. Bivši poslodavac mi ne želi dostaviti m2p obrazac. Odjavio me s mirovinskog, ali mi nije dostavio primjerak. Trenutno sam nezaposlena i već 6 mjeseci čekam taj obrazac koji mi je potreban za daljnje postupanje i poslovanje. Kome da se obratim za pomoć osim privatne tužbe?

Odgovor:
Sukladno članku 130., stavak 2. Zakona o radu poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U slučaju da poslodavac ne postupi po zakonu, radnik može prijaviti poslodavca Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Sektoru inspekcije rada. Oni će tada provesti inspekciju kod poslodavca te usmenim rješenjem na zapisnik poslodavcu narediti da u određenom roku vam dostavi primjerak odjave s mirovinskog osiguranja. 

Ugovor o radu na određeno i otkazni rok

Postoji li zakonski rok u kojem smo dužni najaviti poslodavcu da ne planiramo produžiti svoj radni odnos s njim ako smo sklopili ugovor na određeno?

Pitanje:
Pozdrav, kod sadašnjeg poslodavca bila sam zaposlena 1,7 godinu te sam radi epidemije dobila otkaz. Isti poslodavac me ponovo zaposlio 4 mjeseca kasnije i sada sam na radnom mjestu 5 mjeseci. Ugovor mi ističe 1.5. Obzirom da prelazim kod novog poslodavca da li u ovom slučaju odrađujem otkazni rok ili mi istekom ugovora ističu sve obveze s moje strane prema poslodavcu? Također bi pitala koji mi je rok da sadašnjem poslodavcu priopćim da ugovor neću produljiti.

Odgovor:
Ako ste sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od 5 mjeseci koji istječe 1.5., tada vam radni odnos prestaje s tim datumom, bez potrebe otkazivanja ugovora o radu ili primjene otkaznog roka. Ne postoji zakonski rok u kojem ste dužni najaviti poslodavcu da nećete produžiti svoj radni odnos s njim, tj. uopće niste dužni najaviti poslodavcu da nećete produžiti radni odnos kod njega. Međutim, i poslodavac i radnik bi trebali biti korektni kada su u pitanju produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme te unaprijed, tako da druga strana ima dovoljno vremena pripremiti se, javiti drugoj ugovornoj strani svoje namjere produljenja radnog odnosa.   

 

Otkaz ugovora o radu i isplata novčane naknade za nezaposlene

Imam li pravo na novčanu naknadu za nezaposlene ako sam dao otkaz kod bivšeg poslodavca?

Pitanje:
Supruga je radila 10 godina u jednoj firmi, a zadnjih par godina je bila na porodiljnom sa dvoje djece. Početkom prošle godine ja sam dobio premještaj u posve drugi grad/općinu, pa smo se bili prisiljeni preseliti s obzirom da su moja primanja veća! U srpnju je supruzi istekao godišnji odmor, tražila je premještaj u grad bliže našem novom mjestu stanovanja, ali nažalost to je odbijeno i bila je prisiljena dati otkaz. Početkom listopada zaposlila se u jednom trgovačkom centru gdje je radila 2 mjeseca, odnosno do početka lockdowna, kada je dobila otkaz. Prijavila se na HZZ, tražili su sve raskide ugovora i raznu dokumentaciju, sto im je uredno dostavila i mjesec dana čekala da joj javi njihova pravna služba odgovori ima li pravo na novčanu naknadu! Nakon mjesec dana čekanja, javili su joj da nema pravo na to i zato jer dala otkaz u bivšoj firmi u srpnju prošle godine. Sada ima pravo na žalbu… Ima li smisla uputiti žalbu, odnosno smatrate li da supruga ima pravo na novčanu naknadu? 

