Polls and research

Život je pun mogućnosti, ali i ograničenja. Jednostavan je to opis našeg svakodnevnog života, pogotovo u današnjem, užurbanom svijetu. Je li balans između privatnog i poslovnog života postao 'hod po žici', gdje pokušavamo uloviti ravnotežu ili je stavka koju moramo njegovati?

Kako bi dali odgovor na ovo vječito pitanje, MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia u suradnji s organizacijom CESI provodi anketu s ciljem utvrđivanja stavova, potreba i poteškoća s kojima se susrećemo prilikom usklađivanja privatnih i radnih obaveza.

Mali pomaci su već vidljivi

Ova tematika posebno je izražena kod roditelja i žena čemu idu u prilog i podaci EIGE-a prema kojima su za vrijeme pandemije mogućnost rada od kuće više koristile osobe s djecom, posebno samohrani roditelji. Fleksibilni način rada te usklađivanje privatnog i poslovnog života sada je definirano i Europskim stupom socijalnih prava te strategijom rodne ravnopravnosti. 

Na nacionalnoj razini Direktive su transponirane u hrvatsko zakonodavstvo, izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim je uvedeno pravo na očinski dopust i povećane naknade. Izmjene su uvedene i u Zakon o radu, putem kojih je roditeljima s djecom do 8. godine života i pružateljima/cama skrbi, omogućeno da privremeno rade od kuće temeljem dogovora s poslodavcem kao i da od poslodavca zatraže prilagodbu rasporeda radnog vremena i smanjenje broja radnih sati zbog obaveza skrbi. Zakon je također uveo neplaćeni dopust od 5 radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji/kućanstva zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

Koristite li i vi mogućnosti fleksibilnih oblika rada te koliko vam fleksibilni rad pomaže u usklađivanju privatnih i poslovnih obveza, recite nam u našoj novoj anketi.

S temperaturama preko 30 stupnjeva i zrakama sunca koje prže kožu svi sanjamo o ljetu i moru, a neizostavan dio komunikacije na poslu postaju – godišnji odmori. 

Kako bismo provjerili kakva je situacija s danima godišnjih odmora MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia, proveo je istraživanje o broju dana godišnjeg odmora koje Hrvati imaju na raspolaganju, isplati regresa te navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora; u istraživanju je sudjelovalo gotovo 1000 ispitanika.

U prosjeku, broj dana godišnjeg odmora kojima raspolažu hrvatski radnici se ne mijenja; ispitanici u prosjeku imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je jednako kao i prošlih godina. 

Brojem dana godišnjeg odmora očekivano zadovoljniji oni koji ga više i imaju

Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni  u državnim tvrtkama s 28 dana. Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana. 

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje 'prolaze’ zaposleni u velikim tvrtkama koji, u prosjeku, imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla – svega 23 dana.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29% radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43% ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom. 

Dvije trećine radnika (66%), slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan.

Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 5 dana manje godišnjeg odmora (23) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (28). Zanimljivo, 5% radnika smatra da imaju previše godišnjeg odmora na raspolaganju što loše utječe na njihovu produktivnost.

Najmlađi radnici, rođeni poslije 1995. Godine, koji u značajno većoj mjeri žele više dana godišnjeg, također češće vjeruju kako bi veći broj dana godišnjeg odmora mogao prouzročiti pad njihove produktivnosti. 

 
Svake godine sve veći broj zaposlenika očekuje regres

Promatrajući situaciju unazad nekoliko posljednjih godina, primjećujemo kako iz godine u godinu raste broj zaposlenih koji očekuju isplatu regresa. Primjerice, dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika (24%),  2021. je taj postotak skočio na 39%, 2022. na 49%, a prošle na 52% ispitanika.

Ove godine regres očekuje čak 56% radnika u Hrvatskoj. Posljedica je ovo, vjerujemo, podizanja neoporezivih dohodaka, ali i nastojanja poslodavaca da nadoknade inflaciju. 

Iako više građana ove godine očekuje regres, njegov iznos nije značajno narastao u odnosu na prošlu godinu. Preciznije, očekujemo da će nas poslodavac obradovati regresom u iznosu od 327 eura, što je tek 8% više nego lani kada je, u prosjeku, na naše račune sjeo regres od 302 eura. 
Za usporedbu, prošle godine je očekivani regres bio čak 20% veći nego godinu ranije.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama (93%, odnosno 94%), ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa (279 eura).

Najviše novca trebalo bi ‘sjesti na račune’ zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika (55%). S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38% zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

Gledamo li veličinu tvrtke, regres u najvećoj mjeri očekuju zaposleni u velikim tvrtkama (69%) i to u prosječnom iznosu od 335 eura. Nešto više od polovice ispitanika (55%) zaposlenih u srednje velikim tvrtkama očekuje regres i to u iznosu od 332 eura. Tek svaki treći zaposleni u malim tvrtkama očekuje regres (33%) i to u iznosu od svega 302 eura.

Svaki peti zaposlenik na godišnjem provede tri tjedna preko ljeta

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna ‘u komadu’, tek svaki treći zaposleni će na ljetovanju provesti tri puna tjedna, odnosno iskoristiti 15 dana godišnjeg odmora (34%). Sličan broj ljudi (31%) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti 2 tjedna svog godišnjeg odmora, a 14% ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla.

Zanimljivo, svaki peti radnik (20) će ovog ljeta iskoristiti više od 3 tjedna godišnjeg odmora.

Iako je on svakako dobrodošao, regresom će radnici (koji ga dobiju) pokriti tek manji dio troškova ljetovanja. U prosjeku, na ljetovanje planiramo potrošiti 1.356 eura.  

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno online putem na više od 900 ispitanika; 84% ispitanika u istraživanju su žene dok muškarci čine 16% ispitanika. U istraživanju je najviše onih ispitanika rođenih između 19801. i 1995. godine (50%), dok ih je 35% rođeno između 1960. i 1980.  manji dio ispitanika (15%) su pripadnici generacije Z, rođeni nakon 1995. godine. 

