Upravljanje karijerom

Stres je normalna reakcija organizma, no ponekad nas može posve obuzeti, čak do te mjere da ne možemo normalno funkcionirati. Privatne obveze, ubrzani način života, zatrpanost poslom - samo su neki od razloga zbog koji nam organizam, ponekad, kaže: "Stop". Nije se lako boriti protiv stresa, ali nije niti nemoguće. Kako bi vam dan prošao sa što manje stresa, pokušajte usvojiti barem jedan od sljedećih savjeta: 

Morate znati što želite postići i zašto

Nedostatak usmjerenja stvara stres, a ne nedostatak vremena. Svi imaju na raspolaganju 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. 

Kad god želite nešto postići, koncentrirajte se samo na to i zanemarite ostalo. Morate biti sigurni da točno znate definirati što želite postići i zbog čega. Nitko ne može doći do cilja ako ne zna što je cilj. 

Potrošite manje energije koncentrirajući se na ono što je bitno

Suština osobne produktivnosti leži u činjenici da najprije radite stvari koje su važne, a ne one koji su hitne. Drugim riječima, presložite prioritete. Koncentrirajte se na bitno, a ostalo zanemarite. 

Razmišljajte o napretku, ne o perfekciji 

Ne brinite o tome da sve mora biti savršeno jer nećete ništa postići. Umjesto toga, usredotočite se na napredak koji ste napravili danas u odnosu na jučer i koji ćete ostvariti sutra. 

Napredak nije nemoguć. Svaki korak osobnog razvoja traži odricanje i rad te pokazuje napredak kojem treba odati priznanje. Znate i sami da nećete postići savršenstvo, ali činjenica da se malim koracima uspinjete prema svom cilju ionako je važnija od toga.

Očistite srce i misli

Svakoga dana netko vas uvrijedi, povrijedi, zaboravi, odbije. Ali ako odlučite očistiti misli i osjećaje od tih dnevnih udaraca, jačate svoju volju i karakter. Gledajte svaki novi dan započeti 'očišćeni' od negativnih sitnica koje su vas pogodile prethodnoga dana. Naučite ignorirati, a pogotovo opraštati. Nemojte teret onoga 'jučer' nositi u svoju sadašnjost niti na takvim temeljima planirati budućnost. Ne dozvolite da bilo što poljulja vaš unutarnji mir. 

Očekujte stres, prihvatite ga i zatim "otpustite"

Najvažnija putovanja, koja vode do najljepših mjesta, obično su izazovna i do njih uvijek dolazimo težim putem. 
Stres u malim dozama može biti stimulativan. Koliko ste puta čuli da ljudi govore kako 'lakše rade pod pritiskom rokova'? Odvojite 'produktivan' stresa od onog koji je destruktivan. Produktivan stres tjera vas da nešto bitno obavite sada, bez odgađanja. Nemojte ga ignorirati pod svaku cijenu. 

Pazite na svoje tijelo

Vježbajte, idite u šetnju, krećite se što više možete. Pazite na prehranu. Ako se osjećate loše, a zatim to upotpunjavate nezdravom prehranom i pasivnošću, počet ćete se vrtjeti u začaranom krugu.

Svakog dana učinite nešto lijepo za sebe

Sami sebi morate biti prioritet. Nema osobe koja zaslužuje veću pažnju i ljubaznost od vas. Kada volite sebe, sve drugo dolazi na mjesto. 

Nemojte komplicirati 

Koliko god pokušavate biti organizirani i disciplinirani, uvijek si ostavite prostora za fleksibilnost i istraživanje novih mogućnosti, novih izvora sreće. 

Postoje znakovi koji nam signaliziraju da je došlo vrijeme za životne promjene. Nažalost, često ih ne primjećujemo ili jednostavno ne razumijemo u potpunosti što znače. Ključ za razumijevanje aktualnih događaja je naše blagostanje. Ako se osjećamo tjeskobno, nesretno ili ogorčeno, naše tijelo od nas traži da probamo nešto novo. Ovo je pet jasnih znakova koji ukazuju na to da je došlo vrijeme da promijenimo nešto u svom životu.

1. Bojite se otići na posao

Puno vremena provodimo na poslu, a osjećaj straha kada se probudite ili kada završi vikend alarmantan je simptom. Pokušajte shvatiti što uzrokuje tjeskobu tijekom radnog dana i napravite plan kako promijeniti situaciju. Možda je došlo vrijeme da pronađete novi posao i promjenite radnu okolinu. Uhvatite vremena za sebe, obnovite svoj životopis i uz MojPosao napravite prvi korak. 

2. Ljudi oko vas stalno vam govore da se opustite

Kada stalno dobivate istu poruku od prijatelja i poznanika, vrijedi otkriti što se krije iza toga. 'Opusti se' je svojevrsni sinonim za 'preboljeti' u modernom svijetu. Ako to čujemo stalno iznova, možda se objema rukama držimo nečega što smo davno trebali pustiti.

3. Ljubomorni ste na tuđe uspjehe

Zavist je znak nezadovoljstva vlastitim životom i nema nikakve veze s postignućima drugih. Teško je radovati se tuđem uspjehu kada se i sami osjećamo zaglavljenima na jednom mjestu. Slušajte svoju zavist - što ona zapravo govori?

4. Kronično ste umorni

Ako se probudite umorni, vjerojatno ste nečim nezadovoljni – ne nužno poslom, nego možda općenito načinom na koji se stvari odvijaju. Teško je u potpunosti se odmoriti kada osjećate tjeskobu i melankoliju. Kronični umor signalizira intenzivnu unutarnju borbu, ali i da više nismo u stanju boriti se.

5. Nervozni ste

Intenzivna želja da nešto učinite ili nekamo odete ukazuje na to kako ne dopuštate razvijanje unutarnje moći. Nemogućnost uživanja u trenutnim aktivnostima itekako signalizira kako stvari ne idu u dobrome smjeru, piše sensa.hr.

Teško da postoji veće razočaranje nego kada mislite da ste dobili odgovor na upit da bi vas dočekala suhoparna poruka u kojoj vas primatelj obavještava kako je nedostupan do tog-i-tog datuma.

Razočaranje bi nesumnjivo bilo manje kada bi out of office mail bio zabavan. Portal women in adria prenosi 5 drugačijih i simpatičnih out of office poruka.

Spriječite ih da vam pretrpaju inbox

Iz perspektive osobe koja postavlja out of office poruku, nema gore stvari nego se vratiti na posao i vidjeti pretrpan inbox. Ne dopustite da to toga dođe! Ako se pitate kako, Hubspot vam priskače u pomoć!

“Na godišnjem sam odmoru od dd/mm do dd/mm. Svaki pošiljatelj ima pravo na jedan email. Ako mi pošaljete više od jednog emaila, nasumično ću ih brisati dok ne ostane samo jedan email. Poruku birajte oprezno. Imajte na umu da ste mi već poslali jedan email.”

S druge strane, ako vas ne smeta pretrpan inbox, no ne možete prijeći preko propuštenih poziva, postoji opcija i za vas:

“Trenutno sam nedostupna. Imam mobitel, ali neću vam ostaviti broj. S druge strane, ako pogodite broj, rado ću vam se javiti.”

Znajte tko vam je publika

Vjerovale ili ne, out of office poruke mogu se jako dobro personalizirati. Možda ne osobi, ali publici svakako. Recimo da se bavite prodajom dječjih knjiga. Email koji referira čaroban svijet Harry Pottera sigurno će oduševiti primatelje i dat će im do znanja da ih cijenite i dok ne mislite na njih.

“Hvala vam što ste se javili.

Ukrcala sam se na Hogwarts Express, a čarobnjački ću svijet istraživati naredna dva tjedna. Neću imati pristup bezjačkim načinima komunikacije.
Zatreba li vam pomoć ili se dogodi nešto hitno (poput povratka Voldemorta), slobodni ste mi poslati sovu, aparirati se do Hogsmeada i popit ćemo čašu pivoslaca ili popričati s najvećim čarobnjakom koji je ikad živio (ne, ne Dumbledoreom).

Za probleme vezane uz jedan od četiri doma, slobodni ste se javiti kućnm vilenjacima.

Vodimo ljubav, a ne horkrukse!”

Ovim nas je prijedlogom oduševio Reader’s Digest, a vjerujemo da će i vas inspirirati za simpatičnu out of office poruku.

Neka iskrenost bude izvor vašeg humora

Znate kako se kaže da u svakoj šali ima 60% istine? Iskoristite to za zabavan out of office mail. Ne da vam se čitati mailove i to vam je najmrskiji dio dana? Future of Working zna kako to izraziti na duhovit način.

“Bit ću u nemogućnosti izbrisati sve nepročitane, bezvrijedne mailove koje mi šaljete dok se ne vratim s godišnjeg odmora na dd/mm. Molim Vas za strpljenje, Vaš će mail biti obrisan redom kojim je stigao.”

Ako ste pak jedna od onih osoba koje se ne mogu opustiti na godišnjem jer uvijek misle na posao, slobodno i to uključite u mail. Najbolje od svega je što, iako ćete najaviti odgovor na poruku, zapravo ga nitko neće očekivati.