Odgovor:
Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se sukladno odredbama Zakona o tržištu rada. Sukladno članku 48., stavak 1., točka 1. navedenog zakona, pravo na naknadu ne ostvaruje osoba koja je sama otkazala ugovor o radu, osim ako se ne radi o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Sukladno istom članku, stavak 2., pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba  kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos odnosno služba prestala da je radnik otkazao ugovor o radu. S obzirom da je vaša supruga sama otkazala ugovor o radu dok je radila u Varaždinu a potom je bila zaposlena samo 2 mjeseca u Puli, tada supruga nažalost ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene. 
 

Poslovno uvjetovani otkaz i isplata otpremnine

Otpremnina se najčešće isplaćuje s posljednjom plaćom radnika.

Pitanje:
U tvrtki u kojoj radim proglašen je stečaj. Direktor mi je u razgovoru najavio da ću dobiti poslovno uvjetovan otkaz uz otkazni rok u trajanju od jednog mjeseca i dva tjedna. Obećao mi je isplatiti otpremninu i bonus za rad. Postoji li mogućnost da se sve zakomplicira s obzirom na to da je firma ušla u stečaj? U smislu, da neće biti novaca, da mi ne smije to isplatiti jer bi moglo naštetiti firmi, da Fina blokira račun? Bonus mi može isplatiti tijekom 11.mjeseca, a otpremnina mora doći sa zadnjom isplatom plaće ili može i to prije uplatiti?  


Odgovor:
Rok za isplatu otpremnine koja se isplaćuje kod redovitog otkaza ugovora o radu iz poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog razloga nije određen odredbama Zakona o radu, ali niti drugim propisima. Međutim najčešće se isplaćuje s posljednjom plaćom radnika kod tog poslodavca. U svakom slučaju se takva otpremnina ne može isplatiti prije nego što se ugovor o radu radnika redovito otkaže poslovno uvjetovanim ili osobno uvjetovanim otkazom ugovora o radu. 

U slučaju kada je poslodavac u stečaju, tada postoji mogućnost da poslodavac neće imati dovoljno sredstava za isplatu otpremnine (kao ni plaća radnicima). Radnik je u tom slučaju zaštićen temeljem Zakona o osiguranju radničkih tražbina na način da obvezu isplate otpremnine preuzima Agencija za osiguranje radničkih tražbina, ali samo do maksimalnog iznosa polovice zakonski utvrđene otpremnine. 

Rad na pola radnog vremena kod dva poslodavca

Nakon isteka oba ugovora o radu, a prilikom utvrđivanja visine novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, koja bruto plaća se uzima u obzir? Jedna, ili obje?

Pitanje:
Radila sam na pola radnog vremena kod dva poslodavca, na određeno vrijeme. Jedan ugovor istekao mi je 16.6.2020.g., a drugi 30.6.2020.g. Prijavila sam se u evidenciju HZZ-a te predala zahtjev za naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Ispunjavam uvjete vezane za duljinu neprekidnog radnog odnosa, radila sam nešto duže od 9 mjeseci. Moje pitanje je sljedeće: koja bruto plaća se uzima u obzir prilikom predaje zahtjeva? Samo jedna, viša, ili obje, njihov zbroj? Predala sam platne liste od oba poslodavca, jedna bruto plaća iznosi cca 3000 kn, a druga 2500 kn, no u obzir su uzeli bruto plaće samo jednog poslodavca.. Isto navode kako ne mogu uzeti u obzir zbroj plaća, no ne nalazim pravno uporište u tome. Navode da im sustav ne daje tu funkciju, no računalni sustav nije savršen te ne može biti mjerodavan oslonac za priznavanje prava. Molim za savjet, ima li smisla uložiti žalbu i na koji se članak zakona, i kojeg, pozvati? 

Odgovor:
Sukladno članku 51., stavak 2. Zakona o tržištu rada osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu kojoj je prestao radni odnos čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa odnosno službe. Takva odredba nije potpuno jasna te bi se mogla tumačiti dvojako, i da se računa samo prosjek jedne bruto plaće ili da se računa prosjek svih bruto plaća. Za konkretan odgovor bilo bi potrebno ipak imati uvid u cjelokupnu dokumentaciju.
 

