Zanimljivosti

Kažu da je dobra organizacija pola obavljenog posla. Slažemo se! No, kako se dobro organizirati u trenucima kada vas posao guši sa svih strana, a u dubini duše niste najurednija i najorganiziranija osoba? Za sve one koji ne znaju otkud krenuti i koji na neki način ponekad uživaju u svom kreativnom neredu, donosimo pet koraka kako će ostati organizirani i svoj poslovni i privatni prostor održavati zdravim i funkcionalnim.

Postoji mnogo informacija o tome kako se organizirati, ali gotovo uvijek oni dolaze iz usta urednih osoba koje znaju kako organizirati prostor i uživaju u tome. Iako im se divimo i volimo čuti njihove savjete i najbolje namjere, jednostavno ne razumiju kako je to kada ne znate otkud krenuti niti imate ideje kako se dobro organizirati. Stoga, donosimo pet savjeta kako se dobro organizirati ako vam organizacija nije najjača strana, piše zaposlena.hr.

OKRUŽITE SE ONIMA KOJI ZNAJU KAKO SE DOBRO ORGANIZIRATI

Ako se okružite ljudima u privatnom životu i kolegama na poslu koji su organizirani i to im polazi za rukom bez imalo truda, njihove navike će se na neki način odraziti na vas. Ne samo da ćete vidjeti kako funkcioniraju u životu i kako si olakšavaju svakodnevni rad na poslu, već će vam njihove navike biti korisne i moći ćete ih lako primijeniti i na svoj život.

Ako je vaša kolegica na poslu ili dobra prijateljica s kojom povremeno ispijate kave uredna i organizirana, zamolite je da vam podijeli svoje navike ili čak da vam pomogne pospremiti ormar.
U slučaju da nemate prijateljicu ili kolegicu kojoj je organizacija prostora i vremena u malom prstu, savjete možete potražiti i od poznatih influencerica za organizaciju prostora na društvenim mrežama koje nesebično dijele svoje savjete kako bi vam olakšale organizaciju.

Na polu popričajte s nadređenim i dogovorite se oko rasporeda sastanaka i vaših zadataka. Unesite ih zajedno u kalendar na e-mailu i podijelite ga međusobno. Tako ćete biti sigurni da nećete preskočiti sastanak ili važan radni zadatak koji trebate odraditi u roku.

POBRINITE SE DA SVAKA STVAR IMA SVOJE MJESTO

Ako danima, mjesecima i godinama skupljate vizitke, različite račune i papire na svom stolu, vjerojatno će vam se dogoditi da ćete jednog dana morati nešto pronaći i za to će vam trebati dva dana. Ili ćete se jednostavno “ugušiti” u moru papira i zapravo nikada nećete moći pronaći ono što vam treba.

Naravno, za organizaciju papira i ostalih važnih dokumenata potrebna je dobra organizacija pa i vrijeme, a ponekad vam se čini da je bolje odraditi posao nego slagati papire? No, koliko je to na kraju kontraproduktivno? Jer, opet će vam nešto od toga trebati, a baš to nećete moći pronaći na hrpi papira. Rješenje je da svaki papir i svaka stvar na vašem stolu ima svoje mjesto. Ako vam je teško odlučiti gdje koja stvar ide, potražite savjet kolega, prijatelja ili influencere na društvenim mrežama uz koje ćete lako osmisliti glavni plan i početnu bazu.

PRETVORITE PLAN ORGANIZACIJE U IZAZOV

Ako organizaciju i čišćenje prostora pretvorite u igru, sami proces mogao bi biti zabavniji i lakši za obaviti. Iako na prvi pogled zvuči smiješno, nevjerojatno koliko ova strategija ustvari funkcionira.

Zadajte si malene izazove – svaki put kada pokleknete ili učinite nešto dobro, dodijelite si bodove. Napravite bodovni prag i na kraju mjeseca s obzirom na bodove odredite što morate učiniti u slučaju da imate manje ili više bodova od određenih pragova. Primjerice, ako ste prikupili premalo bodova vikend ćete provesti u organizaciji prostora, a ako ste ostvarili više bodova čeka vas vikend u prirodi ili wellness s prijateljicom. Vrijedi se potruditi, zar ne? Isto možete učiniti na poslu, a natjecanje proširiti među kolegama u timu. Onaj koji ostvari najmanje bodova, čeka ga pospremanje i organizacija zajedničkih prostorija ili čišćenje hrpe papire koja čeka organizaciju u fascikle i organizatore.

RIJEŠITE SE SVIH NEPOTREBNIH STVARI

Naravno da je teško ostati organiziran ako vam u ormar više ne stane ni igla, a radni stol vam ne prepun čestitaka još od Božića. Dakle, jednom mjesečno napravite veliko čišćenje privatnog i poslovnog prostora. Donirajte stvari koje vam nisu potrebne, riješite se vizitki koje svaki čas lete s vašeg stola, a zaostale račune riješite s knjigovodstvom.

Rečenica “Možda će mi nekad trebati” nikada se ne dogodi i nije isprika ako želite biti organizirani i uredni. Nemojte čuvati majice ili haljine koje niste odjenuli desetak godina, ali se ne možete od njih odvojiti zbog sentimentalnih razloga, a također riješite se i zahvalnica s različitih poslovnih konferencija koje realno nemaju neku svrhu osim da vas podsjećaju da ste na njima sudjelovali. Možete imati jednu kutiju u koju ćete spremati uspomene koje su vam drage kod kuće te jednu mapu, folder ili fascikl na poslu. I ne više od toga. Isto vrijedi i za vaše računalo. Ako vam je početni zaslon prepun ikonica i ne znate otkud krenuti kada tražite neku fotografiju, PDF ili Word dokument, vrijeme je da odvojite nekoliko sati i dovedete ga u red. Kako bi proces bio što bezbolniji, na kraju posla nagradite se sladoledom, kolačima ili jednom stvari koja vas veseli. Možda su to nove cipele? Vrijedi se potruditi.

PRIHVATITE ČINJENICU DA NEĆETE UVIJEK BITI ORGANIZIRANI

Ponekad ćete se ponovno vratiti u svoj kaotični nered u kojem ne možete ništa pronaći – i to je u redu. Osvijestite da nikada nećete biti potpuno organizirana osoba jer jednostavno po prirodi i karakteru niste takvi.

Ne odustajte u trenucima kada imate osjećaj da ne znate kamo sa svim stvarima i kako ih organizirati da prostor bude uredan i funkcionalan. Iako vam se može činiti da ćete sate potrošiti na spremanje, jednom kada krenete uvjerit ćete se da zapravo većinu stvari možete riješiti u razdoblju od pola sata. Dakle, važno je da se opustite i ne opterećujete se. Naravno da je ljepše raditi i živjeti u urednom i organiziranom prostoru, ali ne dopustite da vas stvari opterećuju. Čak i male promjene mogu učiniti veliku razliku. Odvojite malo vremena, primijenite spomenute savjete i bit ćete na putu do odlične organizacije. Na kraju, uvjerit ćete se, malo vašeg vremena bit će vrijedno lijepo organiziranog prostora.

Želite dobiti posao? Težite dopadljivosti. Niz studija pokazuje da je “dopadljivost” prilikom razgovora za posao jednako važna, ako ne i važnija, od kvalifikacija koje imate za posao koji želite.

Dopadljivost nije urođena osobina. Može se razviti. Možete naučiti kako biti simpatičan, pa i prilikom traženja posla. I ne radi se samo o tome da budete “fini”, “šarmantni” ili “prijateljski raspoloženi”. Dopadljivost uključuje spoznaju da biste neke stvari trebali izbjegavati činiti, piše kolumnistica Judith Humphrey na portalu Fast Company, a prenosi portal točka na i.

Biti hvalisav

Želite se uspješno “prodati” kao prava osoba za posao koji želite. Ali to ne znači da trebate pretjerivati i tvrditi da ima te sve vještine u malom prstu. “Neki kandidati šalju životopise s dugim popisom vještina. Mislim da biste morali biti superjunak da biste ih imali sve”, kaže Miranda Kalinowski, voditeljica regrutiranja u Meti.

Budite iskreni o tome što doista znate i koje vještine imate. Razmislite o jednoj ili dvije kvalitete koje vas definiraju i pokažite im to sjajnim pričama i konkretnim primjerima.

Ako svoje predstavljanje usredotočite na nekoliko istinskih kvaliteta, osoba koja vas regrutira osjetit će da vas stvarno upoznaje, umjesto da ga se hrani izmišljenom pričom o tome koliko ste divni, krasni i sposobni. Bit ćete puno simpatičniji ako ste prizemni i iskreni.

Biti egocentričan

Ako želite biti simpatični, važno je ne fokusirati se na sebe. Prema studiji s Harvarda, ljudi obično 60 posto razgovora govore o sebi. I kad ne govore o sebi, razmišljaju što će reći o sebi. To je vrlo odbojno.

Razumljivo je da se prilikom traženja posla želite predstaviti i podijeliti svoje priče. Ali na intervjuu biste trebali više vremena posvetiti postavljanju pitanja o razgovoru o tvrtki i osobi koja s vama razgovara i predstavlja tvrtku, nego priči o svojim kvalitetama.

Neki stručnjaci upozoravaju da anketare više impresioniraju pitanja koja postavljaju kandidati nego samopromocija koju najčešće nude. Dakle, pripremite za intervju promišljena pitanja. Takva usredotočenost na vašu publiku i vaše zanimanje za njihova stajališta ne samo da će im se svidjeti, već će i pokazati da ste osoba koja sluša i može izgraditi odnos s drugima. Ovo je važna vještina za svaku osobu koja traži posao.

Pretjerana samouvjerenost

Prilikom traženja posla želite pokazati da ste samouvjereni. No, i u tome biste trebali biti umjereni. Tanka je linija između visoke samouvjerenosti i arogancije. Nemojte se vladati kao da ste dobili posao prije nego što vam bude rečeno da ste primljeni. Takva arogancija može biti odbojna.

Dakle, pazite što govorite. Budite skromni. Ponizni, kako bi rekao Zlatko Dalić. Recite: “Vjerujem da bih se mogao nositi s odgovornostima uloge”, a ne “Znam da bih se snašao u ovom poslu” ili “Imam sve što tražite.” Također, nemojte govoriti o tome da ste najbolji za posao. Uostalom, ne znate tko je još u utrci.