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika visoke stručne spreme (50%) i srednje stručne spreme (34%). Velika većina ispitanika u istraživanju su zaposleni (99%). U privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu zaposleno je 44% ispitanika, a u stranom vlasništvu 30%. U Hrvatskim institucijama radi 14%, a u tvrtkama u državnom vlasništvu zaposleno je 6% ispitanika. 

Najviše ispitanika (47%) zaposleno je u velikim tvrtkama sa više od 200 zaposlenih, 31% u srednje velikim tvrtkama (20 - 199 zaposlenika), dok je 22% ispitanika zaposleno u malim tvrtkama s manje od 20 zaposlenika.

Zauzimaju li se radnici u Hrvatskoj za sebe i drže li do svog mišljenja, posebice kada je riječ o suprotstavljanju nadređenim osobama? Drugim riječima, proturječe li šefovima, ispravljaju li ih, nadopunjuju ili upozoravaju kada smatraju da su pogriješili, ili pak drže ‘jezik za zubima’? 

Upravo ta pitanja našla su se u fokusu najnovije ankete koju je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje radnih mjesta u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije. Svoje stavove i iskustva podijelilo je više od 1850 osoba.

Koliko se hrvatski radnici usude proturječiti šefu?

Prema istraživanju, svaka četvrta osoba (26%) uvijek, bez iznimke, proturječi šefu ili ispravlja nadređenu osobu ako je uvjerena da je navedena osoba napravila neku grešku.

Uvijek se radi o konstruktivnoj kritici, napominju, a jako je važno voditi računa o trenutku, odnosno tajmingu kada iznosimo kritiku. Kako pojašnjavaju, kritika ponekad padne na ‘plodno tlo’, a ponekad izazove negativne reakcije poput ignoriranja od strane nadređene osobe ili nastanka ozbiljnije svađe.

Većina 'bira svoje bitke'

Dvije trećine ispitanika (66%) izjavljuje da ‘biraju svoje bitke’, odnosno ponekad proturječe nadređenoj osobi, a ponekad ostaju nijemi. Promišljaju o tome koliko je određeni šefov propust bitan za poslovanje, tim ili njihov status u tvrtki i reagiraju u skladu s time. Ako procijene da je riječ o sitnici, zadržat će to za sebe, a ako je ipak u pitanju neka važnija stvar, otvoreno će reći što misle. 

Strah i stav da je šef uvijek u pravu

Na koncu, 8% radnika nikada ne proturječi nadređenim osobama. Dok neki svoju odluku pojašnjavaju time što ne žele nikoga uvrijediti i kako je ‘šef uvijek u pravu’, drugi otvoreno priznaju da ih je strah reakcije koja bi mogla uslijediti.

Dio ljudi krivi roditelje koji ih ‘nisu naučili da se bore za sebe’, a neki jednostavno tvrde kako suprotstavljanje šefu nema nikakvog smisla.

• Playstation 5
• Wellness vikend u Termama Sveti Martin
• Dyson V8 štapni usisavač

Za popunjavanje upitnika dovoljno je svega nekoliko minuta... Baci se 'na posao' i osvoji vrijedne nagrade!

Ljetni mjeseci posebno su vrijeme u godini. 

Dani postaju duži, sunčeva svjetlost nas grije i potiče na aktivnosti na otvorenom, a miris mora i svježi povjetarac nas pozivaju na obalu. 

Osim opuštanja i uživanja, ljeto je idealno vrijeme za istraživanje novih destinacija, upoznavanje drugih kultura i stvaranje nezaboravnih uspomena s obitelji i prijateljima. Bilo da se radi o istraživanju prirodnih ljepota Hrvatske ili putovanju u inozemstvo, ljetni odmor je prilika za bijeg od rutine i svakodnevnog stresa.

S obzirom na važnost koju godišnji odmori imaju za našu dobrobit, MojPosao ponovno provodi istraživanje o godišnjim odmorima.

Zanima nas koliko dana godišnjeg odmora ljudi u Hrvatskoj imaju na raspolaganju, jesu li zadovoljni tim brojem i koliko dana godišnjeg planiraju iskoristiti ovog ljeta te planiraju li ljetovati unutar ili van granica Hrvatske. 

Također nas zanima kolikim budžetima raspolažemo, koliko radnika u Hrvatskoj očekuje da će ih njihov poslodavac obradovati isplatom regresa i što mislimo o konceptu neograničenih godišnjih odmora.

Sudjeluj u Istraživanju o godišnjim odmorima i podijeli svoja iskustva i mišljenja!

Svi mi imamo svoje male tajne. U vezama i brakovima ta lepeza tajni može ići od onih malih poput prijašnjih veza, spački koje smo radili kao djeca, pa sve do nekih većih stvari, zbog kojih odnosi pucaju. 

Čini se kako na popis tajni koje ne otkrivamo svojim boljim polovicama možemo dodati i mjesečna primanja.

Umanjujemo li iznose ili, pak, uopće ne otkrivamo svoje mjesečne prihode prilikom razgovora s našim partnerima otkrilo je istraživanje portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia, a svoje mišljenje podijelio je više od 4.400 ispitanika.

Svaka treća osoba nema pojma koliko zarađuje njihov/a partner/ica

U prosjeku, gotovo trećina ispitanika (29%) ne zna koliko zarađuje njihova bolja polovica. Podjednak broj ljudi (28%) otprilike zna o kojem iznosu se radi, dok najveći broj ispitanika (43%) točno zna koliko njihov partner zarađuje.

Žene u nešto većoj mjeri znaju koliko im partner zarađuje nego što to znaju muškarci. Njih 46% točno zna koliko im partner/ica zarađuje, dok četvrtina (24%) tvrdi kako o tome nema nikakvih saznanja. S druge strane, čak 33% muškaraca uopće ne zna koliko partner/ica zarađuje, a točnu visinu plaće zna njih 39%.