 

Ugovor na određeno i potpore za očuvanje radnih mjesta

Može li radnik nakon isteka ugovora na određeno potražiti novi posao u slučaju da poslodavac prima novčanu pomoć za očuvanje radnih mjesta za tog radnika i nakon isteka ugovora o radu?

Pitanje:
Imam ugovor o radu na godinu dana i ugovor mi traje do 5.9.2020. Prijavljena sam preko burze. Moja šefica je primila potporu za očuvanje radnih mjesta zbog COVID-19 za ožujak, travanj i svibanj. Nismo radile u razdoblju od 19.3. do 4.5. zbog epidemije. Pošto je ugovoreno da ostajem do 5.9., našla sam posao u Austriji i ne namjeravam ostati u Hrvatskoj. Šefica mi je rekla da moram ostati do 5.12.2020. zbog uzimanja potpore za očuvanje radnih mjesta. Zanima me jesam li dužna ostati do 5.12. ili ne? 

Odgovor:
Vi ste sa svojim poslodavcem sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme s trajanjem do 5.9.2020. te s tim datumom prestaje vaš radni odnos. Nikakvi drugi propisi ne utječu na datum isteka vašeg ugovora osim ako se vi i vaš poslodavac ne usuglasite o tome.

 

Jesmo li dužni odraditi otkazni rok?

Izuzev u slučaju kada ga poslodavac oslobodi te obveze, radnik mora izvršavati svoje zadatke za vrijeme otkaznog roka.

Pitanje:
Je li radnik dužan odraditi otkazni rok i potpisati predloženi sporazumni raskid ugovora o radu? Također, što učiniti u situaciji kada šef prijeti radniku?

Odgovor:
Radnik je dužan raditi za vrijeme otkaznog roka, osim kada ga poslodavac ne oslobodi obveze rada za vrijeme trajanja otkaznog roka. Predstavnik poslodavca ne smije prijetiti radniku. Ako poslodavac prijeti radniku tada taj radnik može podnijeti kaznenu prijavu protiv predstavnika poslodavca koji mu prijeti. Bitno je napomenuti da kada predstavnik poslodavca kaže radniku da može otkazati njegov ugovor o radu da se to ne smatra prijetnjom. Što se tiče sporazumnog ugovora o radu, nisam sasvim siguran na što ste mislili. U svakom slučaju svaki dokument koji je postignut sporazumom predstavlja dvostrani dokument koji je slobodno očitovanje volje dvije ugovorne strane. 

Pravnik odgovara na vaša pitanja (dio drugi)

U okviru prošlotjednog webinara, odvjetnik Marko Borsky odgovorio je na pitanja tražitelja posla, zaposlenih, ali i poslodavaca.

Nastavljamo sa pregledom pravnih savjeta i odgovora na vaša pitanja, dok prethodni dio možete pronaći u ovom članku.  

Što je s djelatnicima koji zbog prestanka međugradskog prijevoza ne mogu doći na posao, pitanje je jednog poslodavca, a savjet pravnika glasi da poslodavac organizira prijevoz, iako to nije pravni lijek već savjet. 

Pojavilo se i pitanje vezano uz mogućnost zadržavanja obiteljske mirovine nakon sklapanja ugovora o radu. Zakon je u tom smislu poprilično jasan jer je primanje mirovine moguće do 26. godine života primatelja, pojasnio je pravnik Marko Borsky. Ako osoba sklopi ugovor o djelu sa poslodavcem prije isteka mirovine, automatski se ukida primanje mirovine tj. nije moguće primanje obje naknade.

Dosta zaposlenika brine pitanje o primanju naknade za javni prijevoz tijekom rada od kuće. Odgovor pravnika je kako, u načelu, poslodavac nije dužan snositi taj trošak te je u konačnici stvar dobre volje poslodavca hoće li radniku i dalje isplaćivati naknadu za javni prijevoz u periodu dok je organiziran rad od kuće. 

