Online Vacancy Index – OVI

OVI indeks je i četvrti mjesec zaredom zabilježio pad na godišnjoj razini, -5,4 posto u odnosu na travanj prošle godine, što je usporavanje pada u odnosu na -8,4 posto zabilježenih u ožujku. Desezonirane vrijednosti upućuju na to da je u odnosu na prethodni mjesec potražnja za radom porasla za 1,3 posto, ali od početka ove godine indeks je ukupno ipak u padu, i to za -2,7 posto. S obzirom na to da je drugo tromjesečje tek započelo, morat ćemo pričekati barem podatke za svibanj da bismo mogli s većom sigurnošću komentirati signale s tržišta rada i njihov utjecaj na stopu rasta realnog BDP-a.

Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine; prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a vozač i skladištar su se zamijenili za četvrto i peto mjesto. Najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u travnju dali su oglasi za vozače, referente i kuhare, dok su najveći negativan doprinos imali oglasi za skladištare i poslove u financijama. Programeri su na ljestvici najtraženijih zanimanja pali za šest mjesta, s 19. na 25., isto kao i poslovi u financijama, koji su s 15. pali na 21. mjesto. Na istoj ljestvici su se najviše popela zanimanja farmaceut i kozmetičar koji su se pomaknuli za šest mjesta gore, u slučaju farmaceuta s 29. na 23. mjesto, a kozmetičara s 26. na 20. mjesto.

U odnosu na travanj 2023. godine, povećao se udio oglasa u kojima se traži srednja razina obrazovanja (sa 63,3 na 65,5 posto), dok su se udjeli oglasa u kojima se tražila niska ili visoka razina obrazovanja smanjili sa 17,2 na 16,2 posto za nisku i s 19,5 na 18,3 posto za visoku razinu obrazovanja. Najveći negativan doprinos godišnjoj stopi pada indeksa dali su oglasi u kojima se tražila visoka razina obrazovanja, a najmanji negativan doprinos stigao je od oglasa sa srednjom razinom obrazovanja. Trend rasta udjela oglasa koji nude ugovor na neodređeno nastavio se i u travnju, najviše nauštrb ugovora na određeno, ali i sezonskih zaposlenja, čiji je udio iznosio 10,7 posto. Južni Jadran je jedina regija koja je u travnju imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i gdje je zabilježen godišnji rast broja oglasa od 3,0 posto. Zanimanja koja su imala najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa u toj regiji bila su prodavač, hotelijer/ugostitelj, konobar te kuhar. Kod kuhara i konobara došlo je do rasta udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno, i to nauštrb ugovora na određeno vrijeme, kod hotelijera/ugostitelja dinamika je bila slična, s razlikom da se smanjio i udio sezonskih poslova, dok se kod prodavača povećao udio oglasa na određeno vrijeme, najviše nauštrb sezonskog zaposlenja.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

OVI indeks zabilježio je pad na godišnjoj razini u sva tri mjeseca prvog tromjesečja, od čega je pad u ožujku bio najveći u posljednjih 37 mjeseci i iznosio je -8,2 posto u odnosu na ožujak prošle godine. U prva tri mjeseca ove godine indeks je tako pao za -5,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što je najveći pad u posljednje tri godine. 

I prema desezoniranim podacima OVI indeks je u ožujku zabilježio smanjenje od -4,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveće smanjenje od lipnja prošle godine, dok je desezonirana tromjesečna stopa rasta u odnosu na prethodno tromjesečje iznosila -3 posto, što je najveći pad u posljednjih godinu i pol. Iako je potražnja za radom pala u prvom tromjesečju, ipak je u posljednjih 12 mjeseci desezonirani indeks blago porastao u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, i to za 0,1 posto.

Prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač i dalje su najtraženija zanimanja, jednako kao i prije godinu dana, iako su sva zanimanja osim kuhara u ožujku zabilježila smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini i zajedno doprinijeli padu indeksa s -0,6 postotnih bodova. Kuhari su imali najveći pozitivan doprinos indeksu od 0,2 postotna boda, a učitelji su negativno doprinijeli s čak -2,2 postotna boda, uz programere, informatičare i auto servisere koji su svaki doprinijeli s -0,5 postotnih bodova. I dalje raste udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija (sa 62 na 65,5 posto), dok se istovremeno udio oglasa u kojima se tražila niska kvalifikacija smanjio s 14,5 na 13,9 posto, a udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija pao je s 23,4 na 20,6 posto. Za razliku od prethodnih mjeseci, u ožujku su svi tipovi ugovora imali negativan doprinos ukupnom indeksu, ali najviše ugovori na određeno čiji je broj pao za -13,7 posto u posljednjih godinu dana. Sve četiri geografske regije zabilježile su smanjenje broja oglasa, ali je ono bilo najizraženije u središnjoj Hrvatskoj i u regiji sjeverni Jadran gdje je broj oglasa na godišnjoj razini u ožujku pao za -6,9, odnosno -14,9 posto. U obje izdvojene regije najveći negativan doprinos padu indeksa dogodio se u oglasima u kojima se traži učitelj, dok su oglasi u kojima se traži skladištar u središnjoj Hrvatskoj imali najveći pozitivan doprinos indeksu, a zanimanja kuhara, konobara i hotelijera/ugostitelja u regiji sjeverni Jadran.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Nakon pada u siječnju, OVI indeks je prema desezoniranim podacima u veljači zabilježio povećanje od 3 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveće povećanje od rujna prošle godine. Na godišnjoj razini ipak je zabilježen pad od -0,3 posto, ali je on bio značajno manji od -6,7 posto zabilježenih u siječnju. U posljednje tri godine, OVI je samo šest puta zabilježio smanjenje vrijednosti na godišnjoj razini, a ono je u veljači 2024. bilo najmanje od tih šest. Iako je u posljednjih 12 mjeseci indeks porastao za 1,8 posto u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, sudeći prema desezoniranim podacima za prva dva mjeseca ove godine, izvjestan je umjeren pad na kvartalnoj razini u prvom tromjesečju ove godine.

Prodavač, kuhar, konobar, skladištar i vozač i dalje su najtraženija zanimanja, jednako kao i prije godinu dana, iako su konobar i kuhar u veljači zabilježili smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini i zajedno doprinijeli padu indeksa od čak -1,5 postotnih bodova. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u veljači je zabilježeno u zanimanjima konobar i kuhar, dok je najveće povećanje opaženo kod servisera i knjigovođa. U odnosu na veljaču 2023. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija (sa 61,5 na 64,6 posto), dok se istovremeno udio oglasa u kojima se tražila niska kvalifikacija smanjio s 15,2 na 14,3 posto, a udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija pao je s 23,3 na 21,2 posto. Kao i prethodnih mjeseci, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 51,6 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana smanjio s 41,1 na 36,5 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje jedino u regiji sjeverni Jadran, i to za čak -14,6 posto. U toj je regiji najviše pao broj oglasa u zanimanjima kuhar, prodavač, konobar, hotelijer/ugostitelj i turistički djelatnik, što najvjerojatnije upućuje na promjenu strukture zaposlenja u turizmu i odmak od sezonskog tipa zapošljavanja prema stalnom zaposlenju.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio smanjenje od -2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je šesti mjesec pada vrijednosti indeksa u posljednjih godinu dana.

Na godišnjoj razini pad je još izraženiji te je iznosio -6,7 posto u odnosu na siječanj prošle godine, najveći pad vrijednosti indeksa u posljednje tri godine. Nakon što je prošle godine OVI rastao po stopi od 3,6 posto i njegova se stopa rasta smanjivala iz tromjesečja u tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini bi u prvom tromjesečju ove godine trebao dodatno usporiti iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču.