Žene češće nego muškarci ističu kako njihovi partneri zarađuju više od njih. 

Osim o spolu, saznanje o visini plaća partnera/ice ovisi i o plaći nas samih. 

Prema istraživanju, ljudi s nižim prosječnim primanjima rjeđe barataju informacijom o tome koliko njihovi partneri zarađuju nego što je to slučaj s ljudima s višim primanjima. Preciznije, svaka četvrta osoba (24%) s plaćom od 1.000 eura ili nižom ne zna koliko zarađuju njihovi partneri, a taj postotak pada kako plaće rastu.

S druge strane, gotovo polovica ispitanika s neto plaćom koja premašuje 2.000 eura točno zna koliko zarađuje njihov/a partner/ica (41%). 

 
Općenito gledano, razlike u plaćama nisu nešto što nam smeta; tri četvrtine ispitanika (77%) tvrdi kako ih ne bi smetalo kada bi njihov partner/ica imao/la višu plaću. 

Zanimljivo, osobe čija je plaća na približno istoj razini kao plaća njihovih partnera, češće ističu izjavljuju kako bi im smetalo da njihove bolje polovice više zarađuju. (graf) 

Razlike u stručnoj spremi

Interesantno, žene češće nego muškarci imaju partnera/icu s nižom stručnom spremom no što je njihova. Sukladno tome, muškarci u većoj mjeri imaju partnera/icu s višom stručnom spremom nego je njihova. 

 
Iako generalno gledajući razlika u stupnju obrazovanja parovima ne predstavlja ozbiljniji problem, ona nešto više 'smeta' ljude čiji partneri imaju niži stupanj obrazovanja u odnosu na njih. Sukladno tome, razlika u obrazovanju više smeta ispitanike s visokom stručnom spremom, nego one sa srednjom stručnom spremom. 

 
Zanimljivo, razlika u obrazovanju više smeta žene nego muškarce. 

Nešto više od petine žena (22%) tvrdi kako imaju problem s time što njihov/a partner/ica ima niži stupanja obrazovanja od njih, dok taj 'problem' ima svega 12% muškaraca. Također, žene u većoj mjeri nego muškarce smeta ako partner/ica ima višu stručnu spremu od njih (15%). Muškarci se time previše ne zabrinjavaju; tek 6% njih izjavilo je da ih to smeta.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na više od 4.400 ispitanika, od kojih je 56% žena i 44% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 40% je u dobi od 26 do 35 godina, 13% mlađe je od 25 godina, dok je 3% starije je od 55 godina. Gotovo trećina (29%) u dobi je od 36 do 45 godina, a 15% u dobi od 46 do 55 godina. Više od trećine ispitanika (39%) ima srednju stručnu spremu, a isto toliko (39%) ima visoku stručnu spremu. 

Dobar tretman od strane šefa je ključan

Mijenjati poslodavca ili ne?

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja portal MojPosao, vodeći portal za zapošljavanje u Hrvatskoj i dio Alma Career grupacije, u prvom kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.270 eura neto, što je 7% više nego u prethodnom kvartalu i čak 16% više nego u istom razdoblju 2023. godine. 

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.190 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je 8%, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 19%, što nam ukazuje na to da najniže plaće i dalje imaju veći rast od onih viših.

Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 100% više od prosječne (odnosno više od 2.500 eura), najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (40% više od prosjeka, odnosno 1.781 euro) i informacijskih tehnologija (+26%, odnosno 1.596 eura). 

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-33% ili 845 eura), tekstilni radnici (-29%, odnosno 897 eura) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-26%, odnosno 937 eura). 

Gledano prema zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti.

Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su šivači, frizeri i spremačice.

 
U odnosu na prvi kvartal prošle godine, plaće su najviše rasle u najmanje plaćenim kategorijama, odnosno u tekstilnoj industriji (45%) te pomoćnim i uslužnim zanimanjima (22%).

Zanimljivo je da su primanja radnika iz najplaćenijih kategorija zanimanja rasle manje nego što je rastao prosjek. 

Državne tvrtke ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 4% više od prosjeka te iznose 1.317 eura. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 6% niža od prosjeka (1.192 eura), ali su one i najviše rasle u odnosu na godinu ranije (+15%).

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 1.176  eura (-7%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1.116 eura (-12%), ali su one i rasle 12% u odnosu na prvi kvartal 2023. godine.

Također, provjerili smo postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. 

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.098 eura (-14% u odnosu na prosjek), ali su i najviše narasle u odnosu na prošlu godinu; čak 17%. U kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (1.210 eura), i u odnosu na prošlu godinu rasla je 14%; dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama (1.274 eura).

Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-19%), Virovitičko-podravskoj (-19%), Požeško- slavonskoj (-18%) te Ličko-senjskoj (-18%) županiji. 

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (4% iznad prosjeka) te iznosi 1.327 eura (medijan 1.200 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (svega 9%).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše rasle u županijama s nižim prosječnim plaćama: Sisačko-moslavačkoj (+19%),  Vukovarsko-srijemskoj (+18%) te Bjelovarsko-bilogorskoj (+18%) županiji. 

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 40% višu plaću od prosječne (1778 eura). Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8% višu plaću od prosječne (1.368 eura) i čak 28% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1.067 eura, ili 16% manje od prosjeka.

U odnosu na prvi kvartal 2023. najviše su rasle plaće zaposlenicima s osnovnom (+16%) i srednjom školom (+14%), dok su najmanje rasle onima s visokom stručnom spremom (+7%).

Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.007 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.084 eura (-15%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće. 

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.347 eura, odnosno 6% više od prosjeka.

Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika. U prvom kvartalu 2024. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 17% više od žena. 

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 43.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci. 

Realnost tržišta rada: poslodavci ne mogu popuniti radna mjesta. Na tržištu rada diljem svijeta sve je više natječaja za posao, a nezaposlenost je sve niža. Zbog negativnih demografskih trendova radne snage sve je manje. 

