Members

Homepage › FAQ › Members

10 ključnih pitanja koja biste trebali postaviti poslodavcu na razgovoru za posao

Usprkos tome što mnogi smatraju da je obveza kandidata prilikom razgovora za posao isključivo pružanje suvislih, pametnih i pronicljivih odgovora, stvarnost je ipak ponešto drugačija. Jer, vjerovali vi to ili ne, poslodavci očekuju da ćemo i mi njih nešto priupitati. Time iskazujemo interes, informiranost o tvrtki i znatiželju te ostavljamo pozitivan dojam.

Razgovor za posao nikad nije jednosmjerna ulica. I dok mnogi kandidati vjeruju da je njihova uloga isključivo dati odgovore, istina je sljedeća - interakcija s poslodavcem savršena je prilika za postavljanje pitanja kojima ćemo demonstrirati interes, informiranost i znatiželju.

U nastavku donosimo deset pitanja koja možete postaviti kako biste stvorili pozitivan dojam i bolje razumjeli poziciju i tvrtku.

1. Kako biste opisali kulturu ove tvrtke?

Ovo pitanje pokazuje da ste zainteresirani za radnu atmosferu i kako želite doznati uklapate li se u okruženje.

2. Što vas motivira da i vi sami radite upravo u ovoj tvrtki?

Radi se o pitanju pomoću kojeg uspostavljate osobniji kontakt s osobom koja vas intervjuira.

3. Koji su ključni izazovi s kojima se tvrtka trenutno suočava?

Ovime pokazujete da želite doznati što više detalja o trenutnom poslovanju tvrtke, kao i da ste spremni pridonijeti pronalasku odgovora na 'goruća pitanja'.

4.Kako izgleda tipičan dan za osobu na ovoj poziciji?

Zanima vas detaljan opis posla kako biste bolje razumjeli svoje buduće obaveze i odgovornosti.

5.Kako tvrtka podržava razvoj svojih zaposlenika?

Interes za profesionalni razvoj pokazuje vašu predanost učenju i rastu unutar tvrtke.

6.Kako se tvrtka nosi s promjenama i inovacijama u industriji?

Ovo pitanje pokazuje vašu svijest o konkurentnoj okolini i spremnost da se prilagodite promjenama.

7. Koje karakteristike su bile ključne kod prethodnih uspješnih kandidata za ovu poziciju?

Tražite informaciju o osobinama i vještinama koje su važne za uspjeh na poslu.

8. Kako biste ocijenili uspjeh u ovoj poziciji nakon šest mjeseci ili godinu dana?

Ovo pitanje potvrđuje vašu ambiciju i spremnost na dugoročnu suradnju.

9. Koje mogućnosti za napredak i napredovanje postoje unutar tvrtke?

Pokazujete interes za karijerni put unutar tvrtke i želite znati kako možete rasti s njima.

10. Kako vaš tim surađuje i komunicira na svakodnevnoj razini, ali i u posebnim prilikama (primjerice tijekom rada na projektima)?

Ovo pitanje pokazuje da cijenite timski rad i važnost efikasne komunikacije u radnoj okolini.

Pametna pitanja na razgovoru za posao nisu samo prilika za dobivanje informacija, već i prilika da pokažete svoj interes, motivaciju i spremnost na učenje. Koristite ova pitanja kao alat za izgradnju pozitivnog dojma i istinsko razumijevanje pozicije i tvrtke.

Zimski mjeseci, vruće prilike: Sezonac.hr ti donosi posao za ljeto

Dok zima uzima svoj mah, mnogi već razmišljaju o nadolazećoj turističkoj sezoni.

Rad u sezoni donosi brojne prednosti. Osim što omogućuje stjecanje novih znanja i vještina, sezonski posao pruža priliku za upoznavanje novih ljudi i rad u atraktivnim destinacijama. Ako tražiš sezonski posao, sada je pravo vrijeme za početak potrage. Sezonac.hr, najveći online sajam poslova u turizmu i sezoni, ponovno otvara svoja virtualna vrata od 28. siječnja do 6. veljače 2025. godine, pružajući jedinstvenu priliku za sve koji žele osigurati posao za ljeto.

Što očekivati na Sezonac.hr?

Zimski mjeseci idealni su za planiranje i traženje sezonskog posla. Poslodavci već sada aktivno traže radnike kako bi osigurali uspješnu sezonu. Pripreme su u punom jeku, a Sezonac.hr omogućuje poslodavcima da na vrijeme pronađu kvalitetne kandidate, što znači da već sada možeš početi razmišljati o ažuriranju svog životopisa kako bi im se predstavio/la tijekom trajanja Sajma.

Sezonac.hr početkom 2025. godine donosi brojne prilike za posloprimce i poslodavce. Sajam će biti aktivan 24 sata dnevno tijekom 10 dana, omogućujući poslodavcima da predstave svoje ponude širokom spektru potencijalnih zaposlenika.

Ovo će biti prilika da na jednom mjestu pregledaš široku ponudu oglasa, sudjeluješ u online intervjuima i pronađeš posao koji najbolje odgovara tvojim vještinama i interesima.

Kako se pripremiti?

Priprema za sezonski posao započinje pravovremenim informiranjem i prijavom. Za početak se prijavi za primanje obavijesti o Sezoncu. Na taj način, osigurat ćeš da ne propustiš nove prilike za posao u nadolazećoj sezoni.

Budi dio Sezonac.hr 2025. Prijavi se već danas i osiguraj svoje mjesto u nadolazećoj sezoni!

Povišica na vidiku? Ključni koraci za uspješan razgovor o plaći

Pitanje plaće često nam se nameće kao jedna od onih tema koje nas potajno zaokupljaju, ali o kojima rijetko otvoreno govorimo.

Mnogi od nas premišljaju se tjednima, pa i mjesecima, kada bi bio pravi trenutak za razgovor o povišici, a nesigurnost nas često sprječava da napravimo prvi korak. Strah od odbijanja, bojazan da ćemo se činiti pohlepni ili da ćemo narušiti odnos s nadređenima često nas koče više nego što bismo htjeli priznati. Tome pridonosi i osjećaj nelagode zbog tabua koji okružuje razgovore o novcu, kao i sumnja u vlastite zasluge – jesmo li uopće dovoljno postigli da tražimo više? Ipak, nitko osim nas samih neće ovu temu postaviti na stol, što nas tjera da prevladamo strah i pronađemo način da se izborimo za ono što zaslužujemo.

Ako se nadamo povišici na trenutnom radnom mjestu, važno je zapamtiti da “naša plaća nije nikome drugome na pameti osim nama samima”, kaže Angelina Darrisaw, karijerna trenerica i osnivačica tvrtke C-Suite Coach. “Moramo pokrenuti razgovor kako bi naš menadžer znao da nam je to prioritet.”
Stoga, u nastavku donosimo 5 savjeta kako pristupiti razgovoru o povišici:

1. Pripremi argumente na temelju svojih postignuća

Prije nego što pokrenemo razgovor na ovu temu, trebamo napraviti popis svojih ključnih uspjeha i doprinosa tvrtki. To mogu biti rezultati poput povećanja prodaje, uspješno zaključenih projekata ili procesnih poboljšanja koja smo inicirali. Konkretni, mjerljivi dokazi bit će naš najjači alat u razgovoru.

2. Odaberi pravi trenutak

Vrijeme je ključno. Razmisli o poslovnom okruženju – ako je tvrtka u financijskim poteškoćama, naš zahtjev možda neće biti dobro prihvaćen. Ciljaj na razdoblja poput godišnjih pregleda učinka, vremena donošenja proračuna ili nakon što postignemo značajan poslovni uspjeh.

3. Budi informiran/a o tržišnim standardima

Prije razgovora, istraži koliko vrijedi tvoja pozicija na tržištu rada. MojaPlaća je izvrstan alat koji omogućuje usporedbu naše plaće s prosjecima u profesiji, industriji i regiji. Ove informacije pomoći će nam u postavljanju realnih zahtjeva i demonstraciji menadžeru da smo dobro informirani o tržišnim standardima, što daje težinu našim argumentima.

4. Pripremi prijedlog, a ne zahtjev

Pristupi razgovoru smireno i s tonom suradnje. Umjesto da tražiš određenu cifru, izrazi spremnost za raspravu o tvojem doprinosu i prilagodbi plaće na temelju ostvarenih rezultata i tržišnih uvjeta. Primjerice, možeš reći: "Na temelju mojih rezultata i istraživanja tržišta, vjerujem da je ovo dobar trenutak za razgovor o mojoj plaći."