Prodavač, kuhar, skladištar, knjigovođa i konobar u siječnju su bila najtraženija zanimanja, isto kao i prije godinu dana, s razlikom da su se skladištari s petog popeli na treće mjesto. Najveći pozitivan doprinos stopi rasta broja oglasa imala su zanimanja skladištara i inženjera strojarstva, dok su najveći negativan doprinos dali konobari i inženjeri građevine. Na ljestvici najtraženijih zanimanja u godinu dana najviše su se spustili programeri i teleoperateri, za sedam mjesta, a najviše su se uspeli ekonomisti, također za sedam mjesta.

U odnosu na siječanj 2023. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja obrazovna kvalifikacija (sa 60,3 na 62,4 posto), dok je udio oglasa s niskokvalificiranim radom pao s 15,5 na 12,9 posto, a udio visoke stručne spreme ostao je gotovo nepromijenjen. U siječnju se zadržao trend povećanja udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno (s 46,0 na 53,2 posto), dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana značajno smanjio s 46,8 na 40,7 posto. Broj oglasa zabilježio je povećanje u istočnoj Hrvatskoj i južnom Jadranu, dok su sjeverni Jadran i središnja Hrvatska imali negativan doprinos od čak -5,4 postotna boda. Istočna Hrvatska zabilježila je godišnju stopu rasta od 26,7 posto, čemu su najveći doprinos dali oglasi za učitelje, prodavače i knjigovođe.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

U odnosu na 2022. godinu, OVI je zabilježio nešto skromniji rast u odnosu na prethodne godine u iznosu od 3,6 posto, što govori u prilog daljnjem rastu potražnje za radom, ali uz određeno usporavanje čiji se uzrok barem djelomično krije i u baznim efektima, odnosno u povijesno najvećem broju oglasa. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2023. bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.

Gotovo čitav doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom doprinijela za tek pola postotna boda. Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom 2023. godine. Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i vozača koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli programeri, informatičari, dizajneri i kuhari. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta (teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto).

U 2023. godini značajnije se povećao i broj i udio ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 48,2 posto, 4,5 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije.

Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1 postotnim bodom, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda. Prema dolje su povukli jedino oglasi iz inozemstva koji su pod utjecajem silaznog ekonomskog ciklusa u pojedinim zemljama eurozone doprinijeli ukupnom rastu broja oglasa s negativnim predznakom u iznosu od -0,6 postotnih bodova.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio smanjenje od -2,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći pad na mjesečnoj razini od lipnja ove godine. Na godišnjoj razini također je zabilježen pad od -2,2 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je druga najniža stopa rasta od veljače 2021. godine, odmah nakon -2,3 posto u svibnju ove godine. Čak i da se pad vrijednosti indeksa nastavi i u prosincu, očekujemo da će u četvrtom tromjesečju indeks svejedno zabilježiti rast godišnje vrijednosti. U prvih 11 mjeseci ove godine indeks je porastao ukupno za 3,7 posto u odnosu na prethodno razdoblje prošle godine. Po svemu sudeći će 2023. godina biti zabilježena kao godina rasta potražnje za radom, ali značajno umjerenijeg u odnosu na prethodne godine.

U odnosu na studeni prošle godine, zanimanja prodavača, skladištara, knjigovođe i konobara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su vozači istisnuli kuhare i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja u studenom nisu imali programeri koji su na toj poziciji bili posljednjih nekoliko mjeseci, već liječnici i stomatolozi koji su s 14. mjesta pali na 22., a najveći rast imali su radnici u proizvodnji koji su s 20. mjesta godinu dana ranije skočili na 13. najtraženije zanimanje u studenom 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za prodavače, vozače i skladištare, dok su najveći negativan doprinos imali liječnici/stomatolozi i referenti.