Čini se kako je globalna mobilnost postala ključan mehanizam za premošćivanje gorućeg ekonomskog problema – nedostatka radne snage. No, koliko su radnici spremni na preseljenje zbog posla? Koje zemlje i poslodavce preferiraju i zašto? Odgovore na ta pitanja, pružilo je novo istraživanje “Decoding Global Talent 2024”, koje je nastalo u suradnji The Stepstone Group, Boston Consulting Group i The Network, čiji je član i Alma Career Croatia. U istraživanju je sudjelovalo 150.000 ljudi iz 188 zemalja svijeta. 

Svaki četvrti ispitanik aktivno traži posao izvan svoje zemlje

Unatoč globalnim izazovima, želja za preseljenjem i radom u inozemstvu izražena je kod većine zaposlenika. Preciznije rečeno, svaki četvrti (23 %) ispitanik aktivno traži poslove u drugim zemljama. Kada bi taj podatak stavili u perspektivu broja radno sposobnog stanovništva na globalnoj razini, kojeg je prema podacima Svjetske banke sada 3,5 milijardi, došli bi do zaključka da je 800 milijuna ljudi spremno na preseljenje zbog bolje poslovne prilike. Taj trend posebno je vidljiv kod mlađe populacije, točnije kod zaposlenika koji su u svojim dvadesetima i tridesetima. U toj dobnoj skupini čak 32 % njih aktivno traži posao u inozemstvu.

Osim njih, aktivni tražitelji posla van granica svoje matične zemlje su i osobe na visokim pozicijama (30 %). Za razliku od onih koji aktivno traže posao u inozemstvu, 63 % ispitanika zainteresirano je i otvoreno prema opciji preseljenja zbog bolje poslovne prilike. U usporedbi s prijašnjim istraživanjima Decoding Global Talent, u ovom, novom, četvrtom izdanju vidljiv je blagi rast od 2 % kada je u pitanju traženje posla u inozemstvu.

Slične rezultate pokazalo je i istraživanje koje je provela Alma Career, prema kojem u Hrvatskoj o preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21 %), dok je 15 % neodlučnih. Na preseljenje u Hrvatskoj, spremniji su ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10 % spreman je na preseljenje, dok je takvih svega 18 % među onima s najnižih 10 % primanja. 

Cijeli članak pročitajte na Alma Career Croatia blogu.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu zamjetno su pogoršana u travnju, odražavajući lošije procjene industrijske proizvodnje i potražnje za uslugama, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u travnju za 4,9 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, kliznuvši na 107,7 bodova.

Znatno blaži optimizam pokazali su u travnju menadžeri u industriji, uz pogoršana očekivanja proizvodnje u idućim mjesecima i lošije ocjene rezultata u prethodnom razdoblju i planirano slabije zapošljavanje. Indeks očekivanja u sektoru pao je za gotovo osam bodova u odnosu na ožujak.

Pogoršano je i raspoloženje u sektoru usluga i maloprodaje, iskazano u padu indeksa za 7,3 odnosno za gotovo šest bodova. Poslovanje u protekla tri mjeseca bilo je lošije no što su pokazivale ocjene u prethodnom mjesecu, a prognoza potražnje za uslugama znatno je pogoršana.

Blago se poboljšalo samo raspoloženje u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za 2,3 boda.

Među potrošačima je pak raspoloženje bilo stabilno u usporedbi s ožujkom, što se očituje u gotovo nepromijenjenoj vrijednosti indeksa, pokazuje istraživanje.

Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za tri boda. Neizvjesnost u poslovanju ublažena je pak u odnosu na ožujak, procjenjuju, i indeks EUI pao je za gotovo jedan bod.

Blago pogoršanje u eurozoni

Ozračje među menadžerima i potrošačima u eurozoni u cjelini marginalno je pak pogoršano u travnju, što se očituje u padu indeksa ekonomske klime (ESI) za 0,6 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u ožujku, na 95,6 bodova.

Marginalan pad indeksa odražava slabije ozračje među poslovnim čelnicima u industriji, iskazano u padu indeksa za 1,6 bodova.

Očekivanja su pogoršana i u maloprodaji u odnosu na ožujak, što se očituje u padu indeksa za 0,8 bodova. Slijede sektori usluga i građevinarstva, u kojima je ozračje blago pogoršano, iskazano u padu indeksa za 0,4 boda.  

Raspoloženje među potrošačima bilo je pak gotovo nepromijenjeno u odnosu na ožujak.

Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju slabije zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 0,7 bodova. Neizvjesnost u poslovanju trebala bi po njihovoj procjeni biti neznatno blaža u odnosu na procjene u ožujku, što se očitovalo u padu indeksa EUI za pola boda.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše se pogoršalo raspoloženje u francuskom gospodarstvu, prema padu ESI-ja za gotovo pet bodova. Slijedi Italija s padom indeksa za 1,3 boda.

U skupini 'velikih' raspoloženje se najviše poboljšalo u Španjolskoj i Njemačkoj, prema rastu indeksa za 2,3 odnosno 1,5 bodova.

Najveće gospodarstvo izvan eurozone, ono Poljske, također bilježi poboljšano ozračje, prema rastu indeksa za 1,5 bodova.

Izvor: Hina

Niz je izazova i pitanja s kojima je suočeno domaće gospodarstvo. Krenuvši od nedostatka kvalificirane radne snage i emigracije visokoobrazovanih radnika, preko uvoza strane radne snage, tehnološkog napretka i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na radne procese, pa sve do nesklada između vještina koje posjeduju radnici i potreba tržišta rada. 

No, koji od njih se odmah trebaju naći u fokusu nove Vlade? 

Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao, odgovore je potražila u okviru ankete u kojoj je sudjelovalo više od 400 ispitanika.

Državni nameti obezvrjeđuju rad

Prema mišljenju gotovo polovice sudionika (47%) apsolutni prioritet nove izvršne vlasti treba biti dodatno porezno rasterećenje rada. Potrebno je, poručuju građani, 'smanjiti utjecaj državnih nameta na vrijednost rada', podići neoporezivi dio plaće, ali i dodatno rasteretiti rad umirovljenika.