“Izvan ureda sam zbog godišnjeg odmora narednih tjedan dana. Vjerojatno ću vidjeti tvoj mail jer se ne znam opustiti i vjerojatno ću i odgovoriti ako smatram da je moja pomoć potrebna. U suprotnom, javit ću se kad se vratim. Hvala!”

Izvor: women in adria

Samopouzdanje na poslu se gradi kroz iskustvo i vještine, a jednom kada se izgubi, teško je nadoknadivo. Jedno je od mjesta gdje svi žele imati više samopouzdanja. Samopouzdanje na radnom mjestu može biti presudno za vaš ukupni uspjeh. Može vas učiniti motiviranijima i ambicioznijima, manje zabrinutima i pod manjim stresom. I dok su neki ljudi "rođeni" s većim samopuzdanjem, drugi ga moraju "naučiti. U nastavku donosimo osam načina koji će vam pomoći u stjecanju samopouzdanja na poslu.

1. POHAĐAJTE EDUKACIJE ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE

Razvijanje vještina ključnih za svoj posao može utjecati na vaše cjelokupno samopouzdanje. Kada unaprijedite svoje vještine ili dodatno razvijete određenu vještinu, poput učenja novog jezika kodiranja ako radite u IT-u, možete poboljšati način na koji obavljate svoj posao, a to može pozitivno utjecati na povećanje vašeg samopouzdanja.

Razmislite o pohađanju edukacija za profesionalni razvoj ili obuke vještina. Na primjer, pohađajte tečaj ili seminar kako biste naučili nove strategije upravljanja projektima ili možete čitati časopise ili knjige koje mogu ponuditi informacije koje su vam potrebne da unaprijedite svoje kvalifikacije.

2. NAUČITE NOVE VJEŠTINE

Slično razvoju vaših trenutnih vještina, učenje potpuno novih vještina ili nastavak obrazovanja može imati trajan utjecaj na vaše samopouzdanje. Unapređenje vaših sposobnosti može vam pomoći u jačanju samopouzdanja.

Moći ćete procijeniti svoje sposobnosti i motivaciju i razviti svoje znanje. Kada naučite nove vještine, možete ih primijeniti na svom poslu, a to može pomoći u povećanju vaše produktivnosti, sposobnosti da ostanete organizirani. Općenito, omogućuje vam da s više samopouzdanja preuzmete nove zadatke, piše zaposlena.hr.

3. KLJUČNA ODJEĆA ZA USPJEH

Razmislite o svojoj profesionalnoj garderobi i poboljšajte svoj radni izgled kako bi odgovarao onome što je potrebno u uredu. Na primjer, možda imate “poslovno ležerno” pravilo odijevanja, ali umjesto da nosite traperice, isprobajte ležerne hlače.

Odijevanje kako biste izgledali profesionalnije i dolazak na posao s poslovnim izgledom može utjecati na samopouzdanje koje osjećate dok obavljate posao i komunicirate s kolegama i nadređenima.

Slično tome, izbjegavajte ležerno odijevanje za važne događaje kao što su konferencije, sastanci odbora ili druge prezentacije, gdje se obično očekuje formalna poslovna odjeća.

4. POSTAVITE SI CILJEVE

Postavljanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva u karijeri može utjecati na način na koji doživljavate svoje snage i uspjeh. Razmislite o postavljanju cilja za razvoj sveukupne sposobnosti ili nove vještine. Dodatno mjerite svoj uspjeh postizanjem malih ciljeva koji će vam pomoći u ostvarenju rezultata. Ocjenjivanje svakog malog uspjeha u postizanju većeg cilja može pomoći u jačanju vašeg samopouzdanja. Lako možete uočiti gdje primjenjujete učinkovite strategije za daljnji razvoj.

Na primjer, možete postaviti cilj povećanja ukupne radne produktivnosti. Zatim možete postaviti manje ciljeve koji će vam pomoći da postignete taj cilj, poput poboljšanja vještina upravljanja vremenom ili fokusiranja na pojedinačne zadatke umjesto obavljanja više zadataka. Kako svaki uspjeh budete približavali svom cilju povećanja produktivnosti, tako možete postati sigurniji u svoju kompetenciju da učinkovito obavljate svoj posao.

5. USREDOTOČITE SE NA SVOJE PREDNOSTI

Usredotočenost na prednosti može vam pomoći da ojačate svoje samopouzdanje na poslu, jer od vas zahtijeva da mjerite svoj uspjeh i sposobnost. Često se profesionalci koji se usredotočuju na usavršavanje svog rada mogu previše usredotočiti na male pogreške, a ne na ukupni uspjeh unatoč ovim manjim detaljima. Ako je to slučaj, jedan od načina da to smanjite mogao bi biti da napravite popis svojih sposobnosti i drugi popis svojih postignuća. Možete stvoriti dnevnu naviku čitanja svako jutro i bilo kada tijekom dana kada vam treba podizanje samopouzdanja.

6. UČITE IZ SVOJIH GREŠAKA

Pogreške su obično neizbježne pri provođenju planova poboljšanja i strategija postavljanja ciljeva. Ključno je ispitati svoje pogreške i učiti iz njih. Teško je prihvatiti neuspjeh, ali neuspjeh može utjecati na to kako ćete primijeniti svoje vještine u budućnosti. Na primjer, možda ste neispravno formatirali kôd za softver za unos podataka, ali umjesto da identificirate pogrešku i počnete ispočetka, mogli biste ispitati gdje ste unijeli spomenuti kôd i procijeniti je li vaša pogreška nastala iz nepažnje ili iz neznanja. Tako možete učiti iz ove pogreške primjenom informacija koje ste prikupili.

7. ELIMINIRAJTE NEGATIVAN JEZIK

Još jedan čimbenik koji utječe na izgradnju samopouzdanja na poslu je procjena načina na koji doživljavate sebe. Ako ustanovite da ste pretjerano kritični prema sebi ili da redovito sumnjate u sebe, poduzmite korake da promijenite takav način razmišljanja. Prakticirajte tehnike samopotvrđivanja kao što je fokusiranje na sve uspjehe koje ste postigli prošli tjedan ili bilježenje kojim se profesionalnim vještinama kod sebe najviše divite. Nastavite ocjenjivati pozitivna poboljšanja u karijeri koja ste napravili i pohvalite se kada na zadovoljavajući način završite radne projekte ili kada nadmašite očekivanja svog upravitelja.

8. POSTAVLJAJTE PITANJA

Postavljanje pitanja i asertivnost u samoučenju mogu povećati vaše samopouzdanje na poslu. Razmislite o stvaranju navike postavljanja barem jednog pitanja tijekom timskih sastanaka, sesija planiranja projekta ili konferencija kako biste razjasnili sve informacije koje bi vam inače mogle biti zamršene. Ovo može pokazati članovima vašeg tima i nadređenima da ćete preuzeti inicijativu kada osjetite da vam treba više smjernica, a kada to činite kao dio svoje radne rutine, možete povećati svoje samopouzdanje i vlastite vrijednosti. Isto tako, možda imate suradnike koji također rade na izgradnji svog samopouzdanja, a ako ponudite inicijativu, progovorite i postavite pitanja, to može pomoći u oslobađanju njihovih briga.

Želite dobiti posao? Težite dopadljivosti. Niz studija pokazuje da je “dopadljivost” prilikom razgovora za posao jednako važna, ako ne i važnija, od kvalifikacija koje imate za posao koji želite.

Dopadljivost nije urođena osobina. Može se razviti. Možete naučiti kako biti simpatičan, pa i prilikom traženja posla. I ne radi se samo o tome da budete “fini”, “šarmantni” ili “prijateljski raspoloženi”. Dopadljivost uključuje spoznaju da biste neke stvari trebali izbjegavati činiti, piše kolumnistica Judith Humphrey na portalu Fast Company, a prenosi portal točka na i.

Biti hvalisav

Želite se uspješno “prodati” kao prava osoba za posao koji želite. Ali to ne znači da trebate pretjerivati i tvrditi da ima te sve vještine u malom prstu. “Neki kandidati šalju životopise s dugim popisom vještina. Mislim da biste morali biti superjunak da biste ih imali sve”, kaže Miranda Kalinowski, voditeljica regrutiranja u Meti.

Budite iskreni o tome što doista znate i koje vještine imate. Razmislite o jednoj ili dvije kvalitete koje vas definiraju i pokažite im to sjajnim pričama i konkretnim primjerima.

Ako svoje predstavljanje usredotočite na nekoliko istinskih kvaliteta, osoba koja vas regrutira osjetit će da vas stvarno upoznaje, umjesto da ga se hrani izmišljenom pričom o tome koliko ste divni, krasni i sposobni. Bit ćete puno simpatičniji ako ste prizemni i iskreni.

Biti egocentričan

Ako želite biti simpatični, važno je ne fokusirati se na sebe. Prema studiji s Harvarda, ljudi obično 60 posto razgovora govore o sebi. I kad ne govore o sebi, razmišljaju što će reći o sebi. To je vrlo odbojno.

Razumljivo je da se prilikom traženja posla želite predstaviti i podijeliti svoje priče. Ali na intervjuu biste trebali više vremena posvetiti postavljanju pitanja o razgovoru o tvrtki i osobi koja s vama razgovara i predstavlja tvrtku, nego priči o svojim kvalitetama.