I na kraju intervjua nemojte reći: “Kada počinjem?”. Recite: “Cijenim vaše vrijeme i veselim se vašoj odluci”.

Ukratko, prepustite odluku ispitivaču. Nemojte uzurpirati ulogu te osobe. Htjet ćete pokazati da je razgovor bio izvrstan i da poštujete izbor osobe.

Suzdržanost

Kandidati za posao mogu postati nervozni, a ponekad to znači da postanu šutljivi. To šteti dojmu koji ostavljaju na sugovornike. Ostavlja dojam da ne nisu spremni na suradnju i da su distanciran. “Ako pitam kandidata: ‘Koje je vaše područje specijalizacije?’, a [oni] odgovore ‘Računalstvo’; a onda pitam: ‘Koje posebne vještine imate u ovom području?’, a odgovor je ‘softver’, smatram da su takvi odgovori od jedne riječi odvratni”, rekao je jedan iskusan regruter. “Postoji taj zid, a ljudi mi ne dopuštaju da vidim tko su oni zapravo.”

Kada razgovarate s menadžerom za zapošljavanje, izbjegavajte blijede odgovore. Odgovarajte tako da pokažete svoju osobnost i autentičnost.

Pretjerana ležernost

Tražeći posao mogu potkopati svoju simpatičnost time što su previše ležerni. Nitko tko vas intervjuira ne želi da imate šašav stav. Jedan od načina da to izbjegnete je iskazivanje poštovanja: dođite na vrijeme, zahvalite osobi koja vas intervjuira na vremenu. I svakako pošaljite poruku zahvale unutar nekoliko sati nakon vašeg razgovora.

Tu ćem ubaciti jedan domaći, lokalni primjer: jedan kolega je u jednom od svojih prvih razgovora za posao naletio je na komisiju u kojoj je bio otac jednog njegova prijatelja. Razgovor je prošao super, ali na kraju razgovora kolega je, ne razmišljajući, rekao ocu svog prijatelja da pozdravi sina. Čim je izrekao to, shvatio je što je učinio. Posao nije dobio. Bila je to bolna škola za njega.

Ne budite pretjerano ležerni ni prilikom izbora odjeće. Odjenite se profesionalno. Uredno odijelo ili haljina pokazat će da sastanak shvaćate ozbiljno. Čak i ako idete na razgovor u manju ili kreativnu tvrtku, dobro se odjenite. Obično je bolje pogriješiti s pretjeranom formalnošću nego s pretjeranom ležernošću.

Čuvajte se i previše ležernog rječnika. Riječi i izrazi poput “hej”, “kako ide?” , “frende” i slično uobičajeni su u uredskoj komunikaciji. Ali prilikom traženja posla pokušajte izbjegavati takve izraze. Čak i u pisanoj korespondenciji poželjet ćete primijeniti profesionalni ton. Ne započinjite pisma s “Bok” ili (još gore) “Hej”. Počnite s “Draga Dominique” ili “Zdravo Sue.”

Pogrešno tumačenje publike

Konačno, pobrinite se da točno čitate svoju publiku. Izbjegavajte govoriti stvari koje bi mogle odbiti osobu koja vas intervjuira.

Pretpostavimo da tražite najbolju ponudu i slučajno spomenete ispitivaču da imate druge opcije, s boljim plaćama. Vaš će komentar izazvati negativan efekt kod osobe koja vas intervjuira, a dojam o vama će se znatno urušiti. Kao što je jedan regruter rekao: “Ne volim kad kandidati licitiraju s ponudama. Oni to rade jer pokušavaju dobiti više novca, ali s takvim stavom poručuju da bi mogli vrlo brzo otići nakon što ih zaposlimo. Možda im uopće nije stalo”.

Imajte na umu da morate biti osjetljivi na ciljeve i vrijednosti svog budućeg poslodavca.


 

Izvor: točka na i

Gary Burnison je direktor kompanije Korn Ferry, globalne konzultantske kuće koja kompanijama pomaže da odaberu i zaposle najbolje kandidate. Burnison je i autor best-sellera “Lose the Resume, Land the Job,” a za mrežu CNBC opisao je svoje iskustvo kada je u pitanju provođenje intervjua s kandidatima za posao i rekao koji ga je odgovor na uobičajeno pitanje „Recite nam nešto o sebi“ najviše dojmio u njegovom dvadesetogodišnjem iskustvu.

“‘Recite nam nešto o sebi’ je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao. Kao izvršni direktor najveće svjetske agencije za zapošljavanje, obavio sam tisuće intervjua u posljednjih 20 godina. Najbolji – i najupečatljiviji odgovor koji sam ikada dobio na ovo pitanje – bio je: ‘Popela sam se na najvišu planinu na svim kontinentima, uključujući Everest‘”, objašnjava ovaj stručnjak, prenosi Profitiraj.hr.

Naravno, svatko tko nije impresioniran osobom koja je osvojila “Sedam vrhova” mora imati glupo visoke standarde. No nije samo činjenica da je ovaj kandidat to postigao ono što ga je izdvojilo iz mase ostalih. Previše ljudi odgovara na “Pričaj mi o sebi” tako što će u stvari izrecitirati elemente svoje biografije.

Ova je kandidatkinja međutim spodijelila nešto što je bolje od lista papira pokazalo tko je ona: avanturista, radoznala, orijentirana ka postizanju ciljeva i disciplinirana. Što je još važnije, bilo je jasno da je naučila kako svoje iskustvo primijeniti u novim izazovima. Ali to nije sve…

“Kada sam je pitao koja je prva misao koja je njenom glavom prošla kada se popela na vrh Mount Everesta, nije filozofirala o tome kako je bila sretna što je postigla nešto što većina od nas nikad neće. Umjesto toga, nasmijala se i rekla: ‘Kako ću sići?'”

A to je pokazalo kako ima smisao za humor i sposobnost da se povezuje s drugima.

“Odmah sam znao da je pred nama visoko kvalificirana osoba koju bi svako želio u svom timu, a sve to kroz odgovor na samo jedno pitanje”, pojašnjava.

Kako ostaviti dobar dojam na intervjuu za posao ako se ne penjete na planinske vrhove?

Riskirajte s osobnim odgovorima

Iako sigurno želite govoriti o svemu što ste radili, poslodavac to može vidjeti i iz vaše biografije. Umjesto toga, dajte informacije o tome koje će pokazati kakva ste osoba zaista.

Nemojte biti dosadni

Svako ima da kaže nešto interesantno o sebi a ako pokažete lice koje je jedinstveno – i još ako to uspijete povezati s poslom za koji ste se prijavili – to je odlično.

Pokažite strast

Nije važno koliko su postignuća mala ili velika, sve dok pokazuju da nastojite raditi sami na sebi. Kada ljudi pokažu da su svjesni kako njihovo postojanje ima svrhu – zadovoljniji su i oni i ljudi s kojima rade.

Budite autentični

Pokazati autentičnost jedna je od najvažnijih stvari koju možete učiniti na intervjuu za posao. Opustite se, budite svoji i iskreni. Ne idite na intervju kao na audiciju i ne glumite ulogu koja nije vaša. Lažljivci se brzo otkriju.

U svojoj knjizi "Neizgovorena pravila", Harvardov karijerni savjetnik Gorick Ng, koji je tijekom svog rada trenirao tisuće mladih profesionalaca u nekim od najcjenjenijih svjetskih kompanija, rezolutno tvrdi - ono što kažete i kako to kažete može odrediti kako vas ljudi na poslu percipiraju i gdje ćete završiti.

Prema njemu, usvajanjem ovih 10 fraza, od samog početka karijere zvučat ćete kao budući lideri.

1. 'Koji su nam prioriteti?'

Brojni zaposlenici spuštaju glavu i rade, ili barem glume da rade.

S druge strane, najuspješniji profesionalci otkriju što je važno onima koji su važni i daju sve od sebe kako bi zajedno radili na ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

2. 'Bi li bilo korisno kad bih ja…?'

Mnogi radnici koji se nalaze na početku karijere (kao i neki s kudikamo više iskustva) čekaju da im se kaže što da rade.

Oni probitačniji gledaju oko sebe, pronalaze način kako biti korisni i daju prijedloge nadređenima.

3. 'Mogu li se pridružiti?'

Nemojte čekati da vam prilike 'padnu s neba'.

Pozorno pratite ono što se događa oko vas i pitajte šefa ako možete prisustvovati sastanku, biti dio projektnog tima ili dobiti više odgovornosti. Nećete uvijek dobiti "da", ali ponekad hoćete.

Pokažite da ste proaktivni i željni stvaranja novih prilika za sebe.

4. 'Kako to funkcionira?'

Prestanite raditi posao bez razumijevanja zašto ga radite.

Najučinkovitiji radnici shvaćaju zašto stvari jesu takve kakve jesu i pronalaze načine kako stvari obaviti učinkovitije.

5. 'Kontekst je …'

Prikupite pravu količinu pozadinskih informacija prije nego krenete raditi nešto. 

Razgovore s drugima započnite ovom rečenicom i ljudi oko vas će vas ne samo čuti, već i razumjeti.

6. 'Ključna poruka je …'

Mnogi mladi profesionalci previše brbljaju i idu 'u širinu', ostavljajući ljude oko sebe zbunjenima. 

Budite jasni, koncizni i kratki, stavljajući naglasak na najvažnije stvari.

7. 'Da rezimiramo …'

Na kraju dužih obraćanja kolegama, u nekoliko rečenica, ponovite ono što ste upravi rekli kako biste minimizirali šanse za nastanak nesporazuma.

8. 'Kada bi bilo dobro da vam se povratno javim?'

U strahu da ne postave pogrešno pitanje ili ispadnu nesigurni, mladi radnici često ne traže dodatne informacije o zadatku koji su upravo dobili, iako im stvari i nisu baš najjasnije.  

Postavljanjem dodatnih pitanja ili traženjem pojašnjenja šaljete upravo suprotnu poruku. Onu da vam je stalo da se posao napravi na najbolji mogući način.

9. 'Jesam li na pravom putu?'

Umjesto zauzimanja stava da sve radite ispravno, samo da biste na kraju projekta doživjeli neugodno iznenađenje kada dobijete (negativne) ocjene učinka, s vremena na vrijeme od nadređene osobe tražite povratne informacije.

Na taj način ćete osigurati da uvijek ispunjavate i/ili premašujete očekivanja.