Svaki peti sudionik ankete (18%) smatra kako jedan od glavnih ciljeva nove vlade mora biti kvalitetnije usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Upisne kvote ne prate realno stanje na tržištu, a potrebno je pokrenuti nove smjerove za tražena zanimanja, poručuju ispitanici.

Aktivacija dijela nezaposlenih i povratak ljudi iz inozemstva

Veliku prepreku napretku i održivosti domaćeg tržišta rada predstavlja i velik broj radno sposobnih, a trenutno nezaposlenih osoba, ističe 16% anketiranih. Rješenje vide u prekvalifikaciji i stručnom osposobljavanju dijela ljudi te sankcioniranju rada 'na crno'.

Svaki deseti ispitanik (10%) ističe kako prioritet mora biti povratak Hrvata iz inozemstva, a 4% naglašava važnost kvalitetne integracije stranih radnika u naše društvo.

Ostali prijedlozi građana uključuju preusmjeravanje viška zaposlenih iz javne uprave i državnih poduzeća u privatni sektor, povećanje vlastite proizvodnje, fleksibilizaciju radnih uvjeta, povećanje minimalne plaće te decentralizaciju države.
 
O anketi:

Sudjelovalo je više od 400 ispitanika. Zbog jednostavnosti ispunjavanja ankete nisu zabilježeni demografski podaci o ispitanicima tako da se rezultati ne mogu generalizirati, ali su indikativni. 

Želje ispitanika: dobri međuljudski odnosi i prilika za napredak u struci

Mijenjati poslodavca ili ne?

Razmišljate li o promjeni poslodavca?

Pridruži nam se u potrazi za najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj!

• Playstation 5: Doživi vrhunsko iskustvo igranja s najnovijom generacijom konzole - Playstation 5. Ova konzola donosi vrhunsku grafiku, brzi procesor i nevjerojatne igre koje će te potpuno oduševiti.
• Wellness vikend u Termama Sveti Martin: Prepusti se luksuzu i opuštanju tijekom vikenda u Termama Sveti Martin. Uživaj u termalnim bazenima, masažama, saunama i brojnim drugim wellness sadržajima koji će osigurati potpuno opuštanje i obnovu energije.
• Dyson V8 štapni usisavač: Učini čišćenje doma lakšim i učinkovitijim s Dyson V8 štapnim usisavačem. 

Stalo nam je do tvog mišljenja! Ispuni UPITNIK i osvoji vrijedne nagrade!

S nadolazećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, jedno od ključnih pitanja koje će se tijekom predstojećeg mandata naći 'na stolu' novog (ili starog) vodstva, jest ono kako se nositi s izazovima vezanim uz tržište rada. 

Krenuvši od nedostatka kvalificirane radne snage i emigracije visokoobrazovanih radnika, preko uvoza strane radne snage, tehnološkog napretka i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na radne procese, pa sve do nesklada između vještina koje posjeduju radnici i potreba tržišta rada. 

Kako bi se adekvatno odgovorilo na ova pitanja, smatramo kako je važno čuti glas građana.

U sklopu toga, MojPosao provodi anketu kojom želimo otkriti što je prema mišljenju Hrvata najvažniji zadatak Vlade u sljedećem mandatu. Barem kad je u pitanju tržište rada. 

Je li to, primjerice, dodatno porezno rasterećenje rada s ciljem poticanja zapošljavanja i gospodarskog rasta? Aktiviranje radno sposobnih a trenutno neaktivnih osoba? Možda kvalitetnija integracija stranih radnika u naše društvo? 

Sudjeluj u anketi koju možeš pronaći na naslovnici portala MojPosao i zajedno oblikujmo bolju budućnost tržišta rada u Hrvatskoj. 

Alma Career grupacija, vodeća grupacija na tržištu usluga zapošljavanja u 11 zemalja središnje i istočne Europe, provela je međunarodno istraživanje o spremnosti na preseljenje zbog posla otkrivajući stavove i percepcije više od 82.000 sudionika, od kojih 11.800 iz Hrvatske. Istraživanju su se pridružile zemlje iz Alma Career grupacije: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Sjeverna Makedonija, Poljska, Slovačka i Slovenija. Osim u tim zemljama podaci su se prikupljali i u Srbiji te Bugarskoj gdje Alma Career posluje s partnerima. Istraživanje je provedeno putem međunarodnog servisa za istraživanje visine plaća Paylab, u okviru kojeg djeluje i MojaPlaća.

„Svaki stanovnik koji napusti Hrvatsku nam je iznimno važan. Napuštaju nas mladi poduzetni ljudi s cijelim obiteljima, a naše stanovništvo sve je starije.  Iako radnu snagu pokušavamo nadomjestiti sa radnicima iz susjednih zemalja iz kojih svake godine primimo oko 100.000 radnika, mogli bismo reći kako smo i taj "bazen" iscrpili. Uz to, oni su sve spremniji otići i dalje od nas. Moramo biti sretni da možemo uvesti radnike iz Azije i Afrike, ali oni su većinom slabije educirani. Ovo istraživanje pokazalo nam je kako i dalje postoji opasnost da će u budućnosti Hrvatsku na godišnjoj razini napustiti i do 30.000 stanovnika. No, najveći rizik je u grupi koju najteže možemo nadoknaditi, koje iz zemlje odlaze s cijelim obiteljima na duži period ili trajno“, istaknuo je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

Spremnost na preseljenje

Iako se posljednjih godina puno priča o preseljenju i odlasku Hrvata iz domovine u potrazi za (novim) poslom, čak dvije trećine ispitanika (64 %) nije voljno preseliti se. Očito smo došli u fazu u kojoj su oni koji su to željeli, već i učinili. O preseljenju ozbiljno razmišlja svaki peti građanin (21 %), dok je 15 % neodlučnih. Pogledamo li zemlje regije, tamo je nešto veća spremnost na preseljenje (23 %).