Na pitanje što ukoliko radnik ne pristaje na smanjenje plaće odnosno ne želi potpisati novi ugovor, pravnik odgovara da postoje dvije opcije – radnik ne potpisuje aneks o smanjenju plaće i poslodavac ostavlja radnika na istoj plaći, odnosno prema prethodnom ugovoru, a druga solucija je da poslodavac otkaže postojeći ugovor o radu, a radniku dostavi prijedlog novog ugovora. Ako radnik odbije ponuđeni ugovor onda se to smatra otkazom ugovora o radu.

Ukoliko je tvrtka uslijed pandemije donijela odluku o korištenju kolektivnog godišnjeg odmora te je isti već održan u travnju, može li poslodavac proglasiti novi kolektivni godišnji odmor za ljeto? Odnosno, treba li poslodavac pitati djelatnike za mišljenje/želje kad je riječ o terminu novog kolektivnog? Pravnik odgovara da većina poslodavaca nastoji izaći u susret svojim radnicima po pitanju kolektivnih godišnjih, no postoje prakse odnosno djelatnosti koje svoje kolektivne godišnje odmore održavaju u unaprijed definiranim razdobljima (npr. sudovi ne rade u kolovozu te im je za tada zakazan kolektivni godišnji). 

Javio nam se i zaposlenik koji je dobio sporazumni otkaz no poslodavac mu ne pruža na uvid taj isti dokument. Zanima ga ima li pravo inzistirati na uvidu u dokument prije ikakvog potpisivanja? Pravnik tvrdi kako svaki zaposlenik ima pravo uzeti određeno vrijeme kako bi proučio dokument, a ujedno može donijeti svoj prijedlog sporazuma. 

Pojavilo se i zanimljivo pitanje o tome smije li poslodavac odrediti različitu plaću za istu radnu poziciju, no u različitim gradovima? U načelu, svi ljudi imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad te ovakvo postupanje nije sukladno zakonu, tvrdi pravnik. No, potrebno je dublje ući u tematiku te vidjeti zbog čega poslodavac isplaćuje nejednake plaće. Ako ne postoje jasni i pravovaljani razlozi za isplatu različitih iznosa, onda je u pitanju diskriminacija. 

Gledatelji webinara tražili su i detaljno pojašnjenje pojma mobbing. Sudska praksa mobbing definira kao uznemiravanje na radnom mjestu koje traje duže vrijeme, odnosno barem 6 mjeseci u kontinuitetu. Konkretnije, mobbing nije 'samo' jedan uznemiravajući događaj. Također, mobbing možemo iskusiti i od strane naših kolega, a ne samo nadređenih osoba, kao što se to često smatra.

Mobbing nije samo verbalno vrijeđanje već i ignoriranje ili davanje radnih zadataka koji su debelo ispod razine znanja radnika ili, s druge strane, preteški poslovi gledajući iskustvo ili obrazovanje radnika. 

Pojavilo se i zanimljivo pitanje gledateljice koja se nalazi u drugom stanju te zbog svoje dijagnoze mora otvoriti komplikacije te sada strahuje od uručivanja otkaza. U tom slučaju je odgovor pravnika posve jasan - čim osoba svom poslodavcu dostavi doznaku liječnika o komplikacijama u trudnoći, osoba postaje zakonom zaštićena i poslodavac nema nikakvu mogućnost uručivanja otkaza. 

Sva  pravna pitanja i odgovore na iste možete potražiti na održanom webinaru.

 

Pravnik odgovara na vaša pitanja (dio prvi)

U okviru prošlotjednog webinara, odvjetnik Marko Borsky odgovorio je na pitanja tražitelja posla, zaposlenih, ali i poslodavaca.

Cijeli webinar možete pregledati na MojPosao Youtube kanalu, a izdvajamo određene odgovore na vaša pitanja. 