5. Budi otvoren/a za povratne informacije

Ako tvoj zahtjev ne bude odmah prihvaćen, nemoj se obeshrabriti. Pitaj svog menadžera što možeš dodatno učiniti kako bi opravdao/la povišicu u budućnosti. Ovakav pristup pokazuje profesionalnost, otvorenost za rast i predanost ciljevima tvrtke, čime ostavljamo pozitivan dojam.

Očekivanja radnika rastu: Zaposleni u Hrvatskoj očekuju 31% veće božićnice nego prošle godine

Istraživanje pokazuje da 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, i to u prosječnom iznosu od 465 eura, što je osjetno više od 354 eura koliko smo lani primili. Najveća očekivanja imaju zaposleni u državnim tvrtkama, a većina božićnicu planira iskoristiti za osnovne životne troškove.

Sudeći prema istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika, a koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, božićnica bi ovih blagdana trebala sjesti na račune većine radnika u Hrvatskoj.

Rekordna očekivanja zaposlenih građana

Ove godine 86% radnika u Hrvatskoj očekuje božićnicu, što je slično prošlogodišnjem udjelu od 89%. Podaci otkrivaju da su naša očekivanja uglavnom opravdana – božićnicu je lani primilo 85% zaposlenika. Odnosno, većina radnika koji su je priželjkivali, božićnicu je zaista i dobila.

S druge strane, 14% ispitanika koji ne očekuju ovu prigodnu nagradu kao glavne razloge navode politiku tvrtke ili slabije poslovne rezultate. Ovi čimbenici često utječu na mogućnost isplate božićnica, što za dio zaposlenih može značiti izostanak ovog oblika blagdanske podrške.

Među zaposlenicima koji 'računaju' na božićnicu, velika većina (92%), kao i dosadašnjih godina, očekuje isplatu u novcu i to u prosječnom iznosu od 465 eura. Taj iznos predstavlja povećanje od čak 31% u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 354 eura, a premašuje i prošlogodišnja očekivanja.

Međutim, ovi podaci sugeriraju da radnici često imaju previsoka očekivanja, koja se rijetko ostvare. Prije uvođenja eura, predviđanja radnika o iznosima božićnica bila su prilično točna, no prošle godine došlo je do značajnijeg nesrazmjera između očekivanja i stvarne isplate. Iako su očekivanja zaposlenika oduvijek nadmašivala stvarne isplate, razlika je do 2023. bila relativno mala, dok sada znatno precjenjuju iznose koje će na kraju primiti.

Kao i prethodnih godina, manje popularni oblici božićnih nagrada uključuju bonove za kupovinu i poklon pakete. Bon za kupovinu očekuje 20% ispitanika, dok 9% vjeruje da će dobiti poklon paket od poslodavca.

Božićnice – 'sigurna stvar' u državnim tvrtkama i institucijama

Božićnice su najsigurnija opcija za zaposlene u državnim tvrtkama i javnim institucijama, gdje ih očekuje gotovo svaki zaposlenik – 95% u državnim tvrtkama i čak 98% u institucijama. Međutim, postoje značajne razlike u očekivanim iznosima.

Zaposlenici javnih institucija procjenjuju da će dobiti prosječno 390 eura, dok radnici državnih tvrtki očekuju nešto veći iznos od 436 eura. Još optimističniji su zaposlenici privatnih kompanija u stranom vlasništvu, koji predviđaju prosječnu isplatu od 499 eura, no u manjoj mjeri očekuju božićnicu (85%). Najmanje nade u božićnice imaju radnici privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu, gdje je očekuje 84% ispitanika, s prosječnim iznosom od 476 eura.

Zaposlenici velikih tvrtki imaju najveća očekivanja – 91% njih predviđa isplatu božićnice u prosječnom iznosu od 470 eura.

U srednje velikim i malim tvrtkama očekivanja su skromnija, gdje 80% zaposlenika očekuje božićnicu, s prosječnim iznosima od 460 eura u srednjim te 462 eura u malim tvrtkama.

Lani nas je razveselila božićnica u prosječnom iznosu od 354 eura

Prošle godine božićnice su obradovale većinu zaposlenika, a prosječan iznos isplaćen u novcu iznosio je 354 eura, što je povećanje od 8% u odnosu na 2022., kada je prosječna božićnica bila 328 eura. Božićnicu je primilo 85% radnika, što je gotovo identično kao lani (87%).

Najčešći oblik nagrade bila je isplata u novcu, koju je dobilo 85% zaposlenika koji su primili neki oblik božićne nagrade. Bonove za kupovinu dobilo je 24% radnika, dok je poklon paketom obradovano 9%.

Prošle godine božićnica je najčešće sjedala na račune zaposlenika državnih institucijama (92%), kompanija u državnom vlasništvu (91%) te radnika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu (90%). U najmanjoj mjeri božićnicu su primile osobe zaposlene u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu (82%).

Također, lani je božićnicu dobilo 90% zaposlenika velikih tvrtki, 79% radnika malih kompanija te 83% zaposlenih u srednje velikim tvrtkama.

Darovi za djecu – sve češća praksa

Poslodavci sve češće daruju i djecu svojih zaposlenika. Prema istraživanju, gotovo polovica radnika (49%) tvrdi da su njihovi poslodavci prošle godine osigurali poklone za djecu.

Što se tiče vrijednosti darova, 38% zaposlenika s djecom primilo je dar ili bon u vrijednosti do 66 eura. Dodatnih 34% radnika navelo je iznose između 66 i 100 eura, dok je 28% zaposlenih dobilo darove vrijedne 100 eura ili više.

Ovi podaci ukazuju na rastući trend uvažavanja blagdana ne samo kroz božićnice, već i kroz geste koje obuhvaćaju cijele obitelji zaposlenika.

Božićnica – pravo ili privilegija?

Percepcija božićnice među zaposlenicima mijenja se iz godine u godinu. Sve manji broj radnika (29%) smatra da je isplata božićnice isključivo rezultat dobre volje poslodavca, a čak 71% ljudi vjeruje da je to pravo svakog zaposlenika i zamjera poslodavcima ako je ne isplate.

Za usporedbu, prošle godine je 34% ispitanika smatralo božićnicu izrazom zahvalnosti za dobro poslovanje tvrtke, dok je prije dvije godine taj udio bio čak 47%. Ovaj trend ukazuje na sve izraženija očekivanja radnika da božićnica postane standardna poslovna praksa.

Koliko bi božićnica trebala iznositi?

Kada bi mogli birati, velika većina radnika (97%) odlučila bi se za božićnicu u - novcu. Tek 2% ispitanika zadovoljilo bi se zahvalom i priznanjem od strane nadređenih, dok bi bon za kupovinu odabralo samo 1% ispitanika. Nitko ne preferira poklon paket kao idealnu nagradu.

Ispitanici procjenjuju da bi zadovoljavajući iznos božićnice trebao biti 600 eura, što je 29% više od prosjeka očekivanog ove godine (465 eura) i čak 69% više od prošlogodišnje prosječne božićnice (354 eura).

Ovaj jaz u očekivanjima ukazuje na tzv. iluziju novca – nominalne vrijednosti u eurima djeluju manje nego što su to bile ranije u kunama, što može pridonijeti percepciji da su nagrade manje.

Kako se božićnica koristi?

Božićnica najčešće služi za pokrivanje osnovnih troškova života. Ove godine, 41% radnika planira božićnicu iskoristiti za podmirenje ovih potreba, što je blagi porast u odnosu na prošlu godinu (38%).

Osim pokrivanja osnovnih životnih troškova, 24% zaposlenih planira božićnicu iskoristiti za kupnju božićnih darova, dok 10% namjerava taj iznos uštedjeti. Njih 9% božićnicu će usmjeriti na otplatu dugova, a 13% će je iskoristiti kako bi si priuštili nešto što si inače ne bi mogli.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 1.000 ispitanika, od kojih 75% čine žene, a 25% muškarci. Najveći udio ispitanika (34%) nalazi se u dobnoj skupini od 31 do 40 godina, dok 26% ispitanika ima između 25 i 30 godina, a 17% je mlađe od 25 godina. Ispitanika starijih od 40 godina bilo je 24%. Većina ispitanika (95%) trenutno je zaposleno. Kada je riječ o radnoj sredini, 44% ispitanika zapošljava se u privatnim tvrtkama većinom u domaćem vlasništvu, 30% u privatnim stranim tvrtkama, dok 9% radi u državnim tvrtkama i 9% u hrvatskim institucijama.

Božićnice pod povećalom: Koga će poslodavci ovih blagdana nagraditi, a kome će ‘čarapa’ ostati prazna?

Odgovore tražimo u okviru MojPosao istraživanja o božićnicama.