 
Gledajući po svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju, ispitanici u Sjevernoj Makedoniji (28 %), Estoniji (27 %) i Bosni i Hercegovini (26 %) skloniji su preseljenju nego ispitanici u Finskoj (20 %), Sloveniji (16 %) i Poljskoj (17 %), a samo vrlo mali broj ispitanika u Litvi (12 %) i Bugarskoj (11 %) otvoreni su za preseljenje u inozemstvo u potrazi za poslom.

 
Zanimljivo, na preseljenje u Hrvatskoj (kao i u drugim zemljama uključenim u istraživanje), spremniji su ispitanici viših platnih razreda. Svaki četvrti ispitanik koji trenutno ima plaću u gornjih 10 % spreman je na preseljenje, dok je takvih svega 18 % među onima s najnižih 10 % primanja.

 
Od onih koji su spremni na preseljenje, više od polovine ispitanika (59 %) spremno je preseliti se na dulji rok (više od godine dana), dok je svaki četvrti spreman na preseljenje samo ako se radi o periodu od nekoliko mjeseci. Manji dio ispitanika (15 %) na preseljenje je spremno samo ako se radi o jako kratkom periodu od nekoliko tjedana. Na kraća preseljenja spremniji su ispitanici s višim plaćama, dok su oni s nižim primanjima spremni preseliti se  na duži rok.

Koji posao bi radili u inozemstvu?

Generalno gledajući, u inozemstvu nismo spremni prihvatiti bilo kakav posao, iako bi svaki treći ispitanik pristao na bilo što. Čak dvije trećine (68 %) ispitanika u inozemstvo bi odselilo zbog posla u struci. Ispitanici iz Hrvatske po tome se pitanju ne razlikuju mnogo od svojih kolega iz ostalih zemalja. Nasuprot njih ispitanici iz regije, u nešto su većoj mjeri, spremni pristati na bilo kakav posao (39 %) u odnosu na ostale ispitanike.

 
Iako bi tek trećina ispitanika prihvatila bilo kakav posao u inozemstvu, gotovo polovica ispitanika (47 %) u inozemstvu bi pristala raditi na poziciji ispod trenutne. Što znači da nam u inozemstvu nije toliko bitna pozicija, koliko rad u struci.

Ako bi pristali na preseljenje, ispitanici s osnovnim i srednjim obrazovanjem skloniji su pristati na niže rangiranu poziciju od one koju trenutno imaju (53 %). S druge strane, ispitanici s postdiplomskim kvalifikacijama – magisterij i doktorat – pokazuju najmanju vjerojatnost preseljenja radi niže rangiranih pozicija u inozemstvu (43% bi ih prihvatilo nižu poziciju u inozemstvu). 

Koji čimbenici nas odvraćaju ili potiču na preseljenje?

Na preseljenje bi ispitanike iz Hrvatske najviše potaknula bolja plaća (64 %). Daleko ispod toga, na drugom mjestu je mogućnost razvoja karijere (29 %) te mogućnost da sa sobom povedu članove obitelji (22 %). Stjecanje novih znanja i vještina potaknulo bi 15 % ispitanika, a svaki deseti (10 %) odselio bi zbog loše političke i ekonomske situacije.  

Manje bitni faktori prilikom preseljenja su pomoć poslodavca u procesu (8 %) te usavršavanje stranog jezika (5 %).

U srednjoj Europi, na Balkanu te Finskoj, mogućnost bolje plaće najuvjerljiviji je razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu. Takvo mišljenje dijeli između 59 %  do 61 % ispitanika. Drugi aspekt koji bi ispitanike potaknuo na preseljenje je mogućnost dovođenja članova obitelji. Ovaj benefit posebno je važan ispitanicima baltičkih zemalja i Finske (42 %). Nadalje, usavršavanje jezika te politički ili ekonomski uvjeti kod ispitanika imaju manji utjecaj na odluku o preseljenju od napredovanja u karijeri i profesionalnog razvoja. Generalno gledajući, čini se kako su mogućnost preseljenja s obitelji kao i financijska sigurnost glavni motivatori odlaska u inozemstvo.

 
S druge strane, najveća prepreka za rad u inozemstvu je dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji, kako za ispitanike iz Hrvatske (35 %), tako i za ispitanike iz ostalih zemalja. Oni iz srednje Europe najviše su zabrinuti zbog ovog problema, pri čemu 60 % njih smatra da je to značajna prepreka. 
Tjeskoba zbog novog okruženja i briga oko komunikacije na stranom jeziku muči 16 % ispitanika, odnosno 14 % ispitanika iz Hrvatske. Slično toliko, 13 % ispitanika strahuje da će biti „stranac“ na poslu, dok ih 6 % smatra da u drugoj zemlji ne bi imali dobru zdravstvenu skrb, odnosno da bi se zbog toga morali vraćati. Samo putovanje (i povremeno vraćanje u Hrvatsku) kao prepreku vidi 4 % ispitanika.

U koju bi zemlju preselill?

Hrvati bi, očekivano, najradije  preselili u Austriju, Njemačku te Švicarsku. Kao razlog preseljenja u ove zemlje ispitanici su naveli viša primanja, bolji životni standard te bolje uređenje same zemlje.

Općenito gledajući, tri najpopularnije zemlje za preseljenje u Europi su: Njemačka, Austrija i Švicarska. Zanimljivo je da je Španjolska bila najpopularnija destinacija za preseljenje među zemljama Baltika. 

Zaključak

Ispitanici određenih zemalja spremniji su na preseljenje u odnosu na ostale kolege. Tako su potrazi za novim početkom u stranoj zemlji skloniji ispitanici iz: Sjeverne Makedonije 28 %, Estonije 27 %, Bosne i Hercegovine 26 %; dok su ljudi u Finskoj 20 %, Sloveniji 16 %, i Poljskoj 17 % manje skloni toj opciji.