Udio oglasa u kojima se traži srednja kvalifikacija i dalje se povećava pa je tako u studenom porastao za 3,6 postotnih bodova na 62,3 posto, i to ponajviše nauštrb oglasa s visokom kvalifikacijom čiji se udio smanjio za 2,6 postotnih bodova na 23,6 posto. Trend rasta udjela oglasa koji nude zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme i dalje je vidljiv te je takvih oglasa u studenom bilo 53,4 posto, 5,5 postotnih bodova više u odnosu na studeni prošle godine. Najveći doprinos padu broja oglasa ovoga puta stigao je iz inozemstva, kategorije u kojoj je broj oglasa u godinu dana pao za -32,1 posto. Slijedili su sjeverni Jadran s -6,2 posto te istočna Hrvatska s -11,9 posto. Pozitivan doprinos imali su južni Jadran s godišnjom stopom rasta od 5,1 posto te središnja Hrvatska s 1,6 posto. Iako je stopa rasta u središnjoj Hrvatskoj bila niska, s obzirom na to da je 63 posto oglasa upravo u toj regiji, pozitivan doprinos ukupnom indeksu iznosio je čak 1 postotni bod. Najveći doprinos rastu broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj imali su oglasi za prodavače, skladištare i vozače, dok su najveći negativan doprinos kod oglasa iz inozemstva imali oglasi za elektrotehničare, građevinske radnike i kuhare.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

OVI indeks je u listopadu zabilježio rast od 3,6 posto na godišnjoj razini, što je već treći uzastopni mjesec rasta indeksa. I prema desezoniranim podacima, OVI indeks raste treći mjesec zaredom; nakon 3,2 posto u kolovozu i 5,1 posto u rujnu, u listopadu je indeks porastao za dodatnih 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec ili kumulativno za 9,1 posto u tri mjeseca. S obzirom na ovako dobar početak posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja, možemo očekivati da će cijela 2023. godina završiti u plusu, tj. s i dalje snažnom potražnjom na tržištu rada. U prvih 10 mjeseci ove godine indeks je porastao ukupno za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U odnosu na listopad prošle godine zanimanja prodavača, učitelja, kuhara i konobara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su skladištari istisnuli knjigovođe i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja i dalje drže programeri koji su s 11. mjesta pali na 27., a najveći rast liječnici i stomatolozi koji su s 22. mjesta godinu dana ranije skočili na 13. najtraženije zanimanje u listopadu 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za skladištare, vozače i servisere, dok su najveći negativan doprinos imali učitelji, programeri i prodavači.

U razdoblju od godinu dana udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija povećao se za 3,3 postotna boda na 41,6 posto, dok se istovremeno udio oglasa s visokom kvalifikacijom smanjio za 3,8 postotnih bodova na 44,8 posto. Većina oglasa nudila je zaposlenje kroz ugovor na neodređeno vrijeme, njih 51,2 posto, što je povećanje od 5,1 postotnih bodova u odnosu na listopad prošle godine. Dvije su jadranske regije u listopadu zabilježile smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini, a istočna Hrvatska ostvarila je najveću stopu rasta od 11 posto. Najveći doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj imali su oglasi za liječnike i stomatologe, teleoperatere i kuhare, dok su najveći negativan doprinos oglasima u jadranskoj Hrvatskoj dali oglasi za učitelje, prodavače i medicinske sestre. Samo su se dva zanimanja našla u top pet najtraženijih zanimanja u sve četiri regije, i to zanimanja prodavača i učitelja. Kuhari i skladištari bili su među najtraženijim zanimanjima u tri regije, a konobari i liječnici u dvije od četiri regije.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

OVI indeks je u rujnu zabilježio rast od 7,2 posto na godišnjoj razini, što je najveća stopa rasta indeksa od ožujka ove godine. I na desezoniranoj vrijednosti indeksa zabilježen je rast već drugi mjesec zaredom, i to za 2,8 posto u kolovozu u odnosu na srpanj i dodatnih 4,6 posto u rujnu u odnosu na kolovoz. Treće tromjesečje je tako u odnosu na isto razdoblje prošle godine završilo u plusu od 3,2 posto, ali u odnosu na drugo tromjesečje zabilježen je pad desezonirane vrijednosti od -4,1 posto koji je u odnosu na 2022. godinu (-5,0 posto) bio ipak nešto umjereniji. Nastavi li se sličan trend do kraja godine, za očekivati je da će potražnja za radom i u ovoj godini ostvariti pozitivnu stopu rasta, ali značajno manje vrijednosti u odnosu na prethodnu godinu.