Neki stručnjaci upozoravaju da anketare više impresioniraju pitanja koja postavljaju kandidati nego samopromocija koju najčešće nude. Dakle, pripremite za intervju promišljena pitanja. Takva usredotočenost na vašu publiku i vaše zanimanje za njihova stajališta ne samo da će im se svidjeti, već će i pokazati da ste osoba koja sluša i može izgraditi odnos s drugima. Ovo je važna vještina za svaku osobu koja traži posao.

Pretjerana samouvjerenost

Prilikom traženja posla želite pokazati da ste samouvjereni. No, i u tome biste trebali biti umjereni. Tanka je linija između visoke samouvjerenosti i arogancije. Nemojte se vladati kao da ste dobili posao prije nego što vam bude rečeno da ste primljeni. Takva arogancija može biti odbojna.

Dakle, pazite što govorite. Budite skromni. Ponizni, kako bi rekao Zlatko Dalić. Recite: “Vjerujem da bih se mogao nositi s odgovornostima uloge”, a ne “Znam da bih se snašao u ovom poslu” ili “Imam sve što tražite.” Također, nemojte govoriti o tome da ste najbolji za posao. Uostalom, ne znate tko je još u utrci.

I na kraju intervjua nemojte reći: “Kada počinjem?”. Recite: “Cijenim vaše vrijeme i veselim se vašoj odluci”.

Ukratko, prepustite odluku ispitivaču. Nemojte uzurpirati ulogu te osobe. Htjet ćete pokazati da je razgovor bio izvrstan i da poštujete izbor osobe.

Suzdržanost

Kandidati za posao mogu postati nervozni, a ponekad to znači da postanu šutljivi. To šteti dojmu koji ostavljaju na sugovornike. Ostavlja dojam da ne nisu spremni na suradnju i da su distanciran. “Ako pitam kandidata: ‘Koje je vaše područje specijalizacije?’, a [oni] odgovore ‘Računalstvo’; a onda pitam: ‘Koje posebne vještine imate u ovom području?’, a odgovor je ‘softver’, smatram da su takvi odgovori od jedne riječi odvratni”, rekao je jedan iskusan regruter. “Postoji taj zid, a ljudi mi ne dopuštaju da vidim tko su oni zapravo.”

Kada razgovarate s menadžerom za zapošljavanje, izbjegavajte blijede odgovore. Odgovarajte tako da pokažete svoju osobnost i autentičnost.

Pretjerana ležernost

Tražeći posao mogu potkopati svoju simpatičnost time što su previše ležerni. Nitko tko vas intervjuira ne želi da imate šašav stav. Jedan od načina da to izbjegnete je iskazivanje poštovanja: dođite na vrijeme, zahvalite osobi koja vas intervjuira na vremenu. I svakako pošaljite poruku zahvale unutar nekoliko sati nakon vašeg razgovora.

Tu ćem ubaciti jedan domaći, lokalni primjer: jedan kolega je u jednom od svojih prvih razgovora za posao naletio je na komisiju u kojoj je bio otac jednog njegova prijatelja. Razgovor je prošao super, ali na kraju razgovora kolega je, ne razmišljajući, rekao ocu svog prijatelja da pozdravi sina. Čim je izrekao to, shvatio je što je učinio. Posao nije dobio. Bila je to bolna škola za njega.

Ne budite pretjerano ležerni ni prilikom izbora odjeće. Odjenite se profesionalno. Uredno odijelo ili haljina pokazat će da sastanak shvaćate ozbiljno. Čak i ako idete na razgovor u manju ili kreativnu tvrtku, dobro se odjenite. Obično je bolje pogriješiti s pretjeranom formalnošću nego s pretjeranom ležernošću.

Čuvajte se i previše ležernog rječnika. Riječi i izrazi poput “hej”, “kako ide?” , “frende” i slično uobičajeni su u uredskoj komunikaciji. Ali prilikom traženja posla pokušajte izbjegavati takve izraze. Čak i u pisanoj korespondenciji poželjet ćete primijeniti profesionalni ton. Ne započinjite pisma s “Bok” ili (još gore) “Hej”. Počnite s “Draga Dominique” ili “Zdravo Sue.”

Pogrešno tumačenje publike

Konačno, pobrinite se da točno čitate svoju publiku. Izbjegavajte govoriti stvari koje bi mogle odbiti osobu koja vas intervjuira.

Pretpostavimo da tražite najbolju ponudu i slučajno spomenete ispitivaču da imate druge opcije, s boljim plaćama. Vaš će komentar izazvati negativan efekt kod osobe koja vas intervjuira, a dojam o vama će se znatno urušiti. Kao što je jedan regruter rekao: “Ne volim kad kandidati licitiraju s ponudama. Oni to rade jer pokušavaju dobiti više novca, ali s takvim stavom poručuju da bi mogli vrlo brzo otići nakon što ih zaposlimo. Možda im uopće nije stalo”.

Imajte na umu da morate biti osjetljivi na ciljeve i vrijednosti svog budućeg poslodavca.


 

Izvor: točka na i

Iako riječ pauza zvuči vrlo jednostavno, odmor za svakoga predstavlja nešto drugo. I važno je da svatko od nas uspije pronaći svoj način u kojim se okolnostima najbolje opušta.

Šetnja

Ima li išta bolje od svježeg zraka i prirodnog mira? Posebice ako vaš posao podrazumijeva cjelodnevno sjedenje za računalom, šetnja bi vašem tijelu i umu mogla biti prava poslastica.

Jedite daleko od radnog stola

Zvuči pomalo nemoguće, ali ovdje mislimo na onu tridesetominutnu pauzu za ručak koju imamo na poslu. Ovu pauzu iskoristite najbolje što možete. Jedite u miru, bez razmišljanja o poslu i radnih obaveza koje vas očekuju. Ako ručate s kolegama, pričajte o neobaveznim stvarima, a ne rokovima koje morate ispuniti.

Učenje nove vještine

Pritom ne mislimo na dodatno nagomilavanje vašeg rasporeda, već malo podrmajte rutinu i uhvatite se u koštac s nečime što ste oduvijek htjeli naučiti, bilo da se radi o isprobavanju novog recepta, učenju sviranja nekog instrumenta ili učenju stranog jezika putem kul aplikacija, piše Profitiraj.hr.

Provedite kvalitetno vrijeme s kvalitetnim ljudima

Apsolutno podržavamo da otkažete one dogovorene kave ‘iz pristojnosti’ i zapravo rezervirate svoje vrijeme za druženje s bliskim ljudima kojima zaista želite podariti svojih par sati ili dana slobodno. Ako pak ni to nije opcija i jednostavno vam se ne da, dan provedite solo, zaputite se na solo izlet ili si pripremite date night u kojemu ćete uživati u onom najljepšem društvu – vlastitom.

Slušanje glazbe ili nekog zanimljivog podcasta

Ništa ne opušta bolje od sretnih, rasplesanih nota. Razmislite o tome da zamolite prijatelje ili članove obitelji za preporuke za podcast ili da isprobate nove glazbene žanrove. Slušanje glazbe i podcasta skratit će vam vrijeme ispred ekrana i omogućiti vam opuštanje i opuštanje.

Čitanje

Nema ništa bolje od dobre, stare knjige! Bilo da odaberete neki dobar krimić, self help ili knjigu koja će vas posjetiti da je život prekratak za odbacivanje snova, sigurni smo da će vrijeme provedeno s knjigom u ruci biti iznimno korisno za vaš um, ali i kreativnost koja će poboljšati vašu produktivnost.

Emocionalna inteligencija neophodna je vještina za snalaženje u važnim situacijama u našim životima. Kada razvijemo sposobnost da budemo svjesni svojih emocija i da ih izrazimo na zdrav način, imat ćemo veće šanse za uspjeh, kako u poslovnom, tako i u osobnom životu. Dodatno učenje o emocionalnoj inteligenciji može nam pomoći razviti vještine potrebne za uspjeh u bilo kojoj situaciji koja zahtijeva interakciju s drugim ljudima, piše na portalu Indeed, a prenosi Točka na i, Jennifer Herrity, iskusna stručnjakinja za ljudske resurse.

Emocionalna inteligencija (EI), koja se ponekad naziva i emocionalni kvocijent (EQ), sposobnost je prepoznavanja vlastitih emocija, upravljanja njima te njihovog izražavanja tako da pokažemo poštovanje i pomognemo onima oko nas. No, proces također uključuje sposobnost razumijevanja emocija ljudi oko nas i odgovaranje podrškom i ohrabrujućim povratnim informacijama.

Zašto je emocionalna inteligencija važna?

Razumijevanje svojih emocija i emocija drugih može nam pomoći da se bolje povežemo s drugima u osobnom ili profesionalnom okruženju – s kolegama, nadređenima ili suradnicima. Emocionalna inteligencija može nam također pomoći u složenim društvenim situacijama koje zahtijevaju razumijevanje perspektiva i osjećaja više ljudi. Osim povezivanja s drugima, ona nam može pomoći i u upravljanju vlastitim emocijama, ograničavajući sve negativne učinke prepoznavanjem emocionalnih obrazaca.