Pripadnici višeg platnog razreda skloniji su putovanju u inozemstvo u potrazi za poslovnim prilikama. U srednjoj Europi, na Balkanu te Finskoj, mogućnost bolje plaće najuvjerljiviji je razlog za razmatranje zapošljavanja u inozemstvu. Međutim, najveća prepreka radu u inozemstvu je dugotrajno odvajanje od prijatelja i obitelji. Glavne stvari koje mogu spriječiti ljude da iskoriste prilike za zapošljavanje u inozemstvu su emocionalne veze i problemi u komunikaciji. 

O Alma Career grupaciji:

Alma Career grupacija, čiji je dio i portal MojPosao, tržišni je lider u uslugama zapošljavanja u 12 europskih zemalja. U svom portfelju broji više od milijun i pol oglasa za posao koje mjesečno pregleda 5 milijuna posjetitelja,  a raspolaže i s bazom od 4,3 milijuna životopisa tražitelja posla. 
Alma Career je globalna tvrtka s lokalnim srcem - ima duboko znanje, dugogodišnju stručnost i kulturno razumijevanje lokalnih tržišta. Alma Career posluje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvi, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.

Većina ljudi je barem jednom tijekom karijere odradila 'sezonu'

Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti 

Prednosti i mane sezonskog posla

Plaće u sezoni su bitna stavka

• Konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.408 eura,
• Kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1.482 eura,
• Sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura,
• Recepcioneri  smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.259 eura,
• Prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.105 eura,
• Skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a
• Pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Dok se svijet priprema za obilježavanje ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena, prigodno je na trenutak zastati i razmotriti trenutačnu situaciju u pogledu plaća muškaraca i žena. Naime, jedan od ključnih elemenata borbe za ravnopravnost spolova jest osigurati jednakost plaća za jednak rad, međutim, istraživanja i dalje otkrivaju duboke disparitete u primanjima između muškaraca i žena. 

U tom kontekstu, MojPosao već duži niz godina istražuje prosječna primanja muškaraca i žena u Hrvatskoj, analizirajući ih po industrijama, zanimanjima, dobi, stupnju obrazovanja i drugim relevantnim čimbenicima. 

Jaz u plaćama najizraženiji u dobi od 45 do 54 godine

Prema podacima servisa MojaPlaća, žene i dalje imaju prosječno 16% nižu plaću od muškaraca. Konkretno, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura.

Analizirajući razlike u plaćama po radnim pozicijama, uočavamo da je razlika značajno manja kada se usporede žene i muškarci koji obavljaju iste poslove. Ipak, čak i u takvim slučajevima, razlika je prisutna i iznosi oko 9%.

Istraživanje također pokazuje da su najmanje razlike u plaćama prisutne među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u periodu kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo.

Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena primjećujemo u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27% više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava. 

Na primjer, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11% manje od muškaraca, među onima s 3 do 5 godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18% među zaposlenicima s više od šest godina iskustva.

Osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama. 

Najveće razlike su primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Najmanje razlike prisutne u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji

Privatne tvrtke pokazuju veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19% manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15%. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13% manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava (-8%).

Analizirajući razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena pronalazimo u sektoru prodaje (-20%) i administrativnih djelatnosti (-19%). S druge strane, najmanje razlike primjećujemo u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada (-5%), te u umjetnosti, zabavi i sportu (-6%).

Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko 9% manje od muškaraca.

Gledajući po radnoj poziciji, najveća razliku u plaćama po spolu prisutna je na sljedećim pozicijama: Agent u prometu nekretninama (žene su u prosjeku 33% manje plaćene), Business Development Manager (-29%), Rukovoditelj osiguranja kvalitete (-29%), Voditelj digitalnog marketinga (-29%) te .NET programer (-29%). 

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćena na poslovima Kemijski laboratorijski tehničar (žene su 17% više plaćene nego muškarci), CSR specijalista (+12%), Pravni savjetnik (+12%), Project planner (+7%) te Poslovni tajnik (+7%).

Diskriminacija, manjak transparentnosti, porodiljni dopust i drugi uzroci

Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik. 

Različite preferencije posla mogu utjecati na ove razlike. Žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.

Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.

Također, rodnim stereotipima i dalje se pridaje značaj u mnogim regijama. Žene često nisu poticane da ozbiljno razmišljaju o svojoj karijeri i suočavaju se s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama. 

Tu je i pitanje nedostatka transparentnosti u plaćama što omogućiti diskriminaciju na temelju spola i otežati identifikaciju rodnog jaza u plaćama. Pored toga, povijesne etikete često rezultiraju manjom samouvjerenošću žena na tržištu rada, što može otežati njihove pregovore o plaćama i prilikom zapošljavanja i prilikom traženja povišice. 

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia.  
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 45.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.    
 

Uz pretpostavku da će BDP zemlje u idućih sedam godina prosječno godišnje rasti 2,5 posto, Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati 400-500 tisuća stranih radnika, koji će činiti četvrtinu radne snage u zemlji, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca.

Svakim danom svjedočimo sve većem broju radnika iz zemalja Trećeg svijeta (npr. Filipini, Nepal, Indija, Bangladeš), a gledajući brojke mogli bi reći da je otprilike svaki deseti radnik u Hrvatskoj stranac. 

S obzirom na to da se dolazak stranih radnika nameće kao jedna od glavnih tema za budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, MojPosao u suradnji s profesorima i studentima s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (glavna istraživačica: izv. prof. dr. Maja Parmač Kovačić), provodi istraživanje s ciljem utvrđivanja stavova domaćih radnika prema stranim radnicima u Hrvatskoj.

U ovom potpuno anonimnom istraživanju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji su u radnom odnosu, a kroz istraživanje pitat ćemo vas kakva su vaša iskustva sa stranim radnicima, jeste li ikada surađivali s njima te kako po vašem mišljenju njihov dolazak utječe na standard života i rada domicilnog stanovništva.

Rezultati istraživanja bit će prezentirani na nadolazećem, 12. izdanju HR Days konferencije u Rovinju, u okviru panel rasprave o inkluziji i integraciji stranih radnika. 