Sastanak po sastanak (ili plaću po plaću) i našli smo se u fotofinišu još jedne kalendarske, ali i poslovne godine. Blagdansko vrijeme i Božić kucaju na naša vrata, donoseći sa sobom uzbuđenje, planiranje i iščekivanje – ne samo u našim domovima, nego i u radnim okolinama.

A kad smo kod očekivanja, jedna od najiščekivanijih stvari u prosincu zasigurno je isplata radnicima omiljene prigodne nagrade – božićnice.

Tim povodom, koncem svake godine na MojPosao postavljamo nekoliko pitanja:

Je li isplata božićnice pravo svakog radnika ili je to, ipak, stvar dobre volje poslodavca? Ako ste među sretnicima koji primaju božićnicu, jeste li skloniji njome pokriti osnovne životne troškove, kupiti darove za svoje najdraže, ili je možda ‘odložiti za crne dane’? Koji su to ključni razlozi zbog kojih se neki poslodavci ipak odlučuju preskočiti ovu praksu, riskirajući pritom nezadovoljstvo zaposlenika?

Sudjelujte u našem tradicionalnom istraživanju o božićnicama kako bismo zajedničkim snagama došli do odgovora na ova pitanja! Vaše mišljenje i iskustva su ključni korak prema boljem i pravednijem tržištu rada.

Umijeće samopouzdanja: Otkrivamo kako balansirati između vjere u sebe i arogancije

Donosimo pet ključnih zamki pretjeranog samopouzdanja koje mogu ugroziti vašu karijeru i ugled.

Samopouzdanje, kada je u zdravom omjeru, snažno je oružje za napredak u karijeri. Osobe koje vjeruju u sebe i svoje sposobnosti često su primijećene, a ta se vjera često ogleda u načinu na koji pristupaju radnim zadacima. Poslodavci cijene zaposlenike koji hrabro preuzimaju inicijativu, ne boje se preuzeti odgovornost i kroz to postaju pouzdani članovi tima. Naravno, potrebno je imati znanje i vještine, no kombinacija samopouzdanja i truda ubrzava napredak te stvara prilike za ostvarenje većih ciljeva.

Međutim, prekomjerno samopouzdanje može brzo prijeći u opasnu zonu. Kad povjerenje u sebe postane pretjerano, samopouzdanje se lako pretvori u bahatost, zbog koje možemo donositi loše odluke i sabotirati vlastiti napredak. Kako bismo izbjegli tu zamku, važno je prepoznati znakove zdravog i konstruktivnog samopouzdanja, ali i simptome koji upućuju na pretjerano povjerenje u sebe.

Pet karakteristika zdravog samopouzdanja na poslu:

1. Spremnost na preuzimanje odgovornosti – Samopouzdani zaposlenici ne izbjegavaju odgovornost, nego je prihvaćaju jer vjeruju da mogu riješiti izazove.

2. Otvorenost za povratne informacije – Osobe sa zdravim samopouzdanjem znaju prihvatiti konstruktivne kritike i uče iz njih.

3. Pristupanje zadacima s entuzijazmom – Samopouzdani radnici pokazuju strast i motivaciju u radu jer vjeruju da mogu ostvariti postavljene ciljeve.

4. Jasna komunikacija – Takvi pojedinci jasno i iskreno izražavaju svoje mišljenje te se ne boje izraziti svoje ideje.

5. Fokus na rješenja, ne na prepreke – Umjesto da se obeshrabre pred problemima, samopouzdani zaposlenici usmjeravaju se na pronalazak rješenja i prevladavanje prepreka.

Pet zamki pretjeranog samopouzdanja:

1. Ignoriranje kritike – Pretjerano samopouzdani ljudi često ne prihvaćaju povratne informacije, uvjereni da su uvijek u pravu.

2. Podcjenjivanje drugih – Bahati pojedinci često gledaju na rad kolega s visoka, smatrajući da su jedini koji mogu donijeti ispravne odluke.

3. Rizik od donošenja brzopletih odluka – Osobe koje vjeruju da su nepogrešive često djeluju bez potrebne analize, što može dovesti do ozbiljnih pogrešaka.

4. Nedostatak prilagodljivosti – Oni koji previše vjeruju u sebe često odbijaju prilagoditi svoj pristup, čak i kad situacija zahtijeva fleksibilnost.

5. Preveliki fokus na vlastitu važnost – Pretjerano samopouzdani pojedinci skloni su preuzeti sve zasluge, čime umanjuju doprinos ostatka tima i stvaraju toksičnu radnu atmosferu.

Balansiranje između samopouzdanja i opreza ključno je za karijerni uspjeh. Zdravo povjerenje u sebe otvara put prema napretku, dok pretjerano samopouzdanje može urušiti sve što smo izgradili.

Je li 'odzvonilo' radu od kuće?

Naviknuli smo se raditi iz udobnosti vlastitog doma, u papučama i pidžami, no sve više tvrtki sada traži povratak u ured. Kako izgleda tvoj radni dan? Sudjeluj u istraživanju i podijeli svoje iskustvo!

Kad bismo se na trenutak ili dva, posredstvom kakvog stroja za putovanje kroz vrijeme, vratili 5 godina u prošlost s ciljem pronalaska ljudi koji posao rade na daljinu, našli bismo se pred teškim zadatkom. Jednostavno, osim ponekog It-evca i sretnika koji niti sami ne znaju kako su uspjeli na to nagovoriti šefa, malotko je radio od doma.

Iako na prvu 2019. godina ne djeluje pretjerano daleko, mnogo toga se promijenilo u našim radnim okolinama u svega pola desetljeća. Umjetna inteligencija postala je vrijedan ’kolega’ uz čiju pomoć radne zadatke obavljamo brže i efikasnije, digitalni alati poput Zoom-a ušli su u svakodnevnu upotrebu, a brojne kompanije su osvijestile važnost mentalnog zdravlja, uvođenjem raznovrsnih programa podrške zaposlenicima poput online savjetovanja ili fleksibilnog radnog vremena. Međutim, vjerojatno najznačajnija promjena do koje je došlo je vezana uz samo mjesto rada i činjenicu da smo, nakon godina uvjeravanja u suprotno, konačno shvatili kako posao možemo kvalitetno raditi – na daljinu. Bilo da smo se odlučili za potpuni prelazak na 'remote način rada, bilo prigrlivši kombinaciju rada od kuće i dolazaka u ured/radno mjesto, odnosno hibridni model.

U posljednje vrijeme sve veći broj tvrtki potiče, ili pak nameće, povratak radnika u urede. Primjerice, od 2. siječnja svi zaposlenici korporativnih ureda Amazona morat će raditi u uredu, osim ako ne dobiju posebno dopuštenje ili iznimku od menadžera. Usprkos tome što stručnjaci vjeruju kako će najveći broj kompanija zadržati hibridni način rada, stječe se dojam kako su poslodavci ipak manje popustljivi kada je riječ o radu na daljinu.

No, kakvo je stvarno stanje u Hrvatskoj?

Koliko ljudi danas, nekoliko godina nakon što smo iskusili sve 'čari' novog načina radi, svoje radne zadatke obavlja na daljinu? Koje su prednosti odrađivanja posla iz udobnosti vlastitog doma ili neke druge lokacije, a koje dolazaka u ured/radno mjesto? Osjećaš li pritisak od strane svog poslodavca da više vremena provodiš u tvrtki i jesi li spreman/na dati otkaz ako ostaneš bez mogućnosti rada od kuće?

Podijeli svoja iskustva i razmišljanja o radu na daljinu u MojPosao istraživanju o ovoj aktualnoj temi. Nek se tvoj glas čuje!

Pet uobičajenih pogrešaka tijekom potrage za poslom

Ne brini, i drugi ih čine.

Pronalazak posla, posebice ako smo se dali u potragu za prvim zaposlenjem, može djelovati kao poprilično izazovan pothvat. Istovremeno, s pravim pristupom, može predstavljati zanimljivo putovanje.

No, mnogi od nas padnu u zamku uobičajenih pogrešaka.

U nastavku donosimo 5 najčešćih pogrešaka koje činimo tijekom potrage za poslom, kao i korisne savjete kako ih izbjeći:

1. Slanje životopisa 'na sve strane'

U nadi da će se nešto 'uloviti', mnogi šalju isti životopis i motivacijsko pismo na adrese velikog broja poslodavaca. Neovisno o tome o kakvom se poslu radi, u kojoj branši poslodavac djeluje i radi li se o prijavi na konkretan oglas ili pak otvorenoj molbi. Umjesto na kvantitetu, fokusiraj se na kvalitetu. Prilagodi svoj životopis i motivacijsko pismo svakom radnom mjestu kako bi istaknuo svoje vještine i iskustvo te pojasnio poslodavcu zašto si upravo ti pravi izbor za njegov tim.