Da biste unaprijedili svoju emocionalnu inteligenciju, pokušajte primijeniti devet savjeta koje navodimo u nastavku.

Budite samosvjesniji

Biti svjestan svojih emocija i emocionalnih odgovora na ljude oko sebe može uvelike poboljšati vašu emocionalnu inteligenciju. Znati kada se osjećate tjeskobno ili ljutito može vam pomoći da obradite te osjećaje i prenesete ih tako da potiču zdrave rezultate. Da biste poboljšali svoju svjesnost, razmislite o praćenju svakog trenutka u kojem osjetite snažnu emociju i bilježite što je uzrokovalo vaš osjećaj.

Prepoznajte kako se drugi osjećaju

Emocionalna inteligencija započinje samorefleksijom, ali također je važno procijeniti kako drugi doživljavaju vaše ponašanje i komunikaciju. Znati prilagoditi vlastitu poruku na temelju toga kako ste primljeni važan je dio emocionalne inteligencije. Ako niste sigurni, uvijek možete pitati druge kako se osjećaju kako biste pokazali da dajete prioritet njihovim reakcijama.

Vježbajte aktivno slušanje

Ljudi komuniciraju putem verbalne i neverbalne komunikacije, stoga je važno slušati i promatrati potencijalno pozitivne i negativne reakcije. To što ste spremni odvojiti vrijeme za slušanje drugih ukazuje na razinu poštovanja, što je često temelj za zdrave odnose. Kako biste pokazali da aktivno slušate, pokušajte postavljati pitanja, klimati glavom ili ponavljati važne točke kako biste pokazali da ste ih razumjeli.

Jasno komunicirajte

Snažne komunikacijske vještine ključne su za emocionalnu inteligenciju. Znati što reći ili napisati te kada dostaviti informacije ključno je za izgradnju čvrstih odnosa. Na primjer, kao menadžer u radnom okruženju, komunikacija očekivanja i ciljeva je neophodna kako bi svi ostali na istom smjeru. Pokušajte biti što komunikativniji i otvoreni za druge kako bi i oni komunicirali svoje osjećaje s vama.

Ostanite pozitivni

Emocionalno inteligentni ljudi razumiju snagu pozitivne riječi, ohrabrujućeg e-maila i ljubazne geste. Ako ostanete pozitivni i u stresnoj situaciji, možete pomoći ljudima oko sebe da ostanu mirni. Ovakav stav također može potaknuti rješavanje problema i timski rad. Iako su negativne emocije normalne, razmislite o razvoju strategija kojima možete smanjiti njihov učinak i potražite rješenja.

Budite suosjećajni

Razmatranje kako bi se drugi mogli osjećati važna je kvaliteta emocionalne inteligencije. To znači da možete suosjećati s osjećajima koje možda sami ne osjećate, i odgovoriti s puno poštovanja i utjehe za druge. Pokušajte se zamisliti u tuđim položajima i razmislite kako biste se osjećali u njihovoj situaciji.

Budite otvorenog uma

Emocionalno inteligentnim ljudima često je lako pristupiti jer su dobri slušači i sposobni su razmotriti i razumjeti druge perspektive. Također, emocionalno inteligentni ljudi su otvoreni za učenje novih stvari i prihvaćanje novih ideja. Čak i ako niste sigurni u novu ideju ili koncept, pokušajte razmisliti kako bi izgledalo da ih implementirate u svakodnevni rad.

Slušajte povratne informacije

Važno je čuti povratne informacije, bilo da se radi o pozitivnim povratnim informacijama o nedavnoj prezentaciji ili kritičnijim preporukama o tome kako biste trebali učinkovitije delegirati zadatke. Biti otvoren za povratne informacije znači da možete preuzeti odgovornost za svoje postupke i da ste voljni poboljšati način kako komunicirate s drugima. Iako je prihvaćanje nekih povratnih informacija izazov, pokušajte o tome razmišljati kao o prilici za učenje i profesionalni razvoj.

Ostanite mirni pod pritiskom

Važno je znati pristupiti stresnim situacijama smireno i s pozitivnim stavom. Napetosti mogu lako eskalirati, osobito kada ljudi rade pod pritiskom rokova, stoga mirnoća i usredotočenost na pronalaženje rješenja može pomoći svima da se ostvare ciljevi. Pokušajte primijeniti strategije poput dubokog disanja ili zatražiti pomoć kada ste u stresnoj situaciji kako biste ostali mirni i promišljeni.

Često možemo čuti ljude kako kažu: “Ovdje je sjajno raditi.” No kako biti siguran da je zaista tako?  Po čemu znamo da je kultura neke organizacije dobra?

Nedavno mi je ovo pitanje postavila poznanica koja je, u potrazi za boljim poslom, željela znati kako procijeniti kulturu potencijalnog poslodavca. U svakom intervjuu postavila bi pitanje: “Kako je raditi ovdje?”, a osoba s druge strane stola uvijek bi joj odgovorila: “Sjajno!” No je li zaista tako? Po čemu znamo da je kultura neke organizacije onakva kakvom ju drugi predstavljaju? Do jasnijeg odgovora doći ćete ako pitanja poput “Kako je raditi ovdje?”, zamijenite sa sljedećih pet pitanja:  

1. Kada ste posljednji put neometano radili četiri sata u kontinuitetu?

Najproduktivniji smo i najkreativniji kada na raspolaganju imamo dovoljno vremena u kojem nas nitko ne prekida. Ipak, pitanje je koliko organizacija to zapravo osigurava svojim zaposlenicima? Postavite svom sugovorniku ovo pitanje i pažljivo slušajte odgovor. Možda će on biti pomalo ironičan: “Volimo neprestano biti zaokupljeni poslom – često imamo sastanke, šaljemo poruke putem Slacka…” ili će sugovornik, pak, biti pomalo zatečen pitanjem i polako odgovoriti: “Hm… Nisam siguran.” Oba odgovora otkrivaju istinu: organizacija nema kulturu u kojoj se cijeni mirno okruženje i koja štiti vrijeme zaposlenika.

2. Kada ste posljednji put s kolegama burno raspravljali o nekom problemu?

Kultura zdrave organizacije podržava burne rasprave. Zaposlenici se u takvoj kulturi ne boje izraziti drukčije mišljenje i imaju razumijevanja za različite stavove. Želite saznati vrijedi li to i za organizaciju s kojom razgovarate. Pati li od “kulture pretjerane pristrojnosti”, gdje svi bježe od konflikta jer se boje da će se nekomu zamjeriti? Ili su zaposlenici grubi, neosjetljivi na ton poruke koju prenose i ulaze u konflikt bez ikakvog takta? Rasprave su neizbježne. One će se pojavljivati u kojoj god organizaciji radite. Važno je samo vidjeti kako će one biti dočekane. Želite kulturu u kojoj su ljudi otvoreni i iskreni kada imaju drukčije mišljenje i u kojoj se na civiliziran način dolazi do rješenja. 

3. Kada ste posljednji put razgovarali “jedan na jedan” sa CEO-om? (Ili, ako razgovarate sa CEO-om: “Kada ste posljednji put razgovarali ‘jedan na jedan’ s osobom na tom radnom mjestu?”)

Kao potencijalni zaposlenik, želite procijeniti pristupačnost liderskog tima, a posebno CEO-a. Naravno, često će tvrtka naglasiti da su vrata CEO-a uvijek otvorena. Znači li to da on/ona i samoinicijativno ustaje od svoga stola u želji da čuje mišljenje zaposlenika? Hoće li biti nepristojno ili teško stupiti u kontakt s njim/njom ako vas nešto brine? Odgovor na gore navedeno pitanje pojasnit će vam koliko tvrtka ozbiljno shvaća pitanje otvorenosti, važnost pristupa liderima i potrebu da se čuje glas svih zaposlenika.

4.  Kada ste bili najviše ponosni što ste dio organizacije?

Ovo pitanje otkriva što ljudi u toj organizaciji zaista cijene. Možda ćete na intervjuu čuti: “Ovdje su svi timski igrači, usmjereni ka ostvarenju misije tvrtke.” Ali ako postavite pitanje: “Kada ste bili najviše ponosni što ste dio organizacije?”, možda će vam reći da je to bilo u trenutku ostvarenja osobnog prodajnog cilja ili osvajanja individualne nagrade. Iako svatko na to bez sumnje može biti ponosan, odgovor otkriva da su individualna postignuća u prvom planu. Potpuno je drugačije kada sugovornik kaže da je najponosniji na prestižnu nagradu tvrtke u cijeloj industriji ili u vrijeme kada je zadovoljan klijent oduševljeno pričao o tvrtki. Kako god bilo, shvatit ćete koja postignuća su na prvome mjestu – osobna ili organizacijska te što bi i vama samima bio prioritet da tamo radite, piše Poduzetnik.biz.

5. Kada je posljednji put neki zaposlenik napravio više nego što se to od njega očekuje?

Svatko bi želio raditi u organizaciji u kojoj su ljudi različitih struka i pozicija spremni pomoći drugima, ne mareći hoće li zasluga pripasti njima. Ako naiđete na problem u poslu, ne želite da vas u pronalaženju rješenja ometa sebičnost i uredska politika. Da biste otkrili odnos potencijalnog poslodavca o ovoj temi, postavite mu gore navedeno pitanje. Sugovornik će možda imati poteškoća prisjetiti se takve situacije ili će vam, pak, iznijeti cijelu listu dobrih primjera. Tako ćete dobiti jasniji uvid podržavaju li se zaposlenici međusobno ili možda oklijevaju zbog nekog razloga.  