Ako ste se našli u situaciji kao naša jedna korisnica koja ima respiratorne poteškoće, u drugom je stanju, a i njeno vrtićko dijete ima iste zdravstvene probleme te njen poslodavac planira povratak u urede, odgovor pravnika glasi da je od 27. svibnja prema odluci Stožera ukinuta restrikcija rada u uredu te da je od tada rad od kuće stvar dogovora sa poslodavcem. Ako je poslodavac zahtijevao povratak u urede prije navedenog datuma, 27. svibnja, u tom trenutku je kršio zakon. Dogovor poslodavca i zaposlenika se regulira novim ugovorom ili aneksom postojećeg te se jasno definira opcija nastavka rada od kuće.  

Ukoliko vas znanima kako se računa otpremnina uslijed smanjenja plaća, odgovor pravnika glasi da računica ostaje ista, odnosno ako je aneksom došlo do smanjenja plaće onda se otpremnina računa prema novom, smanjenom iznosu.  Državna potpora se ne računa kao plaća jer je to naknada, osim ako u aneksu nije povećan iznos. 

Dosta prikupljenih pitanja od strane zaposlenih dotiču se prekovremenih sati i rada vikendom te isplate istog. Pravnik odgovara da je vaše pravo tražiti isplatu naknada za dodatne sate te podnijeti prijavu inspekciji rada. Od inspekcije rada zaposlenik ne dobiva financijsku pomoć već poslodavcu ide prijava koja onda završava sudskim postupkom kojim se rješava pitanje vraćanja primanja zaposlenika. 

Uslijed primanja državnih novčanih potpora, pitanja zaposlenika bila su i smjeru njene isplate samom zaposleniku. S obzirom da je navedena mjera napravljena 'ad hoc' sudska praksa nije posve jasna i tek će se vidjeti prava situacija. Načelno, naknada je namijenjena za očuvanje radnih mjesta te se uplaćuje poslodavcu, a ne direktno zaposleniku, što nažalost ostavlja prostor za malverzacije.  

Pojavilo se i pitanje smanjenja radnih sati radi ušteda te koliko dugo poslodavac može radniku davati takav aneks na potpis. Pravnik odgovara da sam aneks može ići na neodređeno, pravno gledano, te je da prema propisima sve legalno.  Ujedno poslodavac u izvanrednim okolnostima poslovanja ima pravo na preraspodjelu posla, no u skladu s radnom pozicijom radnika.

U održanom webinaru pravnik se dotaknuo i problema kada poslodavac traži povratak zaposlenika koji ima prijašnju liječničku potvrdu o lošem zdravstvenom stanju kojom se preporuča rad od kuće.  U tom slučaju liječnik je osoba koja mora presuditi o daljnjem radu od kuće te poslodavac mora poštivati odluku liječnika.  

Ostatak pravnih pitanja i odgovora na iste možete potražiti na održanom webinaru.

Poslovno uvjetovani otkaz i zapošljavanje novog radnika

Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Pitanje:
Zaposlena sam na neodređeno vrijeme, poslodavac je zaposlio novu djelatnicu na određeno u svrhu moje zamjene, a ja sam zatražila poslovno uvjetovani otkaz. Naime, s obzirom na to da se ne slažemo htjela bih da se raziđemo u pristojnim odnosima, ali ne želim potpisati sporazumni otkaz. Postoji li neki uvjet da ipak dobijem poslovno uvjetovani otkaz, a da poslodavac zadrži novu djelatnicu, bez da ima zakonskih problema zbog propisanih 6 mjeseci nemogućnosti zapošljavanja novih radnika, imajući u vidu da nova radnica već radi?

Odgovor: 
Odredbom članka 115., stavak 5. određeno je da poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika. U slučaju da poslodavac (pravna osoba) ne poštuje tu odredbu može se kazniti novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kn. Međutim, vaš poslodavac je novu radnicu zaposlio prije otkazivanja vašeg ugovora o radu, tako da se navedena odredba ne bi trebala primjenjivati na njega. 