2. No networking, no party

Umrežavanje, odnosno networking, nije rezerviran samo za izražene ekstroverte u potrazi za novim poslovnim kontaktima. Umrežavanjem možeš dijeliti informacije, znanje i iskustva s drugima, ali i dobiti korisne savjete i informacije. Također, time dobijaš pristup poslovnim prilikama, partnerstvima i potencijalnim klijentima.

3. Zanemarivanje profesionalnog razvoja

Pretjerano fokusiranje na pronalazak posla nerijetko zna rezultirati zapostavljanjem našeg osobnog rasta. Kako bismo tome doskočili, važno je iskoristiti slobodno vrijeme za učenje novih vještina, pohađanje tečajeva ili sudjelovanje u volonterskim aktivnostima koje će nam pomoći u daljnjem razvoju karijere

4. Nepripremljenost za intervju

Nedovoljna informiranost o poslodavcu i zahtjevima samog posla, odabir pogrešnog outfita i kašnjenje samo su neke od pogrešaka koje činimo uoči i za vrijeme samog razgovora za posao. Prije intervjua, odaberi prikladnu i profesionalnu odjeću i razmisli o načinu dolaska na mjesto sastanka kako bi se pobrinuo/la da ćeš stići na intervju desetak minuta ranije. Pripremi odgovore na uobičajena pitanja, kao i ona koja su relevantna za industriju ili poziciju. Također je važno razmotriti pitanja koja možeš postaviti poslodavcu kako bi pokazao/la svoj interes i entuzijazam za tvrtku ili ulogu.

5. Gubitak motivacije nakon 'odbijenice'

Gubitak motivacije nakon nekoliko neuspješnih prijava na oglase za posao može znatno utjecati na našu sposobnost daljnje potrage za poslom. Kada se suočimo s odbijanjem, može se javiti osjećaj nesigurnosti i nedostatka samopouzdanja. Međutim, umjesto da dopustimo da nas ovo demotivira, važno je promatrati odbijanje kao priliku za učenje i rast.

Ključno je tražiti povratnu informaciju od poslodavaca kako bismo bolje razumjeli razloge odbijanja i identificirali područja na kojima moramo raditi.

Također je važno podsjetiti se da odbijanje od strane poslodavca ne odražava nužno našu vrijednost ili sposobnosti te nastaviti s pozitivnim stavom u potrazi za poslom, jer svaka nova prilika može biti korak bliže našem cilju.

Evo što učiniti kako bismo otjerali nervozu uoči javnog nastupa

I ne, ne radi se o uobičajenom 'zamislite ljude u publici gole' savjetu

Prilikom priprema za javni nastup, kao i u trenucima koji prethode izlasku na pozornicu/govornicu/svjetla reflektora, možemo osjetiti preplavljujući val nervoze i stresa. Znoje nam se dlanovi, srce nam ubrzano lupa, a u glavi umjesto mira vlada kaos.

U takvim situacijama, većina ljudi nudi isti savjet: "Zamisli da je publika gola." Iako ovaj savjet može zvučati zabavno ili ohrabrujuće, on često ne uspijeva smanjiti tjeskobu.

Pokušajmo razumjeti zašto.

Zamišljanje publike gole zahtijeva puno mašte i energije, što nas može ometati u govoru. Umjesto da se usredotočimo na poruku, naš um stvara najveću nudističku konvenciju. Ovaj pristup također stvara dinamiku u kojoj su članovi publike neprijatelji, dok je naš cilj zapravo povezati se s njima.

Stoga se postavlja pitanje: Što učiniti umjesto toga?

1. Vizualizirajmo uspjeh

Umjesto da zamišljamo publiku golu, zamislimo sebe kako uspješno nastupamo. Vizualizacija tijeka događaja može pomoći smanjiti tjeskobu i stvoriti nove, pozitivne obrasce razmišljanja.

2. Pretvorimo tjeskobu u uzbuđenje

Umjesto da se svim silama trudimo smiriti, pokušajmo na tjeskobu gledati kao na uzbuđenje. Izjave poput “Uzbuđen sam” mogu nam pomoći preusmjeriti energiju u pozitivnom smjeru. Istraživanja pokazuju da su govornici koji su tjeskobu preoblikovali kao uzbuđenje percipirani kao uvjerljiviji i samopouzdaniji.

3. Sprijateljimo se s publikom

Gledajmo na svoju publiku kao na prijatelje. Pokušajmo s ljudima ispred nas uspostaviti kontakt očima kako bismo smanjili prijetnju i povezali se na ljudskoj razini. Kada publiku doživljavamo kao prijatelje, naša poruka će bolje odjeknuti.

Normalno je biti nervozan!

Svi se osjećamo nervozno kada govorimo pred drugima. Uz malo prakse i primjenu ovih metoda, poboljšat ćemo svoje komunikacijske vještine i osjećati se samopouzdanije. Istovremeno, svi ostaju obučeni!

Prečacem do prvog, boljeg ili dodatnog posla: U tijeku je 15. Regionalni sajam poslova!

Najveći online sajam poslova u regiji ove godine okuplja 125 tvrtki koje nude gotovo tisuću natječaja za posao, a moguće ga je posjetiti do 22. listopada.

Za razliku od nekih prošlih vremena, kada je bilo uobičajeno cijeli radni vijek provesti kod jednog poslodavca, današnji radnici češće mijenjaju posao, bilo zbog boljih uvjeta, potrage za novim izazovima ili želje za promjenom radne okoline.

Ove jeseni, svi koji žele napraviti karijerni korak naprijed mogu to učiniti kroz narednih tjedan dana, na 15. Regionalnom sajmu poslova!

Posjetitelje očekuje gotovo tisuću oglasa za posao

Najveći online susret poslodavaca i kandidata za posao u regiji ponovno je 'svjetlo dana' ugledao usred noći. Sajam je otvoren sinoć u ponoć, a svi zainteresirani posjetitelji njegovim virtualnim prostranstvima mogu prošetati sve do 22. listopada.

Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 125 tvrtki iz Hrvatske i susjednih zemalja, koje nude gotovo 1000 raznovrsnih natječaja za posao, pružajući kandidatima širok spektar prilika u različitim industrijama.

Sajam organizira Alma Career Croatia, tvrtka najpoznatija po svom brendu MojPosao, u suradnji s partnerima iz regije: Poslovi Infostud – Srbija, MojPosao.ba – Bosna i Hercegovina, Vrabotuvanje – Makedonija te Deloglasnik – Slovenija.

Prijava je brza i jednostavna

Sajam traje tjedan dana i dostupan je 24 sata dnevno, a moguće mu je pristupiti putem svih desktop i mobilnih uređaja iz udobnosti vlastitog doma. Sve što vam je potrebno jest stabilna internetska veza.

Osim bogate ponude oglasa za posao, na virtualnim štandovima poslodavaca posjetitelji mogu pronaći informacije o tvrtkama, saznati iskustva zaposlenika, pregledati galerije fotografija te dobiti detaljan uvid u kulturu kompanija.

Prijava na oglase je izuzetno jednostavna i brza.

Kandidati imaju mogućnost prijave na više oglasa odjednom, a prvi razgovori s potencijalnim poslodavcima mogu se održati putem chata ili video poziva.

Spektar oglasa na sajmu je zaista širok, a poslodavci su podijeljeni u 4 kategorije:

- Trgovina

- Tehnologije

- Financije

- Usluge

Ove godine sudjeluju: Klinikum Landkreis Tuttlingen, Lürssen Design Center Kvarner, dm, Končar, Austrian Business Agency, Petrol, Hrvatska Pošta, Zara, Stradivarius, Massimo Dutti i ostali Inditex brendovi, Jabil, Rijeka Gateway, Prima namještaj, Aluflexpack novi, Sunčani resort, E.G.O. Elektro - komponente, Vindija, Harvey Norman, PSK, Telemach, Knauf Insulation, Jamnica, HGSpot, Best Solutions te mnoge duge tvrtke iz regije.

Posjeti sajam do 22. listopada na www.regionalnisajamposlova.com i klikni za promjenu na bolje!

Plaća nije sve: Kako pregovarati o dodatnim pogodnostima?

Iako je plaća važan faktor, možemo pregovarati i o dodatnim beneficijama koje mogu značajno povećati naše zadovoljstvo poslom.

Kada razmišljamo o pregovorima s poslodavcem, najčešće prvo pomislimo na plaću.

Međutim, važno je znati da naš kompenzacijski paket nije samo ono što vidimo na isplatnoj listi. Postoje i druge beneficije koje mogu poboljšati naše zadovoljstvo poslom i financijsku situaciju. Bonusi za ostvarene rezultate, plaćeni topli obrok, dodatno zdravstveno osiguranje, subvencije za dječje vrtiće ili sportske aktivnosti, ulaganje u našu edukaciju i profesionalni razvoj samo su neki od njih.