Uz ova pitanja saznat ćete mnogo više o kulturi organizacije. Ako ste poslodavac, s vremena na vrijeme postavite i sebi ova pitanja. Pomoći će vam da na vrijeme uočite prostor za poboljšanje.

Nikada ne smijemo biti prezauzeti da bismo brinuli o sebi! Godinama slušamo o tome da i u najužurbanijem danu moramo imati pet minuta za sebe, onih pet minuta u kojima nećemo misliti o obavezama na poslu, o privatnom životu, o djeci… već samo o sebi. Ponekad ćemo lako pronaći to vrijeme, dok ćemo se već sljedeći put morati puno više namučiti. Zato u nastavku donosimo nekoliko ideja kako da, i kad mislite da „nemate vremena“, pronađete svojih pet minuta u danu, i na što da te minute utrošite, piše women in adria.

Pet minuta za sebe bez mobitela

Za početak, odjavite se s društvenih mreža. Ne morate biti dostupni 24 sata dnevno svim ljudima iz svog privatnog ili poslovnog života. Maknite mobitel na pet minuta i uživajte u trenutku. Opustite se, razbistrite glavu i prepustite se nečemu u čemu uživate. Ako svojih pet minuta želite provesti na neki mirniji način, preporučujemo meditaciju ili vježbe disanja. Ne možete pogriješiti niti sa samo šalicom čaja i njegujućom maskom za lice. Ili s opuštajućom kupkom.

Možete napraviti listu stvari na kojima ste zahvalni, savjetuje The Plain Simple Life. Ako raspišete deset takvih stvari, skrenut ćete fokus s izvora stresa na ovo što vam čini dobro u životu. Zdravlje, obitelj, prijatelji… Mnogo je toga na čemu ponekad zaboravljamo biti zahvalni. Pet minuta možete utrošiti i na videopoziv s članovima obitelji ili prijateljima koje tih dana ne stižete vidjeti.

Ako vas veseli kuhanje i pripremanje obroka općenito, napravite si zdravi međuobrok. Kad smo pod stresom, skloni smo nezdravom jedenju. Mislimo da nemamo vremena za pripremu kvalitetnog obroka. Umjesto pekarskih proizvoda ili čokoladice, pripremite zdraviju užinu, za što će vam trebati svega desetak minuta. Ako nemate toliko vremena – šaka badema, jabuka ili sezonsko voće bit će dobra zamjena.

Isplanirajte svoj odmor

Ako volite čitati, pet minuta za sebe provedite upravo u ovoj aktivnosti. Čak i ako ne volite, pokušajte stvoriti ovu naviku. Čitanje je puno benefita – razbuđuje mozak, pomaže našem razumijevanju drugih, čini nas sretnima, umanjuje stres te razvija sive stanice mozga, piše Živim.hr.

A uz sve to, razvija i naš vokabular. Za one koji vole putovati, dobra ideja je pisanje liste destinacija koje želite posjetiti. To mogu biti i vikend-destinacije za koje vam neće trebati godišnji odmor. Isplanirajte odmor koji će vam biti dodatna motivacija za izvršavanje trenutnih obaveza.

Ako tako želimo, svojih pet minuta možemo provesti ne radeći – ništa. Važno je samo da si priuštimo vrijeme u danu koje ćemo provesti baš onako kako mi to želimo, a ovo su samo neke od ideja!

Izvor: women in adria

1. Uključi motivacijsko pismo – čak i ako nije traženo u oglasu

2. Izbjegni slanje CV-a i motivacijskog pisma na engleskom, osim ako to nije traženo

3. Obrnuto kronološki redoslijed iskustva i obrazovanja

4. Kreativni životopisi – DA, ali samo kada je to prikladno

5. Prijavljivanje ispod ili iznad trenutne razine kvalifikacija

• Poslodavci se boje se da će nam posao brzo dosaditi i da ćemo otići dalje (zato u motivacijskom pismu uvijek trebamo objasniti zašto se prijavljujemo za poziciju koja je ispod naše razine iskustva).
• Smatraju da ne mogu ispuniti naša očekivanja u pogledu plaće. I obično su u pravu.
• Strahuju da ćemo biti nezadovoljni na poslu.

6. CV u obliku eseja – veliko NE!

7. Pazite na čitljivost i preglednost

Također, pravi je trenutak za pretraživanje trenutno oglašenih natječaja za slobodna radna mjesta na MojPosao. 

1. Slanje životopisa 'na sve strane'

2. No networking, no party

3. Zanemarivanje profesionalnog razvoja

4. Nepripremljenost za intervju

5. Gubitak motivacije nakon 'odbijenice'

Radno mjesto se može činiti kao komunikacijsko minsko polje – pogotovo ako ste introvertirani. No, dobra je vijest da možete biti zamijećeni bez posjećivanja svakog društvenog događaja, kaže predavač na Sveučilištu Stanford i komunikacijski stručnjak Matt Abrahams.

Ključ je u ciljanom obraćanju određenim ljudima oko vas – vašoj “publici”, kako ih Abrahams naziva. U uredu, na primjer, vaša publika mogu biti vaši vršnjaci, šefovi, pa i klijenti.

“Najveća greška koju ljudi čine u svojoj komunikaciji je što se ne fokusiraju na potrebe publike”, objašnjava Abrahams za CNBC Make It. “Pozornost je danas najdragocjenija roba koju imamo na svijetu. Ako svoju poruku ne prilagodim vama, svojoj publici, nećete na nju obratiti pozornost.”

Na raspolaganju su tri osnovne metode za otkrivanje onoga što je publici važno: izviđanje, promišljanje i istraživanje, prenosi točka na i.

“To je jedini način da [svoj rad] učinite relevantnim”, poručuje Abrahams. “Morate poznavati svoju publiku. Morate razgovarati s njima, slušati ih, promatrati ih… Morate naučiti što je ljudima važno, da biste im onda prilagodili svoju poruku.”

Izviđanje

“Izviđanje” možete nazivati i promatranjem: smisao je da kritički razmislite o tome kako vaše kolege međusobno komuniciraju. Zatim preslikajte njihove komunikacijske stilove u sadržaj svoje poruke, ali i u stil kojim ćete im tu poruku prenijeti, preporučuje Abrahams.

Ako se nečije opuštajuće čavrljanje vrti oko posla, pristupite mu jasnim, sažetim i formalnim jezikom. Ako se često razgovara o knjigama, televizijskim emisijama ili kućnim ljubimcima, vodite se zajedničkim interesom.

Nemojte to forsirati – i dalje morate zvučati autentično. “Morate razumjeti njihov način razmišljanja, njihove vrednote”, upozorava Abrahams.

Možete si stvoriti više prilika za izviđanje tako što ćete zatražiti da preuzmete jednostavne zadatke koji vam omogućuju da budete u prostorijama s onima koji donose odluke u vašoj tvrtki. Na primjer, mogli biste pronaći “točku utjecaja” tako što ćete dobrovoljno voditi bilješke na sastanku kojem inače ne biste imali pristup.

“Odjednom vam uloga koju imate – svjetovna uloga koju mnogi ljudi ne vole – daje pristup i utjecaj”, kaže Abrahams.

Istraživanje

O tome kako možete utjecati na druge možete naučiti i izvan radnog mjesta, kaže Abrahams. Razmislite kako vaš omiljeni podcaster utječe na vas ili zašto vas zanima vaš omiljeni TED govornik.

Možda ćete uočiti neke uzorke. Na primjer, istraživanja pokazuju da korištenje “inkluzivnog jezika”, poput riječi “nas”, “mi” ili imena druge osobe pomaže vašoj publici da ostane usredotočena. Kada dajete preporuke, sadašnje vrijeme – “Sviđa mi se ova knjiga” ili “Taj restoran ima ukusnu hranu” – uvjerljivije je od prošlog vremena.

Možete čak upitati svoj omiljeni inteligentni chatbot za inspiraciju, sve dok njegove odgovore uzimate s rezervom. Isprobajte upit kao što je: “Održavam sastanak na ovu temu… Koja bih pitanja mogao postaviti [svojoj publici] da ih zadržim angažiranima?”, predlaže Abrahams.

“Pitanja, po samoj svojoj prirodi, uključuju ljude”, dodaje.

Refleksije

Abrahams kaže da njegove preporuke ne moraju primijeniti određenim redoslijedom – ali korisno je razmišljati o svojim interakcijama i koliko su one učinkovite što je češće moguće.

“Razmišljanje vam može pomoći da se usredotočite i odredite prioritet gdje biste trebali početi”, kaže. “Na kraju, trebali biste odvojiti trenutak i razmisliti: Što mi je bilo od najveće pomoći?”

Razmišljanje vam može pomoći da učite iz pogrešaka: ako vaša publika nije dobro reagirala na vaš pristup, odvojite malo vremena da shvatite zašto se to desilo i pokušajte ponovno. Većina introverta ne treba poticaje na ovom planu, napominje Abrahams.