Recite nam svoje mišljenje u novom istraživanju koje možete ispuniti putem poveznice!

Kolega/ica vam ide na godišnji odmor, dobije novu radnu poziciju ili poduže bolovanje. Što je s njegovim/njenim zadacima? Svi smo se mi bar jednom u svom radnom vijeku susreli s nekim dodatnim zadacima koji nisu dio opisa naše pozicije. I dok nam neki sjednu kao pravi odmor za dušu, druge odrađujemo samo kako bi ih odradili, a treće pokušavamo izbjeći u širokom luku. 

U posljednjoj anketi portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo više od 2.400 ispitanika, postavili smo pitanje: Kako gledate na preuzimanje radnih zadataka koji nisu nužno u opisu vašeg posla?

Prilika za osobni rast ili zatrpavanje poslom?

Preuzimanje novih i dodatnih zadataka podržava 39 posto ljudi. Oni takav način rada vide kao mogućnost da nauče nešto novo ili unaprijede neka postojeća znanja.

“Svako učenje nečeg novog je osobni razvoj”, komentirao je jedan od ispitanika, dok je drugi dodao kako svaki novi (privremeni) zadatak, posebno ako je zanimljiv, može razbiti monotoniju na radnom mjestu. 

Zanimljivo je kako isti broj ljudi, njih 39 posto, na preuzimanje dodatnih radnih zadataka gleda negativno. Prema njihovom mišljenju, takav način rada krši njihov ugovoreni opis posla, rezultira zatrpavanjem poslom, a uz to za njega često nisu dodatno plaćeni. 

“Svaki zadatak koji nije u opisu mog posla me čini manje kompetentnim da obavljam ono za što sam plaćen. Ti dodatni zadaci oduzimaju mi vrijeme od onoga što znam raditi i za što sam zapravo plaćen. Nemam ništa protiv učenja i dodatnog posla kada donosi veću plaću, što je rijetko slučaj”, kazao je jedan od ispitanika.

S druge strane, 22 posto ljudi ističe kako nisu oduševljeni dodatnim zadacima, ali će ih odraditi bez pogovora. Iako njihova reakcija ovisi o datom trenutku, takve poslove ne vide kao nešto što bi moglo štetiti njihovoj karijeri i radnom mjestu.

TIA partner je dosegnuo visoke standarde kvalitete upravljanja ljudskim potencijalima i preuzeo drugi po redu Poslodavac Partner certifikat.

SELECTIO Grupa, vodeća grupacija za HR konzalting u regiji, već 18 godina dodjeljuje Poslodavac Partner certifikat s misijom promicanja visokokvalitetnih praksi u upravljanju ljudskim potencijalima i potiče organizacije da implementiraju one standarde koji dokazano i smisleno unaprjeđuju kvalitetu radnih mjesta.

„Vjerujemo da uspjeh naše tvrtke ne ovisi samo o kvaliteti naših usluga, već i o našoj predanosti stvaranju poticajnog radnog okruženja. Dobivanje certifikata Poslodavac Partner za nas predstavlja potvrdu naše posvećenosti razvoju naših zaposlenika i izgradnji pozitivne radne kulture. Certifikat Poslodavac Partner objektivan je pokazatelj naših nastojanja da budemo izvrsni poslodavci, pružajući nam smjernice i poticaj za daljnji napredak. Osim toga, donio nam je i dodanu vrijednost u procesu regrutacije kandidata te smo ponosni što su kandidati tijekom razgovora za posao istaknuli naš certifikat Poslodavac Partner kao jedan od važnih faktora koji ih je motivirao da se prijave upravo za naše natječaje. Drago nam je da nas kandidati prepoznaju kao kompaniju kojoj su zaposlenici na prvom mjestu", izjavio je Siniša Kuzmanović, direktor TIA Partner d.o.o.

Stvaranje karijere u poticajnom radnom okruženju

U TIA partner prioritet su dobrobit te osobni i profesionalni razvoj svakog zaposlenika, uključujući i internu i eksternu radnu snagu. HR tim i menadžeri razumiju kompleksnost, ciljeve i zahtjeve poslovanja te su stoga posvećeni poboljšanju uvjeta na radnom mjestu, kao i cjelokupnog iskustva zaposlenika. Kontinuiranim unaprjeđenjima HR procesa u organizaciji osiguravaju da se potrebe zaposlenika, ne samo identificiraju, već da izmjereno zadovoljstvo upravo tim procesima raste iz godine u godinu. 

Snažan sustav nagrađivanja u TIA partner također postoji i za internu i za eksternu radnu snagu, a uključuje plaće, povišice, bonuse i nagrade te osigurava da se svaki član osjeća cijenjenim zbog svog doprinosa. U kompaniji postoji i BRAVO!, program namijenjen odavanju priznanja svim zaposlenicima za prijedloge poboljšanja poslovanja ili postizanje izuzetnih uspjeha.

Visoko zadovoljstvo inicijativama za dobrobit

TIA partner provodi sveobuhvatne inicijative za zdravlje i dobrobit svih zaposlenika. Od psihološkog savjetovanja do pravnog i financijskog savjetovanja te podrške u kriznim situacijama za zaposlenike i članove njihovih obitelji. Ako osjete potrebu, zaposlenici mogu u bilo kojem trenutku kontaktirati stručnjaka i zatražiti podršku. Ne čudi zato da je indeks zadovoljstva zaposlenika programima dobrobiti još viši nego prošle godine. Uz to, visoko je i prosječno zadovoljstvo zaposlenika najvišim menadžmentom, komunikacijom s menadžerima, učestalošću povratnih informacija i mogućnostima za učenje i razvoj. Godišnja strategija razvoja je dobro definirana za sve zaposlenike. Svi zaposlenici imaju individualne razvojne planove te su, uz redovne, prolazili i dodatne edukacije u prošloj godini uz značajna financijska ulaganja organizacije upravo u tu svrhu.