Pregovori ne moraju stati na iznosu plaće. Evo nekoliko primjera o čemu možemo pregovarati:

- Bonusi za ostvarene rezultate – Varijabilni bonusi na temelju učinka mogu biti odličan motivator i dodatak našem prihodu.

- Zdravstveni paket – Dodatno zdravstveno osiguranje, stomatološke usluge, ili psihološko savjetovanje mogu biti važan benefit.

- Ulaganje u edukaciju – Pokrivanje troškova za profesionalne treninge, konferencije ili studijske programe.

- Fleksibilno radno vrijeme ili rad od kuće – Mogućnost balansiranja između poslovnih i privatnih obveza.

- Dodatni godišnji odmori – Pregovaranje o većem broju slobodnih dana godišnjeg odmora ili dodatni dani za posebne prilike.

- Subvencija troškova vrtića – Ako imamo djecu, pregovaranje o pomoći poslodavca za plaćanje vrtića ili drugih oblika dječje skrbi može značajno olakšati financijski pritisak. Neki poslodavci nude subvencije ili surađuju s lokalnim vrtićima kako bi osigurali popuste za zaposlenike.

- Subvencija stanarine ili stambeni krediti – Dogovor oko subvencioniranja stanarine može vam pomoći smanjiti životne troškove. Dodatno, prema propisima o porezu na dohodak, poslodavac može svom radniku neoporezivo nadoknaditi izdatke za stanovanje.

Više informacija o tome kako kotiramo na tržištu rada i jesmo li 'u prosjeku', potplaćeni ili pak iznadprosječno plaćeni, nudi MojaPlaća.

Savjeti za uspješne pregovore o dodatnim beneficijama:

1. Pripremi se i istraži – Prije nego što krenemo u pregovore, nužno je istražiti koje beneficije poslodavac već nudi i što je još dostupno na tržištu. Što više znamo o mogućnostima, lakše ćemo izabrati na što se želimo fokusirati.

2. Prioritizirajmo svoje potrebe – Potrebno je razmisliti koje su nam beneficije najvažnije. Ako nam je obitelj na prvom mjestu, subvencija vrtića ili fleksibilno radno vrijeme mogu biti od većeg značaja nego jednokratni bonusi.

3. Budimo spremni na kompromis – Pregovori su dvosmjeran proces. Možda nećemo dobiti sve što tražimo, ali usmjeren pristup s fokusom na ono što nam najviše znači može rezultirati zadovoljavajućim ishodom za obje strane.

Plaća je važna, ali ne mora biti jedini predmet pregovora. Pregovarajući o dodatnim beneficijama, možete značajno poboljšati svoju ukupnu kompenzaciju i zadovoljstvo poslom.

Sudjeluj u regionalnom istraživanju tržišta rada!

Što je najvažnije kako bismo dobili ili promijenili posao? Podijeli s nama svoja iskustva i stavove.

Kako se osjećaš u vezi sa svojim trenutnim poslom? Jesi li zadovoljnan/na uvjetima rada i razvojem karijere? Što ti je ključno pri odabiru poslodavca – je li to visina plaće, mogućnosti napredovanja, radna atmosfera ili fleksibilno radno vrijeme? Svako radno mjesto nosi svoje izazove i prilike, a tvoje iskustvo može pomoći da zajedno bolje razumijemo tržište rada u regiji.

Sudjeluj u regionalnom istraživanju tržišta rada i podijeli svoje mišljenje!

Tvoje sudjelovanje u regionalnom istraživanju tržišta rada važno je za stvaranje sveobuhvatne slike o tome što zaposlenici u regiji smatraju ključnim za svoje zadovoljstvo i sigurnost na radnom mjestu.

Rezultati će pomoći u razumijevanju kako tržište rada odgovara na izazove poput inflacije, nesigurnosti zaposlenja i potreba za boljim uvjetima.

8 fraza koje nam pomažu postaviti (zdrave) granice na poslu

One određuju što smo voljni raditi, a na koje postupke nismo spremni, kako želimo biti tretirani i što ćemo učiniti ako netko prekrši ta očekivanja.

Dugi radni sati, veliki obim posla, kratki rokovi, nesigurnost posla, nedostatak kontrole nad rasporedom i općenito osjećaj manjka podrške mogu rezultirati nezadovoljstvom našim radnim mjestom.

U konačnici, ako se takav kronični stres ne kontrolira, može dovesti do izgaranja na poslu.

Jedan od najboljih načina suočavanja s ovim stresorima je postavljanje zdravih granica, piše cnbc make it.

Granice odražavaju naše vrijednosti kao osobe. Njihovo postavljanje pomaže nam uspostaviti osjećaje poput pripadnosti, sigurnosti, pravednosti i smisla u poslovnoj okolini.

Ovih 8 jednostavnih fraza može nam pomoći u tome:

1. Treba mi više vremena

Postavljanje razumnih rokova pomaže nam upravljati stresom. Primjerice, ako nadređena osoba od nas traži odrađivanje nekog zadatka za čiju je realizaciju potrebno više vremena nego što ga imamo na raspolaganju, potrebno je to komunicirati čim prije.

2. Nisam dostupan

Ako neprestano provjeravamo e-mail ili odgovaramo na pozive u trenucima kada smo na odmoru ili izvan radnog vremena, to ljudima oko nas šalje poruku da smo uvijek dostupni.

Postoji vrijeme kada drugi aspekti našeg života imaju prioritet i to je važno osvijestiti.

3. Treba mi pomoć

Kada zadatak postane prevelik ili nadilazi ono što znamo raditi, opravdano je i razumno potražiti pomoć. Ujedno, time pokazujemo da smo sposobni ostaviti ego po strani i kako nam je kvalitetno odrađivanje posla, a samim time i tvrtkin interes, na prvom mjestu.

4. Molim vas, razgovarajte sa mnom s poštovanjem

Kao što znamo, neka radna okruženja su toksična – negativna, konfliktna, čak i incidentna. Međutim, čak i u zdravim okruženjima, stres može natjerati ljude da se u pojedinim situacijama ne odnose prema drugima s poštovanjem.

Ako se nađemo u emocionalno napetoj situaciji koja u nekom trenutku preraste u svađu, važno je zadržati određene granice vezane uz samu komunikaciju. Izjavom kako „želimo da nam se obraćaju s poštovanjem ili ćemo se udaljiti“, kreiramo zdrave granice na primjeren način.

5. Imam prijedlog

Ako stvari ne idu kako smo zamislili, jedan od načina postavljanja granica je predlaganje alternativnih strategija za rješavanje situacija.

Na taj način ističemo da nam se ne sviđa način na koji se trenutna situacija rješava, uz proaktivan pristup pronalasku nekog drugog rješenja koje će svima više odgovarati.

6. Ne osjećam se cijenjeno

Stres povezan s poslom često se povećava u trenucima kada se naš trud ne primjećuje, ne priznaje ili ne cijeni. U takvim slučajevima, razumno je razgovarati s kolegama ili nadređenima o tome da naporno radimo, ali se osjećamo podcijenjeno.

7. Ovo se ne čini pravedno

Percepcija nepravednog tretmana ključan je prediktor stresa i izgaranja na poslu.

8. Želim biti više angažiran/a

Radni angažman suprotan je izgaranju. To znači biti dio radne okoline koja koristi naše potencijale i potiče nas da budemo bolji, istovremeno dajući nam svrhu.

Izvor: cnbc make it

Izbjegni najčešće pogreške prilikom prijave na oglas

Postoji čitav niz pogrešaka koje mogu umanjiti naše šanse da preskočimo prvu stepenicu u selekcijskom procesu i dođemo do sljedeće razine - razgovora za posao.

Prijava na natječaj za oglašeno radno mjesto često djeluje kao najjednostavnija stvar na svijetu - pronađemo oglas koji nas je zainteresirao, provjerimo uvjete, iz virtualne 'ladice' izvučemo životopis, obrišemo s njega zamišljenu prašinu te ga zajedno s motivacijskim pismom pošaljemo poslodavcu.

I to je to, zar ne?

Pa, stvari ne idu uvijek tako glatko. Postoji čitav niz pogrešaka koje radimo prilikom postupka prijave na oglas, a koje mogu umanjiti naše šanse da preskočimo prvu stepenicu u selekcijskom procesu i dođemo do sljedeće razine - razgovora za posao.

Pregledavanjem čitavog niza vaših prijava na oglase koje smo, tragajući za novim kolegicama i kolegama, objavili na našim stranicama, uočili smo nekoliko pogrešaka koje se učestalo pojavljuju. Preciznije, njih sedam.