10. 'Postoji li netko drugi s kim biste mi preporučili da razgovaram o… ?'

Naviknite se umetati ovu rečenicu u razgovore i pretvorit ćete strance u saveznike, mentore i sponzore.

Izvor: cnbc

Kako bi došao do pravog intervjua s nacionalnim lancem trgovina mješovitom robom, opisujući svoje iskustvo na Redditu, neimenovani muškarac je morao obaviti video intervju s HireVueom, online alatom za procjenu sposobnosti.

Kaže da mu nije bilo nimalo ugodno. 

„Da bih se pripremio za taj razgovor, rečeno mi je da nosim odijelo bez kravate, slušalice su bile zabranjene, glasnoća na pristojnoj razini bez priključenog vanjskog mikrofona i rekli su da trebam biti u dobro osvijetljenom, tihom prostoru. Sustav mi je postavio pet pitanja i imao sam minutu da pročitam svako i psihički se pripremim prije nego što odgovorim za tri minute ili manje. Sustav vam ne dopušta brisanje snimke i dodatne pokušaje“, pojasnio je, piše 24 sata.

Tehnologija je vrlo sofisticirana i hvata dosta toga, uključujući izraze lica, pokrete očiju i način na koji kandidati odgovaraju. Ti se podaci zatim koriste za bodovanje kandidata.

„Ako vaše oko odluta od kamere previše ili predugo, vaš rezultat će biti lošiji jer je programiran tako da pretpostavi kako je ova radnja rezultat čitanja odgovora s ispisanih kartica ili uređaja u blizini ispitivača. Ukoliko je vaš rezultat iznad određenog bodovnog praga, stvarni ljudi mogu pregledati vaše snimljene odgovore ako žele i možda ćete biti izabrani da razgovarate s dodatnim članovima njihovog tima za zapošljavanje kako biste nastavili proces intervjua“, dodao je.

Ali njegov intervju s umjetnom inteligencijom nije tu završio. Nakon što je odgovorio na klasična pitanja poput 'Opišite trenutak kada ste morali donijeti tešku odluku unutar tijesnog vremenskog okvira', muškarcu je naloženo da igra dvije igre, jednu koja se temelji na brojevima, a drugu na oblicima. 
Kaže kako mu nije bilo jasno zašto to traže od njega kad nije relevantno za poziciju za koji se prijavio.

Nije spomenuo je li na kraju dobio posao.

Postoje tri vrste AI intervjua za posao

Harvard Business Review identificirao je tri vrste AI intervjua koji se mogu provesti u potrazi za zaposlenicima. Prvi je automatizirani video intervju ili AVI. U ovoj vrsti intervjua, sesija se snima tako da se može pogledati kasnije. Međutim, sve odluke i dalje su prepuštene ljudima.

Drugi je AVI, potpomognut umjetnom inteligencijom, što zvuči kao ono s čime se ovaj muškarac s Reddita susreo. Ovaj je format isti kao AVI, osim što se tu uzimaju u obzir izvješća koja generira AI o stvarima poput pokreta očiju i izraza lica.

Treća vrsta intervjua je AVI, AI-led. U ovom slučaju, tehnologije se koriste za donošenje odluke o zapošljavanju bez ljudskog uplitanja.

Izvor: 24 sata

Zamislite situaciju: zaprimili ste desetke, pa čak i stotine prijava za otvorenu poziciju u vašoj tvrtki. Nakon mukotrpnog procesa pregleda životopisa i provođenja inicijalnih razgovora, konačno ste suzili izbor na nekoliko izvanrednih kandidata. Čini vam se da ste na korak do pronalaska savršenog dodatka svom timu.

No, onda se dogodi nešto nepredviđeno. Kandidati počinju odustajati jedan za drugim, ostavljajući vas zbunjenima i frustriranima. Sada se nalazite pred izazovom ponovnog pokretanja cjelokupnog procesa, trošenja dodatnog vremena i resursa, dok pozicija ostaje nepopunjena, a posao trpi.

Zamišljeni scenarij uopće nije rijetkost. Na današnjem konkurentnom tržištu rada, poslodavci se suočavaju s dodatnim pritiskom da brzo i učinkovito popune otvorena radna mjesta. 

Dug i složen proces zapošljavanja može odvratiti čak i najkvalificiranije kandidate, a loša komunikacija, negativni stavovi tijekom intervjua i zahtjevni zadaci samo su neki od razloga zbog kojih kandidati odlučuju povući svoju prijavu.

Kako bismo vam pomogli zadržati najbolje kandidate do kraja procesa, istražili smo najčešće razloge zašto kandidati odustaju i ponudili konkretne savjete kako poboljšati vaš selekcijski proces. Cilj je stvoriti učinkovitiji, transparentniji i privlačniji proces zapošljavanja koji će privući i zadržati vrhunske talente. 

Jer, na kraju dana, vaš uspjeh ovisi o kvaliteti ljudi koje zapošljavate.

Održavajte stalnu komunikaciju s kandidatima

Kandidati se često osjećaju kao da šalju, ili bacaju, svoj životopis u crnu rupu. Kada ne dobiju povratnu informaciju, mogu pomisliti da su zaboravljeni ili ignorirani. 

Redovita ažuriranja i automatizirani emailovi pridonose tome da se kandidati osjećaju informirano i cijenjeno.

Izbjegavajte negativne stavove

Timovi zaduženi za zapošljavanje trebaju biti entuzijastični i pozitivnog duha. Naime, kandidati često povlače svoju prijavu kada kod ljudi koji ih intervjuiraju primijete nedostatak entuzijazma ili nepristojno ponašanje. 

Ne zadajte (previše) "domaće dadaće"

Iako nerijetko mogu biti itekako korisni u svrhu procjene kompetencija kandidata, dodjeljivanje pretjeranog broja zadataka koje moraju riješiti uoči ili na samom intervjuu, može se pokazati previše zahtjevnim za kandidate. Prema jednom istraživanju, 35% kandidata bi odustalo od cjelokupnog selekcijskog procesa upravo zbog takvih zadataka. Umjesto toga, koristite manje intenzivne metode kao što su procjene vještina ili situacijska pitanja.

Pobrinite se da opis posla odgovara stvarnim zaduženjima

Kandidati očekuju da opis radnih zadataka u oglasima bude što vjerniji onome što će doista jednog dana raditi. Međutim, ponekad su te informacije u 'raskoraku' s opisima koje kandidati imaju prilike čuti tijekom razgovora za posao. Pored osjećaja zbunjenosti, takav razvoj događaja budi i neke druge, mahom neugodne osjećaje.  Stoga, kako biste doskočili tom problemu, provodite redovite revizije opisa radnih zaduženja u oglasima za posao.  

Pazite na broj intervjua

Previše intervjua, odnosno krugova u kojima intervjuirate istu osobu, može djelovati demotivirajuće na kandidate. Jedan ili dva, razgovora za posao sasvim su dovoljna kako biste procijenili prikladnost kandidata, istovremeno vodeći računa o njihovom vremenu i drugim obvezama. 

Živimo li u kulturi rada ili državi nerada? Pitanje je to o kojem se često raspravlja na našoj stranici Facebooka pa mnogi naši čitatelji spomenu svoje prve poslove, još za vrijeme srednje škole. Iako se rano stjecanje radnih navika i discipline smatra nečim pozitivnim, mnogi roditelji strahuju da će se, dozvole li svome tinejdžeru rad, ta odluka reflektirati na školske ocjene.

Osim toga, mnogi su roditelji skloni razmaziti djecu, čuvati ih što duže od “okrutne realnosti života” pa ako treba i do kasnih tridesetih. Podsjetimo, Hrvati su u skupini europskih naroda koji najkasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo.

No ako roditelji zaista strahuju od popuštanja u školi, nema razloga da svojim tinejdžerima ne nađu posao preko ljetnih praznika. Dakako, ako im žele osigurati vještine koje će im dati prednost kada kao mladi školovani ljudi zaista zakorače u samostalan život. Donosimo popis lekcija koje tinejdžeri nauče, ako im roditelje dopuste raditi, piše mojevrijeme.hr.

Razumijevanje “financija za odrasle” uči planiranju

Samo ako zaradite svoj novac, možete shvatiti njegovu vrijednost. Djeca često nemaju osviještenu činjenicu da novac ne raste na drvetu. Osim toga, kada stave svoj novac u džep, mogu početi razmišljati o naprednijim konceptima poput štednje i postavljanja ciljeva.

Ljetni posao omogućuje djetetu da nadograđuje ono što zna o novcu, uvodeći “odraslije” financijske ideje i prakse, kao što su porezi i doprinosi, a možda i beneficije.

Plaćanje vlastitih troškova razvija samopouzdanje

Kad dijete nema posao, ono gotovo u potpunosti ovisi o roditeljima ili bakama i djedovima; bilo da se radi o novoj jakni ili novim bežičnim slušalicama. Ljetni posao omogućuje djetetu da pokrije neke svoje izdatke. To mu omogućuje da se osjeća slobodno i razvije samopouzdanje, a blagotvorno je i za roditeljske novčanike.

Izloženost autoritetu na poslu razvija odgovornost

Iako ih se odgovornosti uči već od prvog koraka, djeca će prirodno testirati roditeljske granice i opirati se njihovim pravilima. Zaposleni tinejdžeri su na poslu izloženi autoritetima koje ne mogu testirati kao roditelje. Njihov doprinos i učinak će biti izloženi procjeni nadređenih, a o tome kako rade, ovisit će i njihov budžet. To je sjajna lekcija iz odgovornosti nakon koje će dijete možda promijeniti i odnos prema roditeljima.

Stjecanje iskustva stvara prednost u daljnjem školovanju i radu

Na radnom mjestu djeca ne uče samo obaviti posao, već i takozvane meke vještine koje uključuju slušanje i strpljenje. To je osnova poslovnog bontona, a takve vještine mogu se primijeniti svugdje; od škole preko posla do svakodnevnih ophođenja.

I stečene reference su neprocjenjive

Nema ništa ljepše nego kada radnik na buduće radno mjesto nosi preporuku bivšeg poslodavca. Međutim, to nisu jedine koristi, jer čak i hrvatski fakulteti počinju cijeniti preporuke, volontiranja i izvannastavne aktivnosti.

Izbjegavanje nevolja

Ima istine u staroj izreci da su “besposlene ruke đavolje igralište”. Uz više sati provedenih na poslu, tinejdžeri nemaju puno vremena za nestašluke i sumnjiva druženja.