U odnosu na rujan prošle godine, zanimanja prodavača, učitelja, konobara i skladištara ostala su među najtraženijih pet zanimanja, ali su kuhari istisnuli knjigovođe i zauzeli poziciju petog najtraženijeg zanimanja. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja ponovo su imali programeri koji su s 15. mjesta pali na 23., a najveći rast inženjeri strojarstva koji su s 24. mjesta godinu dana ranije skočili na 16. najtraženije zanimanje u rujnu 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za učitelje, skladištare i konobare, dok su najveći negativan doprinos imali knjigovođe, programeri i informatičari.

Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija ostao je gotovo nepromijenjen u godinu dana i iznosio je 60,1 posto, ali se udio oglasa s niskom kvalifikacijom povećao na 15,4 posto, a s visokom smanjio na 24,6 posto. Sve četiri regije u rujnu su zabilježile povećanje broja oglasa na godišnjoj razini, i to u iznosu od 15,2 posto sjeverni Jadran, 6,6 posto središnja Hrvatska, 4,3 posto južni Jadran, dok je istočna Hrvatska imala najnižu stopu rasta od 2,7 posto. Sve četiri regije u top pet najtraženijih zanimanja imale su prodavače, učitelje i konobare, a sve osim istočne i skladištare. Sjeverni i južni Jadran u velikom broju su tražili i kuhare, dok su se u pet najtraženijih zanimanja u središnjoj Hrvatskoj našli i referenti, a u istočnoj Hrvatskoj vozači i građevinski radnici.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
 

Iz mjeseca u mjesec desezonirana vrijednost indeksa padala je na mjesečnoj razini u svibnju, lipnju i srpnju (kumulativno za -11,9 posto), ali je u kolovozu u odnosu na srpanj porasla za 2,4 posto. Treće tromjesečje mjereno u odnosu na drugo tromjesečje obično bilježi pad jer se radi o ljetnim mjesecima i sezonski uvjetovanom manjku oglasa za radna mjesta. Tako se očekuje i za treće tromjesečje ove godine koje bi sudeći prema srpnju i kolovozu moglo završiti na otprilike -6 posto, nešto veći pad nego što je u istom razdoblju zabilježeno godinu dana ranije.

Također, određeno usporavanje vidljivo je i na originalnim podacima prema kojima bi godišnja stopa rasta u trećem tromjesečju mogla biti najniža od početka 2021., ali vrijedi pričekati podatke za rujan za konačni sud.

Najtraženijih pet zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na kolovoz prošle godine (prodavač, konobar, skladištar, vozač i kuhar), ali je potražnja za kuharima s trećeg pala na peto mjesto. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su programeri koji su s 10. mjesta pali na 26., a najveći rast učitelji koji su s 13. mjesta godinu dana ranije skočili na 6. najtraženije zanimanje u kolovozu 2023. Najveći doprinos stopi rasta oglasa dali su oglasi za učitelje, vozače i skladištare, dok su najveći negativan doprinos imali programeri, dizajneri i informatičari.