1. Uključi motivacijsko pismo – čak i ako nije traženo u oglasu

Motivacijsko pismo pruža regruterima i osobama zaduženim za selekciju uvid u naše pisane vještine i motivaciju. Ovo je prilika da objasnimo zašto se prijavljujemo na određeni oglas, posebno ako se prijavljujemo izvan svog uobičajenog područja rada ili s različitim iskustvom.

2. Izbjegni slanje CV-a i motivacijskog pisma na engleskom, osim ako to nije traženo

Ako oglas ne zahtijeva dokumente na engleskom, potrebno je držati se hrvatskog jezika. Ovo je posebno važno za kandidate kojima hrvatski nije materinji jezik, a posao zahtijeva poznavanje istog. Selektori žele brzo i efikasno obaviti svoj posao – olakšaj im to!

3. Obrnuto kronološki redoslijed iskustva i obrazovanja

Iako smo mislili da je ovo jasno, očito je potrebno ponavljati: najnovije iskustvo i obrazovanje uvijek ide na vrh, a starija iskustva nalaze se niže u tekstu. Na taj način u prvi plan stavljamo ono najrecentnije, što je poslodavcima u pravilu i najvažnije.

4. Kreativni životopisi – DA, ali samo kada je to prikladno

Kreativni životopisi su izvrsni za pozicije koje traže razmišljanje i pristup poslu koji 'izlazi iz okvira'. Međutim, za dio oglašenih radnih mjesta, poput juniorskih pozicija u administraciji, kreativni CV može biti kontraproduktivan. Životopis treba odražavati profesionalnost i biti usklađen s poslom za koji se prijavljujemo.

5. Prijavljivanje ispod ili iznad trenutne razine kvalifikacija

Više nije uvijek bolje. Ako tvrtka traži juniora bez iskustva, kandidati s 5 godina relevantnog iskustva vjerojatno neće biti pozvani na razgovor, pogotovo ako ima kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz oglasa. Evo zašto:

Poslodavci se boje se da će nam posao brzo dosaditi i da ćemo otići dalje (zato u motivacijskom pismu uvijek trebamo objasniti zašto se prijavljujemo za poziciju koja je ispod naše razine iskustva).
Smatraju da ne mogu ispuniti naša očekivanja u pogledu plaće. I obično su u pravu.
Strahuju da ćemo biti nezadovoljni na poslu.

Također, prijavljivanje na oglase za posao koji osjetno nadilaze naše trenutne kompetencije ili razinu iskustva također nije preporučljivo.

6. CV u obliku eseja – veliko NE!

Životopis u obliku eseja je težak za čitanje i selektori nemaju vremena za duge narativne tekstove. Drži se sažete, strukturirane forme koja jasno prikazuje tvoje kvalifikacije i iskustvo.

7. Pazite na čitljivost i preglednost

Ako se prijavljuješ na kreativne poslove, kreativni životopisi su apsolutno dobrodošli, ali moraju biti čitki. Također, imaj na umu da mnogi šalju inovativne i drugačije životopise za takve pozicije. Ako nemaš izvrsnu ideju za out of the box životopis, radije se drži provjerene forme.

Slijedeći ove savjete, možeš povećati svoje šanse da upravo tvoja prijava bude zapažena i da se približiš svom cilju – pozivu na intervju.

Također, pravi je trenutak za pretraživanje trenutno oglašenih natječaja za slobodna radna mjesta na MojPosao.

Sretno!

Početak jeseni iskoristi za pripremu za novi posao

Pripremi se za jesensku potragu za (boljim) poslom i istakni se među konkurencijom.

Regionalni sajam poslova, najveći online događaj te vrste u Hrvatskoj i regiji, održat će se od 15. do 22. listopada. Ovo je prilika koju ne smiješ propustiti ako tražiš (bolji) posao jer organizira se jednom godišnje, a očekuju te istaknuti poslodavci iz zemalja regije: Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

Na Sajmu ćeš moći pregledavati štandove poslodavaca i saznati koje su trenutno otvorene radne pozicije, ali i informacije o benefitima koje te očekuju kod pojedinog poslodavca.

Već sada razmisli o ažuriranju svog životopisa kako bi dočekao/la Sajam spreman/na. istakni svoja postignuća i razmisli da se odvažiš i pošalješ poruku poslodavcu direktno putem chat opcije kako bi doznao/la više informacija, iskazao/la interes za poslodavca te se istaknuo/la među konkurencijom.

Ostalo je nešto više od mjesec dana do početka Sajma, stoga se prijavi za primanje obavijesti kako bi dobio/la sve detalje o Sajmu na svoj e-mail.

Sajam već tradicionalno organizira vodeći hrvatski portal za zapošljavanje MojPosao u suradnji s partnerima iz regije: Poslovi Infostud – Srbija, MojPosao.ba – Bosna i Hercegovina, Vrabotuvanje – Sjeverna Makedonija te Deloglasnik – Slovenija.

Ne propusti ovu priliku za poslovni napredak – pretplati se na primanje obavijesti o Sajmu.

U kojem trenutku tijekom razgovora o poslu trebamo ’potegnuti’ pitanje plaće?

Neophodno je odabrati pravi tajming.

Razgovori za posao pred nas znaju staviti niz izazova.

Za mnoge, nevolje započnu i prije nego što intervju krene. Noć prije dogovorenog sastanka satima se prevrću po krevetu, nevješto dozivajući san na oči i grozničavo testirajući različite kombinacije odgovora na uobičajena pitanja koja se postavljaju u tim prigodama. Ujutro, onako neispavani i s šalicom najsnažnije kave koju su ikada skuhali u ruci, prebiru po ormaru u potrazi za prikladnom odjevnom kombinacijom. Onom koja poručuje „Ja sam kandidat kojeg ste oduvijek tražili“. Potom slijede podjednako nervozna vožnja do ureda potencijalnog poslodavca i nestrpljivo iščekivanje trenutka kada će nas osoba zadužena za provođenje selekcijskog procesa ljubazno pozvati u prostoriju u kojoj će se razgovor odviti.

I tek tada kreće 'prava stvar'.

Detaljna analiza našeg dotadašnjeg radnog iskustva, procjena vještina i znanja koje posjedujemo te pokušaji osobe koja nas intervjuira usmjereni na stvaranje opće slike o nama i dolaska do odgovora predstavljamo li pravi 'fit' za kompaniju.

Dakako, cijelo to vrijeme i mi sami pokušavamo odgonetnuti radi li se o tvrtki u kojoj želimo nastaviti razvijati našu karijeru.

U čitavom nizu informacija koje se tijekom razgovora razmjene, postavljanje jednog pitanja, ili odabir trenutka kada ćemo ga postaviti mnogima i dalje predstavlja popriličan izazov.

Pričamo, dakako, o iznosu plaće.

Prije svega, kako bismo uopće znali odakle krenuti, posebice ako nemamo iskustva iz 'prve ruke' važno je provjeriti kako se kreću plaće za radno mjesto za koje se prijavljujemo. Idealan saveznik na putu pronalaska tih odgovora je MojaPlaća, servis koji prati kretanje plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj.

Ok, sad kad smo otkrili koliku plaću možemo očekivati, odnosno tražiti, stižemo do sljedeće dvojbe – kada je pravi trenutak da potegnemo pitanje o plaći? Naročito ako se istoj temi nije posvetila osoba s kojom razgovaramo.

Tko treba progovoriti prvi?

Prema jednom pravcu razmišljanja, nikako nije dobro da kandidati prvi spominju pitanje plaće.

"Nekad smo govorili da ne spominjete plaću rano jer želite proći kroz proces intervjua, dopustiti im da se potpuno zaljube u vas, a onda možete pregovarati o većoj plaći", kaže Stacie Haller, glavna savjetnica za karijere u ResumeBuilderu s više od 30 godina iskustva u zapošljavanju.

Osim toga, drugi upozoravaju, osobe koje nas intervjuiraju mogu našu želju da razgovaramo o plaći vidjeti kao znak da smo tu samo zbog novca, a ne zbog samog posla.

Neka istraživanja čak kažu da potezanje pitanja o plaći u ranoj fazi intervjua za posao pridonosi razlici u plaćama – posebno kada kandidati svoju željenu plaću temelje na prethodnim niskim primanjima, a poslodavci daju ponude temeljene na tim nižim iznosima.

Međutim, napori za veću transparentnost plaća promijenili su obrazac.

Između ostalog, sve više država donosi zakone prema kojima su poslodavci obvezni navesti raspon plaće za određenu ulogu u samom oglasu za posao ili u nekom trenutku tijekom procesa intervjua, bez obzira pita li ih kandidat za to ili ne. Na sličnom je tragu i EU Direktiva o transparentnosti plaća.