Izvor: mojevrijeme.hr

Svi mi prolazimo kroz razdoblja u kojima smo demotivirani ili želimo dati prioritet drugim aspektima života, ali ako se već neko vrijeme bavite mišlju da vam je posao koji radite naporan i čini vas nesretnima, iscrpljuje, možda je vrijeme za ozbiljno promišljanje o otkazu. Rob Phelps, osnivač tvrtke AI Jobs, otkrio je sigurne znakove koji pokazuju da taj posao nije više za vas.

1. Iskra je izblijedila

Prvo što se trebate zapitati, ako razmišljate o otkazu, je osjećate li strast u onome što radite. Ako zapravo tiho odustajete, odnosno ne tražite nove izazove i radite na minimumu energije i zainteresiranosti, možda je vrijeme za novi posao, pojasnio je. 

„Nedostatak motivacije siguran je znak da vaša trenutna uloga ne potiče profesionalnu vatru u vama i možda je trenutak da potražite nešto što vas uzbuđuje“, dodao je.

2. Vaše mentalno zdravlje je na udaru

Postoji velika razlika između stresnog vremena na poslu i mentalnih problema povezanih s poslom, koji znaju uzrokovati kronični osjećaj iscrpljenosti, straha i izgaranja, a to pak otežava isključivanje od posla, opuštanje i uživanje u privatnom životu.

„Slušajte svoje tijelo i um. Razmislite o tome kakav danak vaš posao uzima na kvalitetu sna, apetit i privatni život općenito. Pripazite i na obećanja poslodavca da je 'to samo privremeno' ili ' to je ulaganje u vašu budućnost', jer vjerojatno će sve ostati samo na riječima i neće vam sav taj stres značajno pomoći u budućnosti“, kaže Rob.

3. Tapkate na mjestu 

U nekim slučajevima možete voljeti svoj posao, ali ipak morate otići jer nema mjesta za rast i napredak.

„Osjećate se kao da ste naučili sve što možete i nema mjesta za napredovanje. Ili, stalno premašujete očekivanja svojih nadređenih, ali vas uvijek zaobilaze kad je unapređenje u pitanju. Ostanak u stagnirajućoj ulozi može ugušiti razvoj vaše karijere. Ponekad je jedini način za napredujete odlazak u drugu tvrtku“, pojasnio je.

4. Nedjeljom ste ispunjeni strahom

Kad vas pomisao na povratak na posao u ponedjeljak ispuni strahom i natjera da razmišljate o otvaranju bolovanja, iako niste bolesti, vrijeme je za odlazak.

"Takve emocije ukazuju na potrebu za promjenom karijere. Preporučujem da pripazite na ove znakove: nisko zadovoljstvo poslom, strah od novih zadataka i nadolazećih sastanaka, često gledate na sat dok u isto vrijeme očajnički želeći da dan na poslu završi“, pojasnio je.

5. Dobivate loše vibracije od kolega

Kolege mogu napraviti posao ugodnim ili ga uništiti. Na kraju krajeva, provodimo jako puno vremena na poslu pa ako na njemu nemate podršku, poštovanje ili osjećaj da vas netko čuje, to može uzeti danak, kaže Rob.

„Ne morate biti najbolji prijatelji s kolegama s posla, ali ni biti stalno okruženi toksičnom atmosferom, ogovaranjem, nepoštivanjem ili čak maltretiranjem. Bilo da se radi o zlostavljanju na radnom mjestu ili nedostatku podrške i nerealnim očekivanjima, takvo okruženje može uzrokovati stalan osjećaj tjeskobe i stresa koji će utjecati na vas i mentalno i fizički“, dodao je, piše 24 sata.

6. Nemate ravnotežu između poslovnog i privatnog života

Neki su ljudi više odani svom poslu nego drugi, ali uvijek biste trebali imati dovoljno vremena za obavljanje privatnih stvari, bilo da se radi o druženju s prijateljima, sudjelovanju u hobijima ili jednostavnom opuštanju, kaže ovaj stručnjak.

„Nedostatak ravnoteže između poslovnog i privatnog života ukazuje na loše upravljanje poslom, osobito ako se vašim radnim opterećenjem ne može upravljati ili se od vas očekuje da budete dostupni u svako doba dana i noći. To može dovesti do ogorčenosti i osjećaja da vas poslodavac iskorištava, osobito ako se vaši dodatni napori ne prepoznaju ili ne kompenziraju“, pojasnio je, a prenosi Mirror.

Izvor: 24 sata

Teško da postoji veće razočaranje nego kada mislite da ste dobili odgovor na upit da bi vas dočekala suhoparna poruka u kojoj vas primatelj obavještava kako je nedostupan do tog-i-tog datuma.

Razočaranje bi nesumnjivo bilo manje kada bi out of office mail bio zabavan. Portal women in adria prenosi 5 drugačijih i simpatičnih out of office poruka.

Spriječite ih da vam pretrpaju inbox

Iz perspektive osobe koja postavlja out of office poruku, nema gore stvari nego se vratiti na posao i vidjeti pretrpan inbox. Ne dopustite da to toga dođe! Ako se pitate kako, Hubspot vam priskače u pomoć!

“Na godišnjem sam odmoru od dd/mm do dd/mm. Svaki pošiljatelj ima pravo na jedan email. Ako mi pošaljete više od jednog emaila, nasumično ću ih brisati dok ne ostane samo jedan email. Poruku birajte oprezno. Imajte na umu da ste mi već poslali jedan email.”

S druge strane, ako vas ne smeta pretrpan inbox, no ne možete prijeći preko propuštenih poziva, postoji opcija i za vas:

“Trenutno sam nedostupna. Imam mobitel, ali neću vam ostaviti broj. S druge strane, ako pogodite broj, rado ću vam se javiti.”

Znajte tko vam je publika

Vjerovale ili ne, out of office poruke mogu se jako dobro personalizirati. Možda ne osobi, ali publici svakako. Recimo da se bavite prodajom dječjih knjiga. Email koji referira čaroban svijet Harry Pottera sigurno će oduševiti primatelje i dat će im do znanja da ih cijenite i dok ne mislite na njih.

“Hvala vam što ste se javili.

Ukrcala sam se na Hogwarts Express, a čarobnjački ću svijet istraživati naredna dva tjedna. Neću imati pristup bezjačkim načinima komunikacije.
Zatreba li vam pomoć ili se dogodi nešto hitno (poput povratka Voldemorta), slobodni ste mi poslati sovu, aparirati se do Hogsmeada i popit ćemo čašu pivoslaca ili popričati s najvećim čarobnjakom koji je ikad živio (ne, ne Dumbledoreom).

Za probleme vezane uz jedan od četiri doma, slobodni ste se javiti kućnm vilenjacima.

Vodimo ljubav, a ne horkrukse!”

Ovim nas je prijedlogom oduševio Reader’s Digest, a vjerujemo da će i vas inspirirati za simpatičnu out of office poruku.

Neka iskrenost bude izvor vašeg humora

Znate kako se kaže da u svakoj šali ima 60% istine? Iskoristite to za zabavan out of office mail. Ne da vam se čitati mailove i to vam je najmrskiji dio dana? Future of Working zna kako to izraziti na duhovit način.

“Bit ću u nemogućnosti izbrisati sve nepročitane, bezvrijedne mailove koje mi šaljete dok se ne vratim s godišnjeg odmora na dd/mm. Molim Vas za strpljenje, Vaš će mail biti obrisan redom kojim je stigao.”

Ako ste pak jedna od onih osoba koje se ne mogu opustiti na godišnjem jer uvijek misle na posao, slobodno i to uključite u mail. Najbolje od svega je što, iako ćete najaviti odgovor na poruku, zapravo ga nitko neće očekivati.

“Izvan ureda sam zbog godišnjeg odmora narednih tjedan dana. Vjerojatno ću vidjeti tvoj mail jer se ne znam opustiti i vjerojatno ću i odgovoriti ako smatram da je moja pomoć potrebna. U suprotnom, javit ću se kad se vratim. Hvala!”

Izvor: women in adria

Business Insider razgovarao je s dva stručnjaka za razvoj karijere koji su pobrojali na prvi pogled bezazlena, ali posebno zeznuta pitanja te ponudili najbolje odgovore na njih.

1) "Recite mi nešto o sebi?"

Pomoću ovog pitanja poslodavac želi otkriti koliko ste se dobro pripremili na razgovor za posao te koliko imate samopouzdanja. To se najbolje otkriva kroz informacije koje ste voljni reći o sebi, ali u tome i leži zamka.  

Imajte na umu kako ovo nije prilika da govorite o svom privatnom životu. Poslodavac želi čuti nešto o vašim postignućima, a to će uvelike odrediti i daljnji tijek intervjua. Odgovarajući na ovo pitanje ostanite fokusirani na svoje profesionalne vještine i radno iskustvo.

2) "Kako biste se opisali jednom rječju?"

Poslodavac želi saznati više o vašem tipu ličnosti, koliko ste samouvjereni prilikom samoprocjene i hoće li se vaše radne navike uklopiti u njegovo poslovanje. Ovo pitanje može biti izazovno ako je postavljeno na početku razgovora za posao, kada još nemate jasnu predodžbu kakav profil kandidata bi poslodavcu najbolje odgovarao. Osim toga, postoji tanka granica između samokontrole i samopouzdanja, između skromnog i zastrašujućeg.

Ukoliko vam pada na pamet nekoliko riječi koje vas dobro opisuju, opredijelite se za onu koja najbolje opisuje vaš način rada.

Većina poslodavaca preferira kandidate koji se dobro snalaze u timskom radu i koji dobro podnose pritisak. Bitna im je vaša iskrenost, pouzdanost i posvećenost. Sve što navedete potkrijepite primjerima, bilo da govorite o dosadašnjem iskustvu ili opisujete zašto smatrate da bi ta osobina mogla biti od koristi vašem novom poslodavcu.

3) "Po čemu se ovaj posao razlikuje od drugih poslova na koje ste se prijavili?"

Poslodavca zapravo zanima jese li se prijavili na još neki oglas za posao i koliko ste aktivni u traženju posla. Zanima ga i kako ćete, u tom slučaju, govoriti o drugim tvrtkama i poslovima te koliko ste iskreni.