“Ekstroverti imaju tendenciju da govore prije nego što pomisle. Introverti su suprotnost”, kaže. “Introverti imaju višu emocionalnu inteligenciju jer više promatraju i skloni su razmišljanju.”

Izvor: točka na i

U svojoj knjizi "Neizgovorena pravila", Harvardov karijerni savjetnik Gorick Ng, koji je tijekom svog rada trenirao tisuće mladih profesionalaca u nekim od najcjenjenijih svjetskih kompanija, rezolutno tvrdi - ono što kažete i kako to kažete može odrediti kako vas ljudi na poslu percipiraju i gdje ćete završiti.

Prema njemu, usvajanjem ovih 10 fraza, od samog početka karijere zvučat ćete kao budući lideri.

1. 'Koji su nam prioriteti?'

Brojni zaposlenici spuštaju glavu i rade, ili barem glume da rade.

S druge strane, najuspješniji profesionalci otkriju što je važno onima koji su važni i daju sve od sebe kako bi zajedno radili na ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

2. 'Bi li bilo korisno kad bih ja…?'

Mnogi radnici koji se nalaze na početku karijere (kao i neki s kudikamo više iskustva) čekaju da im se kaže što da rade.

Oni probitačniji gledaju oko sebe, pronalaze način kako biti korisni i daju prijedloge nadređenima.

3. 'Mogu li se pridružiti?'

Nemojte čekati da vam prilike 'padnu s neba'.

Pozorno pratite ono što se događa oko vas i pitajte šefa ako možete prisustvovati sastanku, biti dio projektnog tima ili dobiti više odgovornosti. Nećete uvijek dobiti "da", ali ponekad hoćete.

Pokažite da ste proaktivni i željni stvaranja novih prilika za sebe.

4. 'Kako to funkcionira?'

Prestanite raditi posao bez razumijevanja zašto ga radite.

Najučinkovitiji radnici shvaćaju zašto stvari jesu takve kakve jesu i pronalaze načine kako stvari obaviti učinkovitije.

5. 'Kontekst je …'

Prikupite pravu količinu pozadinskih informacija prije nego krenete raditi nešto. 

Razgovore s drugima započnite ovom rečenicom i ljudi oko vas će vas ne samo čuti, već i razumjeti.

6. 'Ključna poruka je …'

Mnogi mladi profesionalci previše brbljaju i idu 'u širinu', ostavljajući ljude oko sebe zbunjenima. 

Budite jasni, koncizni i kratki, stavljajući naglasak na najvažnije stvari.

7. 'Da rezimiramo …'

Na kraju dužih obraćanja kolegama, u nekoliko rečenica, ponovite ono što ste upravi rekli kako biste minimizirali šanse za nastanak nesporazuma.

8. 'Kada bi bilo dobro da vam se povratno javim?'

U strahu da ne postave pogrešno pitanje ili ispadnu nesigurni, mladi radnici često ne traže dodatne informacije o zadatku koji su upravo dobili, iako im stvari i nisu baš najjasnije.  

Postavljanjem dodatnih pitanja ili traženjem pojašnjenja šaljete upravo suprotnu poruku. Onu da vam je stalo da se posao napravi na najbolji mogući način.

9. 'Jesam li na pravom putu?'

Umjesto zauzimanja stava da sve radite ispravno, samo da biste na kraju projekta doživjeli neugodno iznenađenje kada dobijete (negativne) ocjene učinka, s vremena na vrijeme od nadređene osobe tražite povratne informacije.

Na taj način ćete osigurati da uvijek ispunjavate i/ili premašujete očekivanja.

10. 'Postoji li netko drugi s kim biste mi preporučili da razgovaram o… ?'

Naviknite se umetati ovu rečenicu u razgovore i pretvorit ćete strance u saveznike, mentore i sponzore.

Izvor: cnbc

Unatoč tomu što tvrtke uvode sve sofisticiranije sustave i tehnologije za razmjenu informacije, činjenica je da se radnici u njima i dalje lako gube. Informacija je sve više, a bez obzira na broj i kvalitetu kanala kroz koje se te iste informacije razmjenjuju, preopterećenost informacijama problem je za otprilike 38% radnika tvrtke Gartner, piše Harvard Business Review. To znači da više od trećine njihovih radnika prima više informacija nego što ih je u stanju obraditi ili iskoristiti jer nemaju dovoljno vremena ili kapaciteta. Efikasnost pada, a frustracija raste. S ovim problemom ne suočava se samo Gartner, a vrlo vjerojatno ste i vi sami doživjeli preopterećenost informacijama. Kako je posao potrebno prilagoditi ljudima, a ne obrnuto, rješenje je umanjiti tu preopterećenost. Ali kako?

Preopterećenost informacijama direktno šteti produktivnosti

Da je preopterećenost informacijama (engl. information overload) problematična, jasno je iz same sintagme. Umanjite li ili uklonite tu preopterećenost primijetit ćete poboljšanje produktivnosti, rast fokusa, smanjenje razine stresa, kvalitetnije odlučivanje i jasniju komunikaciju. Svi su ovi čimbenici međusobno povezani, a značajno utječu na kvalitetu rada, piše Indeed, a prenosi Women in Adria.

Ovaj problem nije rezerviran samo za pojedince, on prožima strukturu cijele tvrtke – od najniže do najviše pozicije. Prisutan je i u našoj svakodnevici pri čemu je preopterećenost informacijama najčešće rezultat pretjerane konzumacije medijskih sadržaja (npr. portali ili društvene mreže). Iako su savjeti koje donosimo primarno vezani uz poslovni, možete ih primijeniti i u privatnom životu.

1. Budite izbirljivi

Prva stvar koju sami možete učiniti jest odrediti što je, a što nije vrijedno vašeg vremena – ono je najvrjedniji resurs koji imate. Umjesto da zadatke rješavate jedan po jedan, budite izbirljivi. Zapitajte se koji su poslovi hitni, koji su vezani rokovima, a koji nisu, koje možete riješiti samostalno, a koje delegirati i, uostalom, za što ste ovog trena više raspoloženi.

Izbirljivost ne znači da glumite divu. Znači da određujete prioritete u skladu s vlastitim sposobnostima. Samim time lakše određujete oko čega vam je potrebna pomoć, a što ćete možda u potpunosti prepustiti nekom drugom. Za početak, odredite tri do pet prioriteta. Ljudski mozak može upamtiti otprilike sedam stvari odjednom. Ako neprestano gledate u svoj popis obveza, to znači da ih imate previše. Stoga izdvojite manje prioriteta na koje ćete teže zaboraviti, savjetuje Slack. Ovako jačate svoju proaktivnost i podižete kvalitetu rada.

2. Planirajte unaprijed i pravilno rasporedite zadatke

Bez obzira na to što radili, planiranje je uvijek ključno. Ako ne znate rasporediti svoje zadatke, manje su šanse da ćete ih završiti, a da će ono završeno biti kvalitetno. Dakle, pametno raspolažite svojim vremenom.

Nakon što ste odredili koji su vam zadaci prioritetni, grupirajte ih. Primjerice, ako dva od tri zadatka uključuju telefonske pozive, odradite ih jedan za drugim. S druge strane, ako ste tip koji vrlo brzo upada u kolotečinu, neka zadaci s pozivima budu prvi i treći, a drugi neka ‘razbije’ monotoniju. Grupiranje primarno ovisi o vašem karakteru, navikama i sposobnostima. Ako niste sigurni, zadatke je bolje grupirati prema sličnosti jer kretanje između nepovezanih zadataka kod mnogih stvara kognitivno opterećenje koje umanjuje produktivnost.

3. Neka tehnologija radi za vas

Iako je neke informacije teže filtrirati, poput emailova nadređenih ili obveza koje nameće država, postoje slučajevi u kojima je to ne samo moguće, već i poželjno, a u tome će vam puno pomoći različiti tehnološki alati. Primjerice, ako vaši zadaci uključuju puno istraživanja ili morate biti informirani o aktualnostima, pretplatite se na relevantne newslettere. Lakše je pregledati nekoliko emailova nego nekoliko portala, a u newsletterima su uvijek istaknute one najvažnije novosti. Osim toga, doznat ćete i informacije koje bi vam možda promaknule, poput najava edukacija ili događanja. Neka vijesti budu ograničene na vaš email. Isključite push notifikacije koje će vas neprestano ometati, a službeni mobitel nakon posla isključite.

4. Naučite postaviti granice

Vaša sposobnost izbora moćan je alat. Pomaže vam da odredite koji su zadaci korisni i relevantni, a koji su manje važni, pa čak i nepotrebni, ali i za koje jednostavno niste sposobni, bilo da vas koči vrijeme ili vlastite vještine. Ako primijetite da vam neki zadatak stvara problem, izrazite se. Zapitajte se kako ga je moguće riješiti, a ako mislite da vi niste prava osoba za taj zadatak, jasno recite da to ne možete. U tome leži prava moć izbora.