Ove politike su itekako popularne i dobro prihvaćene među tražiteljima posla, koji žele veću transparentnost u procesu zapošljavanja i kompenzacije.

Potvrđuje to i anketa iz rujna 2023. godine koju su proveli National Women’s Law Center i Morning Consult na uzorku od 4.402 odrasle osobe, prema kojoj 58% radnika preferira oglase za posao koji uključuju raspon plaće za tu poziciju. Također, otprilike svaki treći radnik kaže da su se prijavili za posao za koji inače ne bi bili zainteresirani jer je u oglasu bi istaknut raspon plaća.

Kako razgovarati o plaći na prvom razgovoru za posao?

Pitanje o plaći najbolje je postaviti u kasnijoj fazi razgovora za posao, kada je poslodavac već pokazao interes za nas kao kandidata. Idealno je čekati dok nas poslodavac ne upita imamo li neka pitanja ili kada nam daju do znanja da smo u užem izboru kandidata. U ranim fazama razgovora trebamo predstaviti naše kvalifikacije, iskustvo i motivaciju za rad u toj tvrtki.

S druge strane, ako nas direktno pitaju o našim očekivanjima u vezi plaće prije nego što smo se nadali, možemo reći da bismo voljeli čuti više o samoj ulozi i odgovornostima prije nego što iznesemo konkretne brojke.

Ukratko, najbolje je pitanje o plaći postaviti kada imamo jasnu naznaku da nas poslodavac ozbiljno razmatra za poziciju ili kada nam izravno postave to pitanje.

I zapamtite, razgovor o plaći u pravo vrijeme može biti ključan za osiguranje zadovoljavajućih uvjeta rada.

Jesu li hrvatski radnici pronašli sreću na poslu?

Nacionalni indeks zadovoljstva jedinstvena je prilika da izraziš svoje mišljenje o tome koliko si zadovoljan na svom radnom mjestu i time doprineseš stvaranju boljeg radnog okruženja u Hrvatskoj. Sudjeluj i reci nam – koliko si stvarno sretan/na na poslu?

"Kad odrastem, želim biti sretan."

Ove jednostavne, ali duboko značajne riječi, izgovorene od strane Johna Lennona u djetinjstvu, ostavljaju neizbrisiv trag i nadilaze vremenske okvire, podsjećajući nas kako je upravo sreća 'sveti gral' u očima mnogih.

Dakako, baš poput ljepote koja se nalazi u očima promatrača, i sreća je subjektivan pojam koji predstavlja kaleidoskop različitih doživljaja i aspiracija, mijenjajući se s vremenom i okolnostima. Bez obzira na to koliko je apstraktna i neuhvatljiva, potraga za srećom postaje nit vodilja kroz različite aspekte našeg života – bilo da je riječ o osobnim odnosima, hobijima ili karijeri.

Međutim, u stvarnosti, posebno u profesionalnom svijetu, mnogi se i dalje trude pronaći svoj "komadić sreće". Radno okruženje, gdje provodimo značajan dio svog života, trebalo bi biti izvor ispunjenja i motivacije, no za mnoge u Hrvatskoj, ta potraga ostaje izazovna.

Vječna potraga za srećom u radnim okolinama

Nacionalno istraživanje zadovoljstva zaposlenika, koje svake godine provodi Alma Career Croatia, daje nam uvid u stvarno stanje zadovoljstva na radnim mjestima u Hrvatskoj.

Prema podacima iz 2023. godine, na temelju odgovora više od 2 tisuće ispitanika, prosječna ocjena zadovoljstva poslom iznosi 4,63 na skali od 1 do 10. Iako ovo predstavlja lagani rast u odnosu na prošlu godinu, kada je ocjena bila 4,59, ostaje pitanje: jesmo li se pomaknuli prema boljem?

Ovo istraživanje poziva na promišljanje o tome što nas uistinu zadovoljava u našim karijerama.

Koji su to aspekti na kojima bismo željeli raditi, unaprijediti ih i poboljšati? Jesmo li voljni preporučiti svog poslodavca drugima, ili smo oprezni u izražavanju svog mišljenja? Kako doživljavamo podršku poslodavca u našem profesionalnom razvoju i osobnom rastu?

Podijeli svoja iskustva i sudjeluj u Nacionalnom indeksu zadovoljstva! Zajedničkim naporima možemo kreirati bolje radno okruženje i potaknuti pozitivne promjene na tržištu rada u Hrvatskoj.

Kako prihvatiti ponudu za posao?

Prije prihvaćanja bilo koje ponude za posao potrebno je odraditi nekoliko koraka.

Selekcijski proces je, sada to možete slavodobitno ustvrditi, uspješno okončan!

U moru drugih, mahom kvalitetnih kandidata, upravo vaše ime je ’isplivalo’ na vrh popisa lociranog na stolu osobe zadužene za odabir novog zaposlenika.

Potvrdio je to telefonski poziv koji ste maločas primilo a koji vam je dao do znanja da ste upravo Vi osoba na koju se tvrtka odlučila okladiti te kako će za koji trenutak na vašu e-mail adresu stići službena ponuda za posao. Ista ona u kojoj će biti navedena plaća i druge, dojma ste, u ovom trenutku ipak nešto manje važne informacije.

Usprkos preplavljujućem osjećaju ushita radi dobivene prilike, kroz glavu vam prostruji sljedeća misao: Trebam li odmah prihvatiti ponudu ili svoje 'karte' mogu odigrati na neki drugi način?

Prema portalu Monster, prije prihvaćanja bilo koje ponude za posao potrebno je odraditi sljedeća 3 koraka:

1. Izrazite svoju zahvalnost

Bilo da s potencijalnim poslodavcem komunicirate osobno, telefonom ili putem e-pošte, zahvalite osobi koja je dala ponudu i dajte joj do znanja koliko ste uzbuđeni i zahvalni.

Bez obzira hoćete li potom krenuti s pregovorima oko ponuđenih uvjeta ili ćete ponudu prihvatiti bez previše razmišljanja i promjena, započinjanje na ovaj način postavlja dobar ton za razgovor.

Imajte na umu da je u tom trenutku tvrtka ranjiva - možda nećete prihvatiti njihovu ponudu - pa se potrudite da im iskazivanjem interesa date na važnosti, čak i ako ne planirate prihvatiti ponudu. Korištenje riječi kao što su "uzbuđen" i "oduševljen" prenijet će poantu, a pritom se ni na što nećete obvezati.

2. Zatražite ponudu u pisanom obliku

Prije nego što bilo što odlučite, morate točno znati na što pristajete. Nakon što ste zahvalili poslodavcu, zatražite pismenu ponudu za posao. Službena ponuda za posao bi trebala sadržavati naziv pozicije, datum početka rada, iznos plaće i pojedinosti o beneficijama.

Ovaj korak čini dvije stvari:

Ponudu čini službenom.
Daje vam priliku da temeljito pregledate detalje kako biste bili sigurni da u potpunosti razumijete što vam se nudi.

Pitajte koliko vremena imate za davanje konačnog odgovora nakon primitka pisma. Ako poslodavac kaže da treba hitan odgovor, to je loš znak. Pravilno i temeljito razmatranje ponude za posao zahtijeva dužnu pažnju, a tvrtka je toga itekako svjesna. Isticanje kratkog roka za odgovor često se koristi kao taktika zastrašivanja. Međutim, odgovoran poslodavac će potencijalnim zaposlenicima pružiti dovoljno vremena za razmišljanje - obično dan ili dva - prije nego prihvate ponudu za posao.

S druge strane, ako želite pregovarati o uvjetima, odgovorite riječima: "Razmotrio sam ponudu i to je izvrsna prilika. Međutim, želio bih pažljivije raspraviti detalje ponude. Kada možemo dogovoriti vrijeme za razgovor ili sastanak?"

Budite spremni postaviti konkretna pitanja prilikom pregovora o plaći i zapamtite da biste trebali imati suradnički, a ne sukobljavajući ton u pregovorima.

Na kraju krajeva, oboje želite isto - vas na tom poslu.

3. Sve dobro provjerite i doznajte koji su sljedeći koraci

Kada završite s pregovorima i spremni ste prihvatiti ponudu, sve pojedinosti dogovora, onako kako ih vi vidite i shvaćate, izrecite na glas. Primjerice, možete reći: "Ako sam dobro shvatio/la, imat ću pravo na X dana godišnjeg odmora, bonusi će se isplaćivati sukladno ostvarenim rezultatima, mogu birati između rada od kuće, odnosno rada iz ureda, a tvrtka pokriva trošak toplog obroka i subvencionira troškove vrtića za moje dijete, zar ne?“

Ako su pregovori trajali duže od očekivanog, osvrnite se na to. Pregovori su stresni za obje strane, a izražavanjem zahvalnosti za vrijeme i trud vašeg novog poslodavca pokazujete da ste spremni krenuti naprijed.