Budite oprezni s odgovorom da je ovo jedini posao na koji ste se prijavili. Kandidati se uglavnom prijavljuju na veći broj oglasa pa bi moglo djelovati da ste neiskreni. Naravno, ako je istina da ste prijavili samo na ovaj oglas, možete pojasniti da ste tek krenuli s potragom ili da vas zanima isključivo ova tvrtka/radna pozicija, ukoliko je to istina.

Stručnjaci savjetuju i sljedeći odgovor: "Prijavio/la sam se za posao u još nekoliko tvrtki gdje sam odradio i razgovore za posao, ali još nisam odlučio/la koju od njih ću odabrati za svoj daljnji razvoj karijere." Ovo je pozitivan odgovor koji štiti konkurente. 

4) "Možete li navesti svoje tri jake i slabe strane?"

Poslodavac pokušava na vrijeme otkriti kako ćete se slagati s njegovim zaposlenicima te hoćete li poštivati zadane rokove. Svaki posao ima svoje specifičnosti, stoga vaše jake strane moraju jasno dočaravati vašu snagu, a slabe strane moraju ostavljati prostora za poboljšanje ili možete dati do znanja da ste ih već uspješno prevladali. Vrlo je važno slabe strane odmah potkrijepiti pozitivnim dodatnim informacijama, a odgovor na ovo pitanje u svakom slučaju traži dobru pripremu.

Jake strane su idealne ukoliko ih se može brzo povezati s radnom pozicijom za koju ste se prijavili, ali najvažnije od svega je pokazati poslodavcu da ste sposobni za zrelu samoprocjenu jer odgovor na ovo pitanje općenito pokazuje koliko ste zreli i samosvjesni. 

5) "Zašto želite raditi ovdje?"

Poslodavac postavlja ovo pitanje kada želi otkriti što vas pokreće, koliko ste dobro istražili njegovu tvrtku i koliko stvarno želite ovaj posao. Osim očitih razloga zašto želite posao, postoje i razlozi koji otkrivaju što je vama osobno doista bitno u životu te do koje mjere ste doista zainteresirani za ovaj posao.

U konačnici, poslodavac želi vidjeti da dobro poznajete ovu industriju i njegovu tvrtku. Želi vidjeti da vas zanima baš ovaj, a ne 'bilo kakav' posao, da je vaša razina motiviranosti visoka, da možete značajno doprinijeti radu tvrtke, da razumijete misiju i ciljeve tvrtke i želite biti dio svega toga.

6) "Zbog čega želite napustiti svoj trenutni posao?"

Ukoliko iza sebe imate puno poslova, a na svakom ste proveli malo vremena, poslodavac pomoću ovog pitanja pokušava otkriti provlači li se kroz vašu karijeru negativan obrazac na koji je potrebno pripaziti. Primjerice, možda vam stvari brzo dosađuju.

Iz tog razloga ovom pitanju valja pristupiti oprezno i diplomatski. Poslodavac se, ako imate sreće, nada da tražite izazovniju radnu poziciju koja više odgovara vašim vještinama. Također, neće imati ništa protiv ako pokažete poseban interes za razvoj i napredovanje u njegovoj tvrtki.

7) "Na što ste najviše ponosni u svojoj karijeri?"

Poslodavac pokušava otkriti što vas posebno raduje, u čemu mislite da ste jako dobri i ponosite li se onim što radite. Način na koji, primjerice, opisujete svoj najdraži projekt jednako je važan kao i sam projekt. Poslodavac na temelju toga može zaključiti želite li se nastaviti baviti takvom vrstom posla.

8) "S kakvim šefovima i kolegama ste se najviše odnosno najmanje slagali i zbog čega?"

Ključ dobrog odgovora leži u tome da ostanete smireni. Držite emocije pod kontrolom, posebno kada govorite o suradnjama koje su se pokazale najmanje uspješnima. Poslodavac pomoću ovog pitanja pokušava otkriti jeste li općenito osoba sklona konfliktima i ako da, s kojim tipovima ličnosti. Osim toga, pokušava utvrditi u kakvom radnom okruženju dajete najbolje od sebe.

Prilikom odgovaranja na ovo pitanje ključno je da se više fokusirate na pozitivne nego na negativne primjere. Odgovor započnite navođenjem pozitivnih primjera, a ovo pitanje gledajte kao priliku da općenito govorite o osobinama koje cijenite kod ljudi i da pokažete svoju fleksibilnost u prihvaćanju različitih osobnosti.

9) "Jeste li ikada razmišljali o tome da budete poduzetnik?"

U većini slučajeva ovo pitanje se svodi na to da poslodavac pokušava utvrditi hoćete li napustiti tvrtku zbog toga što ste osnovali vlastitu. Nijedna tvrtka to ne želi, prvenstveno radi vremena i novca koji ulažu u svakog novog zaposlenika. Iz tog razloga, nemojte se previše uzbuditi oko opisivanja svog posla iz snova i činjenice da jednoga dana postanete sami svoj šef. Iz perspektive poslodavca, to je znak upozorenja da vas je riskantno zaposliti.

Uredu je reći da ste razmišljali o tome ili da ste imali priliku raditi samostalno. Ukoliko navodite takvo iskustvo, prikažite ga pozitivnim, ali ne bi bilo loše zaključiti kako to ipak nije za vas. To će zvučati uvjerljivije nego da kažete kako nikada niste razmišljali o takvoj ideji. Bilo bi odlično kada biste odgovor na ovo pitanje mogli zaključiti prednostima rada kod poslodavca s kojim trenutno razgovarate. 

10) "Da možete raditi za bilo koju tvrtku, koja bi to tvrtka bila?"

Poslodavac pomoću ovog pitanja prvenstveno želi otkriti koliko ste zainteresirani raditi za njegovu tvrtku u odnosu na konkurenciju, a odgovor na ovo pitanje može mu puno otkriti i o vašoj lojalnosti. Prilikom odgovora ostanite u okvirima posla na koji ste se prijavili. Nemojte se dati upetljati u čavrljanje o velikoj i poznatoj kompaniji jer poslodavac zapravo želi čuti da je upravo on bio vaš prvi izbor.

11) "Zbog čega ste prestali raditi u (ime tvrtke u kojoj ste radili)?"

Poslodavca zanima kako se nosite sa stresom ili manje sretnim okolnostima kao što je gubitak posla. Želi se uvjeriti da ste pozitivni i spremni prionuti na novi posao i nove radne zadatke. Također ga zanima imate li zrelosti i samopouzdanja ili zauzimate obrambeni i optužujući stav.

Ako imate relativno malo radnog i životnog iskustva, ovo pitanje može biti 'okidač' da sva vaša gorčina i ljutnja na bivšeg poslodavca izađu na površinu. Tako nešto nikad ne želite pokazati na razgovoru na posao, čak i ako jeste u pravu. Izbjegavajte ljutnju, upiranje prstom i preuzimanje uloge žrtve. Umjesto toga, zauzmite distancu i svoje iskustvo prepričajte što objektivnije možete.

12) "Što biste učinili da sutra osvojite Euro Jackpot?"

Poslodavac jednostavno želi znati biste li nastavili raditi u situaciji kada vam novac ne bi bio potreban. To bi značilo da volite ono što radite, ali i da ste u stanju donijeti pametne financijske odluke. 

Poslodavac na ovaj način testira i kako se snalazite kada vam netko postavi neobično pitanje koje nije vezano uz posao za koji ste se prijavili. Kakvo god pitanje bilo, vaš je cilj da ostanete fokusirani na temu zbog koje ste došli, a to je dobivanje ovog konkretnog posla.

13) "Jeste li ikad bili u situaciji da svoj integritet morate podrediti očekivanjima kolega ili nadređenih?"

Ovim pitanjem nastoje se utvrditi vaša moralnost i empatičnost jer će odgovor pokazati kako se nosite s delikatnim situacijama kada je vaš integriret doveden u pitanje. Poslodavca će možda zanimati i detalji konkretnog primjera, kako bi provjerio do koje ste mjere diskretni.

Znate što vam je činiti: upotrijebite diplomaciju, opišite o čemu ste sve razmišljali u tom trenutku, ali nemojte govoriti loše o bivšim kolegama ili poslodavcu. U jednom trenutku podvucite crtu i objasnite da ne možete ići u detalje jer želite ostati profesionalni prema bivšem poslodavcu i ne iznositi informacije o tome kako tvrtka posluje.  

14) "Možete li nam reći zbog čega netko ne bi htio raditi s vama?"

Poslodavca zanima jeste li teške naravi, stoga budite oprezni. Ako kažete nešto poput 'Ne pada mi na pamet nijedan razlog', možete ostaviti dojam da pitanje niste shvatili dovoljno ozbiljno. Zadržite pozitivan stav, primjerice, 'Općenito mogu reći da sam imao/la sreću raditi u tvrtkama gdje vladaju kvalitetni međuljudski odnosi'.

Ako postoji neka izazovna situacija koju želite opisati, poslužite se istom tehnikom kao i u slučaju pitanja u kojem vas traže da navedete svoje mane: navedite primjer koji je bio izazovan, ali koji ste uspješno prevladali i temeljem kojeg ste unaprijedili odnos s kolegama. 

15) "Kako ste pronašli vrijeme za ovaj razgovor? Što vaš šef misli, gdje ste sada?"

Ovo pitanje testira vaš odnos prema prioritetima. Vaš aktualni posao trebao bi vam biti na prvom mjestu, razgovor za novi posao na drugom.

Način kako ste organizirali vrijeme da se pojavite na ovom razgovoru bolje od ičega govori o vašem integritetu te kako ćete se ponašati u novoj tvrtki ako dobijete posao, ali u jednom trenutku odlučite potražiti drugi. Odgovor na ovo pitanje pokazat će i kako se snalazite u neobičnim situacijama kada ne možete biti iskreni prema svom poslodavcu. U idealnim uvjetima, ovaj razgovor ste dogovorili tijekom pauze za ručak, nakon radnog vremena ili ste iskoristili jedan dan godišnjeg odmora i to je važno naglasiti.

Pravo pitanje koje se krije iza ovog pitanja je: 'Kako je to tražiti posao šefu iza leđa?' Pretpostavka je da većini zaposlenih kandidata to nije ugodno jer ih stavlja u nezgodnu situaciju da moraju lagati o svojim planovima. Mudro je objasniti da posao uvijek stavljate na prvo mjesto, da razgovore za posao dogovarate prije ili poslije svog radnog vremena, tijekom pauze, vikendima ili u slobodno vrijeme.