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

 

Izvanredni otkaz za vrijeme rodiljnog dopusta

Možemo li, i na koji način, za vrijeme rodiljnog dopusta dati otkaz?

Pitanje:

Trenutno sam na porodiljnom dopustu te bi se sa 26.lipnja trebala vratiti na posao. S obzirom na to da želim promijeniti posao zanima me koje su moje dužnosti ako novi posao nađem dok porodiljni još traje. Dakle, koliko prije odlaska na novi posao moram obavijestiti HZZO i trenutnog poslodavca te na koji način?

Odgovor:

Sukladno članku 35. Zakona o radu, radnica koja je na rodiljnom dopustu može izvanredno otkazati svoj ugovor o radu, tj. bez korištenja otkaznog roka. U slučaju da radnica izvanredno otkaže svoj ugovor za vrijeme rodiljnog dopusta, dužna je to učiniti najkasnije 15 dana prije povratka na posao, tj. u Vašem slučaju 15 dana prije 26. lipnja.

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

Redovni i izvanredni otkaz ugovora o radu

Može li nam poslodavac izvanredno otkazati ugovor o radu ako nam je prethodno uručen redoviti otkaz?

Pitanje:

Zbog otežanih uvjeta rada i nepostignutog sporazuma o raskidu ugovora o radu podnesen je jednostrani raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Obzirom na situaciju, ne želim više dolaziti na posao, a poslodavac traži da se poštuje otkazni rok od 30 dana uz prijetnju izvanrednog otkaza ukoliko se tri dana ne dođe na posao.

Napominjem da su prethodno riješeni svi zaostaci po redovnim zadaćama, a priroda posla je takva da izostanak od par dana ne uzrokuje prekid poslovanja.
Je li moguće primiti izvanredni otkaz od poslodavca ukoliko mi je prethodno uručen redovni otkaz ugovora o radu?

Odgovor:

U slučaju kada poslodavac ili radnik redovito otkažu ugovor o radu tada je radnik dužan i za vrijeme otkaznog roka dolaziti na posao i raditi sukladno odredbama svojeg ugovora o radu. Ako radnik za vrijeme otkaznog roka bez opravdanog razloga ne dolazi na posao ili na drugi način krši obveze iz radnog odnosa na način da nastavak radnog odnosa nije moguć, tada poslodavac može i izvanredno otkazati ugovor o radu radnika. Dakle, bez obzira što vam je prethodno uručen redoviti otkaz ugovora o radu, poslodavac može za vrijeme trajanja otkaznog roka izvanredno otkazati ugovor o radu.

Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!

 

Otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme

Ugovoru o radu u kojem nije naveden otkazni rok u trajanju od 7 dana niti neki drugi otkazni rok, tada se primjenjuje odredba Zakona o radu, članak 122., stavak 1.

Pitanje:

Započeo sam radni odnos prije 10 dana na određeno vrijeme od tri mjeseca s probnim rokom od mjesec dana. Posao mi je fizički težak i ja to nisam u stanju obavljati zbog zdravstvenih problema. Kako ja i kad najranije mogu dati otkaz?

Odgovor:

U slučaju da vam je ugovorom o radu određeno da u slučaju redovitog otkaza tijekom probnog rada otkazni rok traje 7 dana, tada možete otkazati ugovor o radu s otkaznim rokom od 7 dana bilo kada za vrijeme trajanja probnog rada. Ako vam u ugovoru o radu nije naveden otkazni rok u trajanju od 7 dana niti neki drugi otkazni rok, tada se primjenjuje odredba Zakona o radu, članak 122., stavak 1., koja određuje da najmanje trajanje otkaznog roka, za radnika koji radi godinu dana ili kraće, iznosi dva tjedna. 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.