Na kraju, postavite pitanje o sljedećim koracima. Na primjer, postoji li neka papirologija s kojom biste trebali početi nakon prihvaćanja ponude za posao? Kako će izgledati uhodavanje u posao? Što sve možete (i trebate) učiniti kako biste se pripremili za svoj prvi dan?

Time iskazujete vaš interes i proaktivnost, a tvrtki dajete do znanja da su napravili pravi izbor kada su vas zaposlili.

Izvor: Monster

U 10 koraka do savršenog životopisa

Radi se o vašoj osobnoj iskaznici u svijetu tržišta rada i prvoj stvari koju poslodavci otkrivaju o vama.

Neprestano se prijavljujete na oglase za posao, ali čini vam se kao da vaše prijave nestaju u “crnoj rupi”?

Pitate se zašto vas vaš životopis ne lansira dalje? Problem nije u vašim kvalifikacijama i znanju već u malim greškama koje radite prilikom sastavljanja životopisa.

Koje su to greške s kojima se susreće veliki broj kandidata te kako ih izbjeći, donosimo u nastavku teksta.

1. Gramatičke i pravopisne greške

Da, znamo, vjerojatno je to najočitiji od svih savjeta vezanih uz životopise. Prije slanja životopisa pobrinite se da je sve besprijekorno. Pregledajte sve gramatičke i pravopisne greške jer one su prva stvar zbog koje vaš CV neće postići željeni rezultat. Ako se u vašem životopisu potkrala pokoja greška, poslodavac će i pomalo nesvjesno zaključiti da ste aljkavi u poslu ili da ste nepismeni, odnosno brzopleti.

2. Nedostatak konkretnih informacija

Prilikom navođenja prethodnog radnog iskustva, natuknice su uvijek dobra rješenja. No, prilikom navođenja svog radnog iskustva nemojte biti škrti na riječima. Potrudite se u nekoliko natuknica poslodavcu dočarati čime ste se bavili u svom radnom stažu. Primjerice, ako ste radili kao menadžer neke poslovnice, nemojte samo navesti titulu. Dodajte još poneku stavku kojom ćete opisati svoje osnovne zadatke. Na taj ćete način pokazati koje su vaše prave kompetencije.

3. Ista špranca za sve

Politika „one-size-fits-all“ česta je pojava kod tražitelja poslova. Vaši životopisi bi se trebali razlikovati ovisno o tome na koju ih adresu šaljete. Zamislite samo da svaki poslodavac kod kojeg se javljate ima isti oglas za posao. U najmanju ruku biste rekli da nisu normalni. Pa zašto biste onda vi slali iste životopise za različite oglase za posao. Ovo ne znači da za svaki oglas za posao morate ponovno pisati životopis jer svoje iskustvo i kvalifikacije ne možete promijeniti. Ono što trebate mijenjati je pristup. Dajte si malo truda, prilagodite sadržaj svog životopisa uvjetima koje poslodavac traži (ako ih zadovoljavate), unesite boje u svoj životopis i uskladite ih s bojama kompanije kojoj se javljate, presložite prioritete svojih vještina ovisno o vrsti oglasa i slično. Pokažite poslodavcu da vam je stalo do natječaja i da se ne javljate samo kako biste dobili 'bilo koji posao'.

4. Istaknite svoja postignuća, a ne zaduženja

Glavno pitanje koje će si svaki poslodavac postaviti prilikom zapošljavanja novog radnika je: „Zašto je on/ona bolji/bolja od ostalih?“

Kako bi svojim životopisom odgovorili na ta pitanja, navedite svoja postignuća. Ako ste početnik i nemate neka „velika“ postignuća, nema veze jer i sitnice, poput asistentskih zadataka, mogu biti dobri primjeri. Navedite kako ste nešto učinili bolje od ostalih, kako ste unaprijedili neke procese ili sustave ma koliko god malene te promjene bile. Ako vam je teško smisliti koja su vaša postignuća, postavite si ova pitanja:

Kako si obavljao/la posao bolje od drugih?
S kojim problemima ili izazovima si se susreo/la? Kako si ih prevladao/la? Koje su bile posljedice? Kako je tvrtka imala koristi od tvog nastupa?
Jesi li dobio/la bilo kakvu nagradu, posebna priznanja ili unapređenja kao rezultat toga?

5. Predugačak ili prekratak životopis

Vječita borba svakog kandidata – mora li životopis biti na jednoj stranici? Naravno, životopis od jedne stranice je preporučljiv, ali to ne znači da je ovo pravilo uklesano u kamen. Također, nemojte ni pretjerivati pa napisati životopis od pet stranica. Životopis od dvije stranice je sasvim prihvatljiv pogotovo za osobe koje imaju više iskustva. Nemojte zbog nekih „ograničenja“ izostaviti važne detalje iz karijere.

6. Loš uvod

Možda ste primijetili da neki kandidati na samom početku svog životopisa imaju neki kratki uvod ili opis s kojim se predstavljaju poslodavcu. Takva praksa je uvijek dobrodošla, pogotovo ako je ta rečenica dobro osmišljena. Problem nastaje kada u toj prvoj rečenici izgubite pažnju čitatelja. Ako želite na domišljat način u jednoj do dvije rečenice opisati svoj karijerni put, potrudite se da ona bude konkretna, sažeta i “to the point“.

7. Nedostatak glagola radnje

Izbjegavajte korištenje fraza poput "odgovoran za." Umjesto toga, koristite glagole radnje. Ovi izrazi ne samo da pomažu pokazati vašu inicijativu već poboljšavaju ukupan ton vašeg životopisa. Na primjer:

Riješio/la sam korisnička pitanja kao dio IT podržke
Povećao/la sam organske posjete putem pretraživača za 20 % godišnje
Razvio/la sam sveobuhvatan onboarding program za nove zaposlenike

8. Izostavljanje vještina

Iako ćete s vremenom u svojem životopisu prestati navodite one sitne poslove koje ste radili za vrijeme školovanja, nemojte zaboraviti iz njih izvući ono najbolje – vještine. Kandidati nerijetko u svom životopisu zaborave navesti vještine koje posjeduju. One su itekako važne prilikom prijave na oglas za posao. Stoga, drugi put kad ćete sastavljati svoj životopis ostavite mjesta i za vještine koje ste stekli kroz svoj radni vijek.

9. Ujednačite font i odaberite jednostavnije vizuale

Ovo je još jedno od pravila o kojem se često govori. Font i vizualni izgled vašeg životopisa jednako je važan kao i njegov sadržaj. Nemojte koristiti više različitih fontova. Ako želite nešto istaknuti, boldajte taj dio teksta, a ako želite koristiti više fontova, preporučeno je da ne koristite više od dva fonta. Što se tiče vizualnog izgleda, pripazite na boje i koristite komplementarne boje.

10. Netočni kontakt podaci

Možda će vam ovo na prvu zvučati neobično, ali kandidati ponekad u svojim životopisima znaju navesti netočne kontakte. Baš kao što bi prije slanja trebali provjeriti gramatičke i pravopisne greške, isto pravilo vrijedi i za kontakt podatke jer možda ste zbog netočnih podataka propustili neke od najboljih prilika.

Je li došao red i na tebe da napraviš promjenu na poslovnom planu?

Jesen je pravo vrijeme za promjene, posebno na poslovnom planu. Osiguraj si bolji posao na najvećem online Regionalnom sajmu poslova.

Ljetne vrućine su u punom jeku, godišnji odmori i dalje traju, barem za neke kolege/ice, svakako svi smo imali vremena tijekom odmora malo se osvrnuti na svoje živote i zapitati se jesmo li na pravom putu. Jesi li iskusio/la da ti se po umu motaju misli kako ti treba jednostavno promjena i/ili poboljšanje, posebno na poslovnom planu?

Ako da, imamo odličnu vijest za tebe! Uskoro se održava najveći online Regionalni sajam poslova, koji će ti omogućiti da upoznaš istaknute poslodavce i saznaš više o njihovim ponudama.

Ovogodišnji Sajam traje od 15. do 22. listopada i okupit će poslodavce iz cijele regije, uključujući Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju. Na njihovim virtualnim štandovima moći ćeš saznati sve o benefitima koje nude svojim zaposlenicima te ostvariti direktnu komunikaciju putem chat opcije.

Ne propusti ovu priliku za napredak na poslovnom planu!

Više informacija o online sajmu možeš pronaći u sklopu linka za prijavu za primanje obavijesti.