Ukoliko vas poslodavac izravno pita 'Što vaš šef misli, gdje ste sada?', budite odmjereni. Nemojte reći da ste uzeli bolovanje, primjerice. Diplomatski možete reći da vaš šef razumije kako tijekom dana imate pravo na pauzu te da ga ne zanimaju detalji kako to vrijeme provodite. Možete dodati da se na vašem poslu prvenstveno gledaju poslovni rezultati koje ostvarujete (i da su oni u skladu s očekivanjima, ako je to slučaj).

16) "Opišite mi situaciju u kojoj se niste slagali s politikom tvrtke."

Ovim pitanjem poslodavac nastoji saznati puno informacija. Za početak, vašu sposobnost samostalnog donošenja odluka, lakoću rada s drugima i, najvažnije, usudite li se progovoriti o stvarima koje je potrebno poboljšati.

Kažete li da nikad niste imali takav problem, bit će to teško vjerovati jer malo koji zaposlenik može reći da su stvari u kompaniji toliko savršene da politika poslovanja nikad nije bila dovedena u pitanje. Takav odgovor može pokazati da ste fleksibilni do mjere da ćete prihvatiti bilo što, bez razmišljanja o posljedicama (koje ponekad mogu biti vrlo štetne).

Iako tvrtke i poslodavci vole kada zaposlenici poštuju pravila, jednako tako žele i ljude koji će uočiti gdje ima prostora za poboljšanja i koji će imati hrabrosti to reći, predložiti bolja rješenja i produktivnije radno okruženje. Idealno bi bilo ponuditi poslodavcu konkretan primjer kada ste ukazali na neki propust koji se događa u praksi te kako je vaš prijedlog donio poboljšanje i unaprijedio rad tvrtke.

U devet od deset slučajeva kad zaposlenik kaže da odlazi za više novca to nije istina, odlazi jer mu se ne sviđa onaj za koga radi, kaže specijalistica za ljudske resurse Alison McMahon, piše 24 sata.

Prema riječima specijalistice za ljudske resurse i izvršne direktorice tvrtke TwoFold, Alison McMahon, šef koji ne brine (ili se ne može barem pretvarati da brine) o svojim zaposlenicima, 'i nije neki šef'. Ona kaže kako postoje brojni faktori zašto netko odluči dati otkaz, a neki od njih su premala plaća, prevelika radna satnica, daleka lokacija i nedostatak interesa. No, prema Alison, najveći razlog zbog kojeg zaposlenici prelaze na druga radna mjesta je taj što su umorni od rada za loše šefove.

Ljudi su uglavnom, kaže, spremni nositi se s negativnim situacijama, dok im se kod sviđa onaj za koga rade. A kad to nije slučaj, više nemaju razloga negdje ostati. 

„U devet od deset slučajeva kad zaposlenik kaže da odlazi za više novca, to nije istina, previše im je neugodno reći istinu“, kaže Alison, i dodaje da 'ako vodite organizaciju ili tvrtku, vaše vrijednosti i djelovanja trebaju inspirirati vaš tim. A kad to nije slučaj, kaže, dobijete slabiju produktivnost.

„Prirodno je da će prije ili kasnije, netko tko je dobar radnik ali nema voditeljskih vještina, doći u poziciju da ga netko 'previše nadzire',što je problem u mnogim tvrtkama“, rekla je Alison za LinkedIn, i zaključuje da tako brojna mjesta završavaju s nezadovoljnim zaposlenicima. 

Izvor: 24 sata

Unatoč tome što mnogi vjeruju kako se radi o tehnologiji koja je nedavno 'pokucala na naša vrata', umjetna inteligencija odavno predstavlja sastavni dio naše svakodnevnice. Prisutna je u našim pametnim telefonima, koji upravo taj ’pametni’ dio duguju upravo njoj. Potom u našim automobilima, primjerice u sustavu navigacije zaduženom za planiranje ruta i predviđanje prometnih situacija, na društvenim mrežama, platformama za gledanje raznih videosadržaja i slično. 

Umjetnu inteligenciju već neko vrijeme koristimo i na poslu. Bilo da je riječ o naprednim jezičnim modelima poput Cht GGP-a koji nam pruža podršku pri kreiranju sadržaja, programima za automatizaciju rutinskih zadataka poput unosa i obrade podataka ili chatbotovima koji su već dugo dio korisničke službe. 

Umjetna inteligencija postepeno postaje i sve važniji dio selekcijskih procesa. Stručnjaci za ljudske potencijale ih koriste za skeniranje životopisa, a neke tvrtke čak i intervjue za posao, barem one inicijalne, prepuštaju umjetnoj inteligenciji koja prati naše izraze lica, vrijeme potrebno za pružanje odgovora, hvata ključne riječi i slično…

Kako se umjetna inteligencija razvija i postaje sve prisutnija u različitim industrijama, tako i određena zanimanja vezana uz AI postaju sve važnija.
Ovo je popis od 10 zanimanja budućnosti u AI sektoru:

1.Inženjer umjetne inteligencije

Dizajnira, razvija i implementira AI sustave i algoritme. Radi na razvoju i optimizaciji modela strojnog učenja.

2.Znanstvenik za podatke 

Analizira velike skupove podataka kako bi izvukao korisne informacije i identificirao obrasce. Također, razvija modele za prediktivnu analitiku i donošenje odluka.

3.Strojni inženjer za učenje

Fokusira se na izgradnju, implementaciju i održavanje modela strojnog učenja.Radi na prilagodbi i poboljšanju algoritama za specifične potrebe.

4.Specijalist za obradu prirodnog jezika

Razvija sustave koji mogu razumjeti i generirati ljudski jezik. Radi na aplikacijama kao što su chatbotovi, automatsko prevođenje i analiza sentimenta.

5.Stručnjak za računalni vid 

Razvija sustave za prepoznavanje objekata, analizu slika i videozapisa. Radi na projektima kao što su autonomna vozila, medicinska dijagnostika putem slike i sigurnosne aplikacije.

6.Arhitekt podataka 

Dizajnira i upravlja infrastrukturom za pohranu i obradu velikih podataka. Osigurava da su podaci dostupni, sigurni i učinkovito korišteni.

7.Inženjer za robotičku automatizaciju procesa 

Razvija i implementira sustave za automatizaciju poslovnih procesa. Fokusira se na povećanje efikasnosti i smanjenje ručnih zadataka.

8.Stručnjak za etiku u umjetnoj inteligenciji 

Analizira etičke implikacije korištenja AI tehnologija. Razvija smjernice i pravila za odgovorno korištenje AI.

9.Stručnjak za sigurnost podataka 

Štiti podatke i AI sustave od cyber napada. Razvija sigurnosne protokole i sustave za zaštitu osjetljivih informacija.

10.Specijalist za korisničku podršku putem AI

Razvija i održava AI sustave za korisničku podršku, kao što su chatbotovi i virtualni asistenti. Pruža tehničku podršku i optimizira korisničko iskustvo.

Kronični probijači rokova ne samo da gube svoje vrijeme nego zbog njih i drugi kolege gube vrijeme. Prema studiji, 19 posto ispitanika tvrdi da provedu od jedan do tri sata tjedno podsjećajući kolege da trebaju napraviti posao prije roka, a 75 posto tvrdi da uvijek moraju besposleno čekati poslovne suradnike da odrade svoj dio posla. 

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 1000 Amerikanaca pokazalo je da 50 posto radnika smatra da na njihovu produktivnost na poslu izravno utječu njihovi suradnici. No tu nije kraj. Njih 48 posto smatra da su kolege krivi zbog toga što nisu stigli odraditi posao pa su morali probiti rokove, pokazalo je istraživanje, piše 24 sata.

Atmosferu u uredu uništavaju najglasniji

Trećina zaposlenika u uredu prezire kolege koji glasno govore te takva navika spada među najiritantnije, pokazala je studija američkih tvrtki Harris Interactive i Randstad. Glasni i razgovorljivi kolege jedna su od najvećih distrakcija u uredu, no možete im to dati do znanja diplomatski, da ih ne uvrijedite.

Recite: “Trebam vaš savjet. Znam da može biti izazovno raditi tako blizu drugih. Postoji li nešto što mogu učiniti da vam olakšam budući da radimo tako blizu jedan drugog? Kuckam li olovkom ili radim nešto iritantno?“. 

To će pomoći da kolega shvati da bi i sam trebao poraditi na nečemu, no u protivnom biste možda trebali nabaviti slušalice.

No ako ste vi jedan od takvih zaposlenika i uspijete to prepoznati, poradite na tome. Počnite više prakticirati slušanje umjesto pričanja. Pobrinite se i da uklonite buku u pozadini jer ona automatski potiče vas i druge da glasnije govorite.

Nadalje, ostanite pozitivni i kad pričate negativno. Naime, često ljudi podižu glas kad zagovaraju svoje stavove pred nekim tko razmišlja drukčije. Ostanite mirni i uvijek iznosite svoje mišljenje bez podizanja glasa.

Rezultati lijenih i glasnih kolega

Pod izlikom da su bolesni, zaposlenici traže slobodan dan uglavnom jer se samo žele dobro odmoriti. Ili naspavati. I to najčešće srijedom, otkrilo je istraživanje internet-portala CareerBuilder.

No 63 posto šefova najviše će posumnjati u postojanje bolesti ako zaposlenik traži slobodan dan ponedjeljkom ili petkom jer misle da si žele produljiti vikend. Na bolest se “izvlači”

Osim što se žele odmoriti, 17 posto njih je lagal

o jer im se jednostavno nije dalo ići na posao, 16 posto jer su morali ići liječniku, a devet posto jer su imali puno nedovršenih kućanskih poslova. Izvor: 24 sata

Trik za napredovanje na poslu ne leži u tome da najbrže učimo ili da smo najpametniji u prostoriji, već u pozitivnom stavu, smatra izvršni direktor Amazona Andy Jassy.

Jassy, koji je preuzeo čelnu poziciju u Amazonu nakon što je Jeff Bezos s nje odstupio 2021. godine, u intervjuu s izvršnim direktorom LinkedIna Ryanom Roslanskyjem otkrio je što smatra ključnim faktorom za brzo napredovanje u karijeri.

Stav koji gajimo prema poslu, posebno u 20-ima, ključan je faktor za napredovanje na radnom mjestu, a pritom se ne radi samo o dobrom raspoloženju, objasnio je.