Kad odbijete izvršavanje nekog zadatka, ostavljate si više vremena za druge, zbog čega raste ne samo vaša produktivnost, već i kvaliteta odrađenog zadatka. Dodatno, umanjujete si razinu stresa jer niste preopterećeni obvezama za koje znate da ne možete izvršiti. Vaši će kolege tako znati i koje zadatke nema smisla dodjeljivati vam, čime pada broj informacija kroz koje svakodnevno prolazite. Postavljanje granica nije korisno samo za zaposlenike, već i za vlasnike poduzeća. Vaša tvrtka ne mora prihvatiti svaki projekt. Vaša dobrobit i dobrobit vaših zaposlenika puno su važniji od novaca koje ćete i tako zaraditi. Uostalom, loše obavljen posao loš je za vaš brand.

5. Naučite delegirati

Delegiranje je vještina jer ne uključuje samo prebacivanje posla na drugu osobu. Morate znati na koga možete (i možete li uopće) prebaciti odgovornost, kao i tko je prava osoba za neki zadatak u određenom trenutku. U prijevodu, ne uzimate u obzir samo znanja i vještine svojih kolega, već i njihovo vrijeme. Kad nekom drugom prepustite zadatak, zaista to i napravite. Nemojte pratiti svaki korak koji nova zadužena osoba poduzima. Time ćete si samo pogoršati preopterećenost informacijama umjesto da si olakšate, a dodatno stresirate ne samo sebe, već i tu osobu, upozorava Forbes. Kad delegirate, odaberite osobu u koju zaista imate povjerenja.

Možda će vam se činiti kontraintuitivno, ali dokazano ćete više obaviti. Počnete radni dan svjesni što sve morate napraviti do kraja radnog vremena, no kad se tih 16 ili 17 sati približi – vidite da niste postigli niti približno koliko ste planirali. Biti produktivan ne znači samo stavljanje kvačica kraj obavljenih stvari na popisu obaveza. To znači posvećivanje potpune pozornosti na ono što radimo kako bismo sve obavili najbrže i najbolje što možemo, piše Profitiraj.hr.

Iako ne možemo na sebe preuzeti neke od vaših obaveza, ovi energizirajući savjeti pomoći će vam da postanete efikasniji na poslu!

Skratite radni dan

Poslovni psiholog Henry Cloud tvrdi da ako si samo jednom na tjedan skratimo radni dan za pola sata – upravo ćemo taj dan biti produktivniji jer ćemo se više truditi sve stići na vrijeme. To znači da i u kraćem roku možete sve stići, sve je pitanje truda.

Ponesite posao u omiljeni kafić

I ne samo zato što tamo kuhaju najbolju kavu. Istraživanje objavljeno u Journal of Consumer Research u prosincu 2012. pokazalo je da umjerena buka, kao što je zujanje aparata za kavu i razgovora ljudi – potiče učinkovitost kod kreativnih zadataka, puno više nego li njihovo obavljanje u tihim prostorijama. Uz to, društvo drugih ljudi uzrokovat će izlučivanje oksitocina, koji snižava razine stresa (koji pak može uzrokovati mentalne barijere).

Prestanite raditi više stvari odjednom

Postoji mit koji kaže da više obavimo kada radimo više stvari odjednom, no to je potpuna besmislica. Kada se prebacujete s jedne zadaće na drugu – prekidate svoje misaone funkcije. Osim toga, “multitasking” uzrokuje stres i potiče izlučivanje toksičnih hormona kao što je kortizol, koji zamućuje razmišljanje i može početi uništavati moždane stanice.

Vježbajte prije posla

Puna dva sata nakon neke aerobne aktivnosti naš mozak radi bolje i efikasnije, jer je dobro opskrbljen glukozom i kisikom. Zato je dobra ideja baviti se nekom aktivnošću prije nego se bacite na posao. Ako se u prilici, nemojte se prestati kretati niti na poslu.

Manje čitajte vijesti

Kao i bilo koji drugi mišić i mozak se može umoriti, zato štedite kognitivnu energiju za posao. Upravo zato stručnjaci preporučuju da vijesti čitate nakon radnog vremena, kada ne morate više biti produktivni.

Nosite sa sobom notes

Mentalni popis obaveza samo dodatno iscrpljuje mozak. Kad zapišete ideje, obaveze i zadatke, vi oslobađate mjesto u mislima i memoriji za obaveze na koje se trenutno morate koncentrirati. Ne morate nužno obaveze zapisati u notes, to mogu biti i rokovnik ili vaš smartphone. Glavno je da se radi o nečem što uvijek imate uza se.

Jedite bobičasto voće

Istraživanje objavljeno u časopisu Psychology Today otkrilo je kako sve vrste bobičastog voća, a pogotovo borovnice, sadrže antioksidanse koji poboljšavaju pamćenje i motoričku koordinaciju i pomažu tijelu da se bori protiv stresa. I nemojte jesti samo bobičasto voće, svakih nekoliko sati pojedite obrok ili međuobrok s dovoljno proteina, što će pomoći da vam ne padne šećer u krvi.

Okružite se žutom bojom

Kako biste ostali usredotočeni i povećali produktivnost, dodajte žutu boju svom radnom prostoru. Ova boja smanjuje prisutnost melatonina, hormona koji vas uspavljuje uvečer i daje vam više energije koja vam je potrebna kako biste sve obavili. Ako ne možete utjecati na dekor svog ureda – barem podignite roletne i pustite toplu sunčevu svjetlost koja će vas razbuditi i podići raspoloženje.

Ako niste sigurni trebate li i kada delegirati zadatke drugima, niste jedini. Mnogi se suočavaju s tim problemom. Ljudi se često boje delegiranja jer misle da netko drugi neće dobro obaviti zadatak ili da delegiranjem impliciraju da sami ne mogu obaviti zadatak.

No, strateško delegiranje može znatno pomoći ispunjavanju ciljeva tvrtke, piše za portal Fast Company Andrea Liebross, poslovna savjetnica i trenerica specijalizirana za žensko poduzetništvo. Liebross kao savršenu ilustraciju navodi primjer s kojim se nedavno susrela.

Poduzetnica Darcy (nije njezino pravo ime) je osnivačica i izvršna direktorica male prodajne tvrtke sa šest zaposlenih, uključujući i nju. Tijekom jedne od sesija iznijela je nekoliko  važnih projekata:

Kreirati nove poslovne procese. Prodajni tim trebao je poboljšati aktivnosti i osmisliti nove kako bi donio više prihoda, piše točka na i.

Obučiti osoblje. Dva relativno nova zaposlenika trebala su završiti obuku na tri projekta tvrtke.

Analizirati poslovanje. Morala je analizirati rad u tekućem tromjesečju kako bi odredila povišice i uračunala ih u proračun za sljedeću godinu.

Planirati novi proračun. Morala je napraviti reviziju proračuna za tekuću godinu kako bi mogla planirati proračun za iduću godinu.

Darcy se borila kako sve to uklopiti u svoj pretrpani raspored. Osjećala se iscrpljeno. Također, suočavala se s niskim moralom tima i velikom fluktuacijom. Bojala se da bi dodjeljivanje novih zadataka drugima moglo natjerati ljude na odlazak, prisiljavajući je da opet počinje ispočetka.

Prestanite se bojati

“Darcyin strah nije pomagao niti njoj, niti njezinu timu. Umjesto toga, trebala se usredotočiti na maksimiziranje rezultata i učinkovitosti svih – kako bi ušla u onošto ja zovem Zona izvanrednih postignuća”, tumači Liebross.

Unutar Zone izvanrednih postignuća, boljim usklađivanjem cijeli tim postiže novu razinu produktivnosti i užitka u radu. Imajući to na umu, odgovori na ova četiri važna pitanja pomoći će vam da odlučite kako pristupiti ciljevima:

Pridonosi li ovaj zadatak napretku tvrtke?

Često uđemo u rutinu obavljanja poslova jer smo to “uvijek tako radili”. Ali ponekad moramo zastati i upitati se treba li nešto mijenjati. Možda je to imalo smisla prije četiri godine, kada nismo imali današnji softver. Možda je to bilo usklađeno s našim prethodnim organizacijskim prioritetima. Ali ima li to danas još uvijek smisla?

Darcyjina četiri zadatka definitivno su pridonosila napretku tvrtke. Svi su, dakle, zadovoljili taj test. Sada je trebalo odlučiti tko će ih obaviti.
Iscrpljuje li me ovaj zadatak ili mi daje novu energiju?

Svatko mora raditi i stvari koje ne voli. Međutim, kada radite previše takvih stvari odjednom ili veći dio dana trošite kako biste ih obavili, gubite energiju i izgarate. Suprotno se događa kada radite ono što volite – tada dobivate energiju.

Darcy voli raditi s ljudima. Voli prodaju, vidi to kao pomaganje klijentima u rješavanju njihovih problema. Uzbuđena je zbog kreiranja novih procesa i obučavanja članova tima. Uživa u većini aspekata recenzija izvedbe, iako ne voli kritizirati. Međutim, potajno mrzi baviti se proračunom. Radije bi stvarala nego analizirala.

Jesam li dobar za ovaj zadatak?

Ovaj odgovor često je u korelaciji s odgovorima na drugo pitanje jer vjerojatno ste dobri u onome što volite raditi i obrnuto. Sa svojim vještinama u radu s ljudima, Darcy je bila briljantna u kreiranju procesa usmjerenih na ljude, u treningu i podučavanju. Za izradu proračuna, međutim, trebalo joj je više vremena nego što bi nekome drugome bilo potrebno.