Za Jassyja, imati pozitivan stav prema poslu, pored ostalog, znači i dobro funkcionirati u timu te poštovati rokove, piše poslovni dnevnik. 

Naime, izvršni direktor Amazona istaknuo je da bi osobe s ispravnim načinom razmišljanja pouzdano trebale odgovoriti “da” na sljedeća pitanja:

Radite li mnogo? Pristupate li poslu češće voljko nego što prigovarate zbog njega? Činite li ono što ste rekli da ćete učiniti? Možete li raditi u timu?

Te su strategije “tako jednostavne”, a ipak ih često zanemarujemo, izjavio je Jassy.

Bez obzira na to gdje se u karijeri nalazimo, pozitivan stav može nam pomoći da izgradimo jače odnose na radnom mjestu, savjetovao je Jassy pa dodao da tako “puno brže stječemo zagovornike i mentore”.

Istraživanja su potvrdila dobrobiti pozitivnog stava na radnom mjestu. Između ostalog, pozitivan stav može nas učiniti produktivnijima, potaknuti nam kreativnost i spriječiti izgaranje na radnom mjestu.

“Postoji toliko stvari koje ne možete kontrolirati u svom poslu. No, možete kontrolirati svoj stav”, zaključio je Jassy.

Izvor: poslovni dnevnik

Poslovna okolina se mijenja, način rada više nije kao što je bio prije samo nekoliko godina i dok mnogi poslodavci još uvijek zaziru od rada na daljinu ili radnog tjedna koji traje četiri dana, podaci sugeriraju da bi zbog dobrobiti svojih zaposlenika trebali odbaciti stare postavke i poglede na obavljanje posla.

Naime, profesor menadžementa Christopher Barnes sa Sveučilišta Washington naglašava da su zaposlenici koji rade dan manje u tjednu odmorniji, produktivniji, zadovoljniji i općenito zdraviji.

"Kad čovjek ne mora žrtvovati san zbog posla, sve mu se mijenja na bolje. Naime, spavanje i posao su u konstantnom sukobu i najčešća žrtva je zdravlje pojedinca, što se odražava i na to kako obavlja posao", kazao je Barnes, prijenosi ICT business.

S njim se slaže sociologinja i ekonomistica Juliet Schor s koledža Boston, a mišljenje temelji na saznanjima prikupljenima kroz opširno praćenje organizacija diljem svijeta koje odnedavno eksperimentiraju s četverodnevnim radnim tjednom.

"Poslodavci shvaćaju da ako mogu promijeniti mišljenje o tome gdje ljudi rade, mogu i ono o tome koliko su dana na poslu", ističe Schro i nudi konkretne brojke pristigle nakon uvođenja kraćeg radnog tjedna:

"Nakon promjene s petodnevnog na četverodnevni radni tjedan vidjeli smo da manje od sedam sati sna tijekom noći ima svega 14,5 posto zaposlenih u odnosu na njih 42,6 posto prije te promjene. U prosjeku, svi spavaju 7,58 sati tijekom noći. To je gotovo cijeli jedan sat duže nego kad su radili pet dana u tjednu."

Također, produktivnost zaposlenih ostala je identična ili se poboljšala, što znači da organizacije koje su se odrekle jednog dana, nisu se odrekle rezultata koji su zabilježeni. I to je ono na čemu se može graditi dalje ova priča, koju bi zasigurno objeručke prihvatila velika većina zaposlenih bilo gdje na svijetu..

Izvor: ict business

Ono što je bilo vrlo traženo 1970-ih danas se ponovno vraća u modu. Sve više poslodavaca uz Njemačkoj sada uz posao nudi najam stana. U vrijeme nedostatka stambenog prostora, poslodavci na ovaj način žele doći do kvalificiranih radnika.

Lanac supermarketa primjerice traži voditelja tima za tržište u Westerlandu na Syltu. Pronaći povoljan stan na otoku na vrijeme gotovo je nemoguće, tvrtka stoga na probni rok nudi "jeftin poslovni stan" na popularnom otoku. Hoteli na otoku Sjevernog mora također nude "smještaj i obroke" za svoje recepcionare. Bolnice također obećavaju novim medicinskim sestrama pomoć u pronalaženju smještaja, piše Fenix Magazin.

U Frankfurtu potencijalne radnike čistoće žele namamiti obiteljskim stanovima. Pojedine tvrtke svjesne su nedostatka stanova za buduće radnike, stoga u svojim projektima već imaju spremne stanove koje planiraju izgraditi i u koje žele smjestiti svoje radnike. "Priuštivo stanovanje je veliki problem", rekla je glasnogovornica tvrtke koja na ovaj način želi ostati poželjan poslodavac.

Hoteli za smještaj radnika Udruga hotela i restorana Dehoga u Hessenu želi u nerentabilnim hotelima osnovati spavaonice za osoblje koje se obučava. Stambeno tržište posebno je konkurentno za radnike u nižim platnim skupinama, kaže predsjednik udruženja hotela i restorana Dehoga u Hessenu. Postoje planovi s tri frankfurtska hotela. Stanari bi u prvu zgradu mogli useliti početkom 2025. godine.

Veće tvrtke kao što su BASF i VW ne nude smještaj samo svojim zaposlenicima, već i radnicima ugovornih partnera. I velike bolnice se također oslanjaju na stalni trend stambenog zbrinjavanja radnika. U Wiesbadenu će se na postojećem heliodromu izgraditi 168 stanova, prvenstveno za radnike klinike Horst Schmidt. Prema informacijama Saveznog udruženja njemačkih tvrtki za stanovanje i nekretnine (GdW), u 1970-ima došlo je do procvata izgradnje stanova za radnike – tada ih je izgrađeno oko 450.000. Danas ih je ostalo samo oko četvrtine, navode njemački mediji.

Izvor: fenix magazin

Prilikom razgovora za posao kandidati se uvijek trude ostaviti što bolji dojam, no ponekad iz ureda nakon intervjua za poziciju koju su željeli izađu zbunjeni ili uvrijeđeni. Ovo su neki od primjera najgorih iskustava prilikom razgovora za posao.

Lae je na razgovor za posao u jednom odvjetničkom uredu u Bristolu stigla točno na vrijeme, no 20 minuta kasnije razgovor je otkazan i rečeno joj je da se vrati idući dan. Bila je uzrujana, no postalo joj je još gore kad je primila SMS poruku da je “otkazivanje’’ intervjua bio test i da ga je pala. Posao nije dobila. Ovo iskustvo, Lae je za BBC opisala kao posve bizarno i inspiraciju da pokrene vlastiti posao, u kojem će se pridržava puno jasnijeg i transparentnijeg načina zapošljavanja.

Neprimjerena pitanja i neugodni zahtjevi

Prema podacima agencije za zapošljavanje Hays, više od polovice ljudi imalo je negativno iskustvo tijekom procesa razgovora za novi posao. BBC je pričao s desecima ljudi koji su prošli kroz čudne, uvredljive i odbojne intervjue. Aixin Fu je također imala bizarno iskustvo, prijavila se za posao studentskog predstavnika na sveučilištu za minimalac. Tijekom grupnog intervjua svih kandidata, od njih se tražilo da pužu pod podu i “muču kao krava.’’

“Činili smo što su tražili od nas i to oko 3-4 minute. U tom trenutku bila sam jako iziritirana, to je bilo jako neprimjereno. No bilo je pritiska okoline, jer svi su zamukali’’, ispričala je Fu.

Osoba koja ih je intervjuirala objasnila je kako su tim zahtjevom pokušali vidjeli jesu li kandidati zabavni, no Fu vjeruje kako je netko od nadređenih jednostavno htio pokazati svoju nadmoć.

Julie iz SAD-a kazala je kako se vidi da su poslodavci zaboravili kako je biti s druge strane. To je zaključila nakon videointervjua 2022. kada se prijavila za posao copywritera. U početku je sve dobro išlo jer je ispunjavala sve uvjete, no pred kraj intervjua poslodavac ju se pitao: “Koliko ti je još godina preostalo?’’ Rekla mu je da je u ranim 60-ima, da ne planira uskoro u mirovinu, objavio je poslovni dnevnik.

Ageizam nije jedini problem s kojim se osobe u potrazi za poslom susreću. Pearl Kasirye, menadžerice content marketinga, kazala je kako su se neukusno raspitivali o njenom porijeklu tijekom intervjua za remote PR poziciju u jednom milanskom modnom brendu. Kasirye živi u Londonu, a rodnu Ugandu napustila je još kao dijete i od malena živi u Europi. No, poslodavac je inzistirao da joj treba platiti plaću po ugandskim standardima samo zato što je to njezina zemlja porijekla. Odlučila je povući svoju prijavu za tu poziciju.

Tom je IT inženjer koji je jednom zamoljen da snimi odgovore na pitanja za posao pomoćnika u skladištu, umjesto da razgovara s nekim na formalnom intervjuu. Tom za sebe kaže da je na autističnom spektru, iako to nije nešto što voli dijeliti s ljudima. Pojašnjava da su mu potrebne jasne upute tijekom intervjua i više voli razgovarati licem u lice, opisujući proces snimanja kao “da razgovarate s računalom”.

‘Planirate li djecu?’

Žene se često susreću s jednim neprimjerenim pitanjem. Prema podacima platforme za zapošljavanje Applied, svaka peta žena tijekom procesa zapošljavanja upitana je imaju li djecu ili planiraju imati djecu. Jedna od njih je izvršna direktorica Applieda Khyati Sundaram, koja kaže da su je ovo pitanje pitali “više puta nego što može izbrojati”.

Protuzakonito je da poslodavci ispituju kandidate o bračnom statusu, imaju li djecu i planiraju li imati djecu. Unatoč tome, Applied je otkrio da je problem još gori za žene koje se prijavljuju za više poslovne pozicije, gdje je dvije petine žena postavljeno ovo pitanje. Sundaram kaže da je jedan od razloga za to percipirana “ekonomska labilnost” trudnoće.

“Što je veća plaća, to više rodiljnog morate platiti dok tražite pokriće, a poslodavci ne žele gnjavažu”, komentirala je Sundaram.

Izvor: poslovni dnevnik

Prema ispitivanju instituta Yougov, čak 47 posto ispitanih bi počelo tražiti novo radno mjesto u slučaju da im poslodavac zabrani rad od kuće.

Zaposleni koji rade od kuće mnogo se rjeđe žale na zdravstvene tegobe od zaposlenih koji rade u uredu, proizlazi iz studije Sveučilišta u njemačkom Konstanzu objavljene u srijedu.

„Radnici koji moraju biti prisutni na radnom mjestu dvostruko se češće žale na zdravstvene tegobe poput iscrpljenosti ili opterećenosti od radnika koji rade od kuće“, kaže voditelj studije Sveučilišta u Konstanzu Florian Kunze, objavio je poslovni dnevnik.

Istodobno, proizlazi nadalje iz studije, zaposleni na radnom mjestu ne osjećaju da im je učinak veći nego kada su radili od kuće.

„Poduzeća bi pod svaku cijenu trebala uzeti u obzir rezultate ove studije pri donošenju odluke o tomu treba li radnike koji rade od kuće prisiliti na povratak na radna mjesta“, kaže Kunze.

Koautor studije Kilian Hampel ukazuje na podatak iz studije koji pokazuje kako trećina vodećeg kadra smatra povratak obvezi dolaska na radno mjesto smislenim, dok je tog mišljenja svega jedna petina zaposlenih.

Prema posljednjim podacima za 2022., u Njemačkoj je od kuće stalno ili povremeno radilo 24 posto zaposlenih.

Prema ispitivanju instituta Yougov, čak 47 posto ispitanih bi počelo tražiti novo radno mjesto u slučaju da im poslodavac zabrani rad od kuće.

Nakon pandemije, tijekom koje je rad od kuće morao biti omogućen svugdje gdje je to bilo moguće, poslodavci se vraćaju obvezi prisustva na radnom mjestu, pri čemu se mnogi služe modelom po kojem se 60 posto radnog vremena provodi na radnom mjestu, a 40 posto u kućnom

uredu.Izvor: poslovni dnevnik

Ona poznata fraza "na mladima svijet ostaje" u poslovnom svijetu mogla bi se preformulirati u "na mladima posao ostaje". No teže je to postići nego reći jer sve što smo znali o zaposlenicima i njihovim željama, generacija Z stavila je pod upitnik.

Zoomere je teško uvjeriti u to da im posao treba, ne žele veliku odgovornost, ne vjeruju da posao može biti zanimljiv ili da istom poslodavcu vrijedi biti odan godinama. Pa dok poslodavci nude pogodnosti, a mladi se osjećaju neshvaćeno, djelatnici ljudskih resursa čupaju kosu s glave u želji da pronađu odgovor na pitanje kako smjestiti pa onda i zadržati zoomere uz radni stol?

Petar Čalić, HR konzultant iz zagrebačkog Deep Projecta, čije predavanje 'Neuroznanost u stvaranju funkcionalnih timova' je zaokupilo pažnju sudionika nedavno održane HR Days konferencije u Rovinju, objašnjava da odgovor leži u promijeni pristupa mladim generacijama te u mnogima nepoznatom pojmu metakognicije.

Metakognicija je koncept koji uključuje sposobnost ljudskog mozga da promišlja, procjenjuje znanje i korigira ponašanje.

"Ona nam omogućava da razmišljamo o našim kognitivnim procesima, procijenimo naše ponašanje i pratimo općenito mentalnu aktivnost, a to je važno jer utječe na svaki segment našeg ponašanja pa tako i definiranje životnih ciljeva“, objašnjava Čalić za Bloomberg Adriju te dodaje da su istraživanja pokazala da su mladi ljudi danas manje metakognitivno sposobni te da to ima direktan utjecaj na njihov akademski uspjeh. 

Razmišljajući o tom saznanju, u Deep Projectu su prvi odlučili istražiti može li se takva logika primijeniti i na poslovni svijet, odnosno koja je poveznica između generacije Z, metakognicije i poslovanja?

"Istraživanja pokazuju da metakognitivne sposobnosti pokazuju važan prediktor uspjeha u obrazovanju. Pokazalo se da su metakognitivno razvijeni studenti uspješniji. No kako je ispalo da je metakognicija prediktor uspjeha u obrazovanju, mi smo zaključili i kroz istraživanje dokazali da ona mora biti prediktor uspjeha i u poslu", objašnjava Čalić.

Bavljenjem metakognicijom došli su do važnog pojma kognitivne motivacije koja je također važan pogon u poslovnom životu ljudi. Ona proizlazi iz mentalnih izazova, rješavanja problema i potiče upotrebu raznih metakognitivnih vještina, pa se postavlja pitanje kako u odnosu na te dvije pojave zoomeri kreiraju radnu atmosferu i mijenjaju svoje zahtjeve i ambicije u odnosu na starije generacije.  

Problem nedostatka znatiželje

Jasno je i bez pretjeranog razjašnjavanja da je generacija Z odrasla u drugačijim uvjetima od prijašnjih generacija. Zoomeri su prvi koji su s tehnologijom rasli, izloženi su informacijama na internetu više nego u školama, dugo žive s roditeljima i manje nego ikad prije ne moraju se brinuti oko zadovoljavanja osnovnih potreba, a mogu se fokusirati na ispunjavanje svojih želja.

Kako to sve utječe na poslovni svijet? Dvije su ključne stvari koje obilježavaju zoomere i koje drmaju kompanije: nedostatak znatiželje i nedostatak strpljenja.

Znatiželja je pokretala napredak svijeta i kompanija, dok je strpljenje poticalo zaposlenike na dugoročno ulaganje. Upravo to nedostaje. Mladi su danas neznatiželjni pa time i manje angažirani, proaktivni i inovativni na poslu. Postavlja se i pitanje koliko je osoba uopće spremno ulagati trud da bi nešto dobili nazad, odnosno rijetko tko ima strpljenja čekati da mu se trud vrati za tri, pet ili deset godina. Zato zoomeri često mijenjaju poslove, imaju osjećaj da nešto propuštaju, brzo žele postići uspjeh i nisu zadovoljni s plaćama, no Čalić ističe da je glavno pitanje jesu li velike plaće i uspjeh uopće njihove želje ili im ih nameće društvo.

"Potaknuti okruženjem mladi danas često žele puno toga, i to odmah. Primjerice, ako neki tiktoker zaradi prvi milijun s 25 godina, puno mladih koji to gledaju će htjeti isto, a pitanje je je li to zaista njihova unutarnja želja", navodi Čalić.

Pa koliko god se poslodavci trudili da zadrže ljude i dalje nešto ne valja jer se kod mladih prije zaposlenja pa zatim niti u kompanijama ne radi na razvoju metakognitivnih sposobnosti, a za rad ih ne motivira kognitivna (unutarnja) motivacija, već društveni pritisak.

"Naša testiranja pokazuju da je metakognicija zapravo najbitnija iz perspektive razvijanja poslovne učinkovitosti. Tu se ponovo vraćamo na nedostatak znatiželje. Na poslu nitko nije proaktivan, a upravo su kognitivna motivacija i metakognicija snažni prediktori za poticanje inicijative kod zaposlenika, i to je ono čemu svi poslodavci teže", kaže Čalić.

Što je potrebno mijenjati?

I ne, sada nije vrijeme za očajavanje zbog svijeta u kojem živimo, nije vrijeme niti za optuživanje generacije Z za svojeglavost i sve što je čini drugačijom. Jer ljude ne treba mijenjati, naglašava Čalić, samo ih treba prilagoditi okruženju u kojem živimo.

"Kada bi trebali reći što ne valja sa zoomerima, ne bi mogli to reći. Generacijske razlike zasigurno postoje i one su normalne. Ono što je sigurno je i da je svijet danas sređenije mjesto i osnovne potrebe mladih uglavnom su zadovoljene. Zbog toga oni imaju vremena posvetiti se traženju smisla života. Zato danas postaju važni lideri koji mladima daju svrhu, a da bi to dobili, oni trebaju vidjeti širu sliku u tome što rade", kaže Čalić.

Zato među ostalima poslodavci moraju prestati biti menadžeri i direktori te se moraju involvirati iz perspektive mentoriranja, i to ne samo na razini stručnog znanja, smatra Čalić. Mladima je važno prenijeti ljudske spoznaje i iskustvo koje će im pomoći da prošire vidike.

No jesu li poslodavci, odnosno kompanije i njihovi lideri spremni na to sve? Čalić kaže da su u konačnici svi svjesni da se svijet mijenja i da generacija Z čini trećinu tržišta rada te da će ih s vremenom na tržištu biti sve više. Upravo zato je većina poslodavaca spremna na promjene, ali veći problem od spremnosti predstavlja to što ne znaju kako postići promjene, naglašava Čalić.

Dodaje i da treba imati na umu da je to dvosmjeran proces, pa i mladi zaposlenici trebaju biti spremni na kompromis.

"Najteže je kad su obje strane pretvrde i ne odustaju od svoje ideje. No iskustvo nam pokazuje da se poslodavci mijenjaju i žele prilagoditi mladima jer uporni koji to odbijaju naprosto riskiraju propast jer neće imati s kime raditi. Veći problem je što se često dogodi da poslodavci ne znaju kako. Najvažnije je znati promijeniti pristup", navodi Čalić.

Dobar primjer prilagodbe je rad od kuće, ističe Čalić. Zoomeri žele slobodu i nezavisnost te ne prihvaćaju poslove u kojima mogućnost rada od kuće ne postoji. Poslodavac to danas mora omogući mladima ako ih želi privući, no potpuno je opravdano pitanje ima li jedan zoomer dovoljno znanja da radi izoliran kod kuće i bez pomoći. Ljudi se uglavnom moraju moći na nekog osloniti, biti u čoporu, pitati za pomoć, a pitanje je koliko je to moguće ako se vidite jednom godišnje. No nikome se danas ne može promijeniti mišljenje, a prisila kod mladih danas ne funkcionira, navodi Čalić, pa je važno znati u praksi pokazati koje su prednosti rada u uredu, ali i prihvatiti hibridni rad kao opciju.

Pa uz sve te promjene i razlike nameće se pitanje koliko će zoomeri promijeniti budućnost poslovnog svijeta i mogu li ga ugroziti?

"Oni neće ugroziti poslovanje, ali će ga promijeniti. Iako ljudi promjenu često doživljavaju kao nešto loše, to ne mora biti tako. U svemu je tome važno znati koji je ispravan proces te promjene", smatra Čalić te dodaje da bi poslovni svijet zasigurno mogao profitirati od posvećenosti metakogniciji. 

Izvor: bloomberg adria