Mogu li to obaviti samo ja ili može i netko drugi?

Darcy je isprva vjerovala da samo ona može obaviti sve te zadatke. Ali ubrzo se pokazalo da nije tako.

Znala je najviše o procesima tvrtke i imala je veliko iskustvo u prodaji svih proizvoda tvrtke. No, iako njezina dva nova prodajna predstavnika još nisu bila upoznata sa svim proizvodima, svo troje imalo je iskustva u prodaji. Mogli bi uspostaviti proces praćenja potencijalnih klijenata, osobito nakon što budu obučeni. Uspostavom procesa više bi se uključili u njegovo praćenje, a pomaganje u njegovoj izradi pridonijelo bi da se osjećaju vrijednima. Štoviše, omogućilo bi da bolje upoznaju svoje klijente.

Darcy je pretpostavila da si ne može priuštiti da obuku povjeri vanjskim suradnicima. No, nakon što je pogledala planirane brojke, shvatila je da je zapela u razmišljanja kakvo je imala kad je njezina tvrtka bila manja. Sada si više nije mogla priuštiti da ne angažira vanjske tvrtke. Kad su imali vremena, ona i njezin kolega iz prodaje polako su obučavali nove zaposlenike, ali to je značilo da su nakon četiri mjeseca novi zaposlenici još uvijek mogli prodavati samo neke proizvode. Zato više nije štedjela novac i prepustila je obuku vanjskim suradnicima, jer bi u protivnom gubila prihode. Vanjska obuka isplatila bi se za dva mjeseca ako novi prodajni predstavnici ostvare prosječnu prodaju.

Nije mogla delegirati analizu učinka jer je cijelo osoblje odgovaralo njoj. Ali trebaju li svi odgovarati njoj? Došlo je vrijeme da promakne svoju iskusniju zaposlenicu na poziciju menadžera prodaje. Ona će u sljedećem tromjesčju preuzeti analizu učinka i osloboditi Darcy vrijeme za druge poslove.
U međuvremenu, sastavljanja izvješća o proračunu prepustila je svom računovođi, koji se ionako dobro snalazi s brojkama, a zatim je zamolila voditelja obuke da joj pomogne analizirati izvješća i da preporuke u okviru svoje nove uloge.

Darcy je sada imala samo 1,5 zadatak koji mora odraditi sama, a i način da potakne svoj tim bez odustajanja od ciljeva.

Bez pametnog delegiranja, vaša se organizacija ne može skalirati i postići više, a frustrirani zaposlenici koji žele rasti i učiti potražit će prilike drugdje.
A vama će ostati zaposlenici koji ne žele rasti ili prihvatiti izazove, stvarajući učmalu atmosferu koja će se s vremenom pogoršavati. Ako ne delegirate zadatke jer se bojite da netko neće odraditi posao dobro ili zato što misite da nije zainteresiran, možda biste trebali razmisiti treba li takva osoba raditi za vas.

Da bismo postigli izvanredne stvari, svačije snage i osobni ciljevi trebaju se uskladiti s ciljevima tvrtke kad god je to moguće. Ako nisu prave osobe za ostvarenje vaših ciljeva, trebali bi sami potražiti mjesto koje im više odgovara.

Izvor: točka na i

Posljednjih 10 minuta radnog dana često nam se čine potpuno nepotrebnima i bilo bi nam najdraže da samo dvaput trepnemo, vrijeme prođe i možemo krenuti kući.

Koliko god se te minute činile kao najzamorniji dio dana u kojemu smo bez inspiracije i volje, zapravo to vrijeme vrlo lako može postati jedan od njegovih najvažnijih i najkonkretnijih dijelova.

U tom kratkom periodu možemo razbistriti misli, planirati svoje sutrašnje zadatke i ciljeve, organizirati radni stol, porazgovarati s kolegama i tako si podići raspoloženje i odagnati umor.

Dakako, jednako kao što nije korisno u tim trenucima samo sjediti i ne raditi ništa, loš je scenarij i ako u žurbi pokušavamo završiti tristo stvari odjednom, a znamo da nećemo stići, piše zadovoljna.hr.

Te posljednje minute nisu tu da bi se napravilo sve ono što smo odgađali tijekom prethodna dva ili tri sata jer će tako samo podići razinu našeg nezadovoljstva i učiniti da se osjećamo demotivirano i neučinkovito, ali mogu se iskoristiti na itekako produktivne načine.

Isplanirajte sutrašnji dan

Iako je svaki dan poseban i drukčiji i ne možemo sto posto biti sigurni u to koji nas zadaci očekuju, možemo u glavi (ili na papiru) stvoriti neki okvirni plan. Tako ćemo moći mirniji otići s posla i kod kuće manje misliti na ono što nas čeka sutra i ne osjećati neizvjesnost novog radnog dana, mentalno ćemo biti spremniji na ono što slijedi idući dan jer će biti dovoljno rano osviješteno.

Odustanite od onoga što nećete stići završiti

Ako tijekom posljednjih 10 ili 15 minuta jurite kroz neki zadatak za koji znate da ga nećete stići dovršiti, duboko udahnite i maknite se od njega. Posložite u glavi činjenicu da niste robot, sjetite se koji su bili razlozi zbog kojih niste stigli završiti sve predviđeno, ne zamjerajte si i ostavite to za sutra.

Pozdravite se s kolegama

Tijekom radnog vremena često ne možemo uloviti trenutke za razgovor s kolegama i razmjenu novosti. Za to nam najčešće služi prvih 10 do 15 minuta, ali na jednak način možete iskoristiti i zadnjih 10.

Pitajte kolege kako su, kako se osjećaju nakon radnog dana, čemu se vesele kada dođu kući, razmijenite iskustva radnog dana na zalasku, nasmijte se zajedno i pozdravite na lijep način.

Pospremite radni stol

Ako radite na radnom mjestu na kojemu imate svoj radni stol ili bilo koji drugi vlastiti prostor, zadnje trenutke iskoristite za pospremanje. Operite svoju šalicu, bacite sve smeće, obrišite radnu površinu vlažnim maramicama, odložite uredno sve sa strane. Tako ćete idući dan znati da dolazite na pospremljeno i čisto radno mjesto i osjećat ćete se bistrije, spremnije i motiviranije.

Razbistrite misli

Posljednje minute možete iskoristiti i za sažimanje dojmova i kratko zapisivanje ključnih pozitivnih, ali i manje pozitivnih iskustava proteklog radnog dana. U kratkim crtama možete izbaciti na papir ono što vas je najviše usrećilo i motiviralo, ali i ono što je možda izazvalo frustraciju i stres. Sve to može poslužiti kao upute za dalje i upoznavanje sebe i načina na koji funkcionirate.

Izvor: zadovoljna.hr

Dobra reputacija na poslu je prvi korak prema uspješnoj karijeri jer utječe na poslovne veze, gradi povjerenje i poboljšava integritet. Ukratko, dobra reputacija otvara brojna vrata, dok ih loša reputacija zatvara.

Zato ljudi žele ostaviti dobar dojam pa izgraditi i dobru reputaciju. Samo, kako to izvesti u praksi? Pa, najbolji način je ponašati se i djelovati profesionalno jer profesionalizam sa sobom povlači cijeli raspon vrijednosti i ponašanja koji demonstriraju predanost izvrsnosti.

Već same osnove su odlični temelji, kao da ne kasnije i da iskazujete spremnost za posao koji radite. Već sami dolazak na vrijeme kod kolega i nadređenih ostavlja dobar dojam, što je važno jer osobe koje stalno kasne iznimno su negativno percipirane, bez obzira rade li svoj posao sjajno. S druge strane, spremnost za rad kod nadređenih ostavlja izniman dojam.

Čak i ako ovo čitate pa si mislite da ne želite graditi reputaciju, gradite je. Ona može proizaći i iz potpune nebrige, ravnodušnosti ili apatičnosti. Ne treba napominjati da je negativna, a to nikome ne treba. Pa, za lakše snalaženje s podizanjem reputacija, donosimo tri savjeta.

1. Napravite dodatni korak

Preuzmite inicijativu i ponudite pomoć drugima, čak i ako se ne radi direktno o vašem dijelu posla. Nemojte raditi "samo ono što morate". Ali, nemojte pretjerati s dodanim poslom i tempom jer biste mogli izgorjeti, a to ne donosi ništa dobro.

2. Transparentnost

Bitno je reći kad nešto znate, ali i kad nešto ne znate. To nije sramotno i kod ljudi izaziva respekt. Sve je bolje od "prodaje magle", laži, šutnje... Na taj način stvarate povjerenje, a to je put do jako dobre reputacije, piše ICT Business.

3. Izvrsnost ispred savršenstva

Perfekcionisti iza kojih je uspjeh jako dobro znaju da ništa nije niti može biti savršeno. Ali, može biti izvrsno. Pa, kad ciljaju prema savšrenstvu, zapravo konstantno moraju biti i izvrsni. A to je i najbitnije jer se tako poboljšavaju vještine, znanje, iskustvo i produktivnost. Izvrsno za reputaciju.