Udio oglasa u kojima se tražila niska kvalifikacija ostao je nepromijenjen u godinu dana, na 16,6 posto, dok se udio oglasa sa srednjom kvalifikacijom blago povećao, a s visokom blago smanjio. Sjeverni Jadran jedina je regija koja je u kolovozu zabilježila smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini, i to u iznosu od -3 posto, dok je istočna Hrvatska zabilježila najveću stopu rasta od čak 23,4 posto. Središnja Hrvatska je zbog velikog broja oglasa ipak imala najveći pozitivan doprinos stopi rasta od 2,5 postotnih bodova, koji ponajviše odražava rast potražnje za učiteljima, vozačima, radnicima u proizvodnji i građevinarstvu.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

OVI indeks je na godišnjoj razini u srpnju pao za -1 posto, nakon blažeg pada u svibnju i umjerenog oporavka u lipnju. Sudeći prema desezoniranim podacima i kretanju indeksa u usporedbi s prethodnim mjesecima, zabilježen je pad treći mjesec zaredom: smanjenje u svibnju iznosilo je -3 posto, -6,2 posto u lipnju te dodatnih -3,2 posto u srpnju.

Drugo tromjesečje je stoga u odnosu na prethodno završilo u minusu od -2 posto, a i početak trećeg tromjesečja započeo je padom. Ipak, vjerujemo kako se i dalje radi o pomicanju sezonskog zapošljavanja prema početku godine, umjesto tijekom turističke predsezone kao što je bio običaj prijašnjih godina, a ne o usporavanju trendova na tržištu rada. U prilog tome govori stopa rasta broja oglasa u prvih sedam mjeseci godine u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine od 4,1 posto te 5,6 posto rasta u odnosu na prethodnih sedam mjeseci.Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na srpanj prošle godine (prodavač, skladištar, vozač, konobar, kuhar i knjigovođa) i zajedno su na godišnjoj razini generirala 1,7 posto rasta broja oglasa. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su programeri koji su s 13. mjesta pali na 24. mjesto, a najveći rast liječnici koji su s 25. mjesta godinu dana ranije skočili na 12. najtraženije zanimanje u srpnju 2023. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u lipnju je zabilježeno u zanimanjima programer, učitelj i hotelijer/ugostitelj, dok je najveće povećanje opaženo kod liječnika, knjigovođa, skladištara i vozača. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija i dalje je u porastu (u srpnju je iznosio 62 posto), kao što je u porastu i broj oglasa koji su nudili zaposlenje na neodređeno vrijeme (s 44,1 na 47,4 posto). U srpnju je jedino u središnjoj Hrvatskoj zabilježeno smanjenje broja oglasa, -4,1 posto na godišnjoj razini, a rast su predvodile istočna Hrvatska s 23,9 posto te sjeverni Jadran s 19,5 posto. Središnja Hrvatska i sjeverni Jadran doprinijeli su rastu ukupnog broja oglasa s -2,4, odnosno s 2,4 postotna boda, čime se njihov zajednički doprinos poništio. Pad u srpnju tek je drugi zabilježeni godišnji pad broja oglasa u središnjoj Hrvatskoj od veljače 2021. (drugi je bio u prosincu 2022.). Zanimanja koja su najviše doprinijela padu oglasa u središnjoj Hrvatskoj su programer, učitelj, zanimanje u financijama te informatičar.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Nakon blagog smanjenja indeksa u svibnju, u lipnju je OVI indeks na godišnjoj razini porastao za 3,7 posto. Ipak, desezonirani podaci otkrivaju malo drugačiju sliku. Naime, prema podacima korigiranima za sezonski utjecaj, OVI indeks je dva mjeseca zaredom, u svibnju i u lipnju, zabilježio smanjenje u odnosu na prethodni mjesec. Smanjenje je u svibnju iznosilo -2,5 posto, ali se u lipnju povećalo na -6,2 posto što je najveći mjesečni pad indeksa od lipnja prošle godine. Drugo tromjesečje je također u minusu, -1,5 posto, što je vrlo blagi pad u usporedbi s na primjer trećim tromjesečjem prošle godine kada je indeks pao za -5,8 posto. Kao što smo pisali posljednjih mjeseci, razlog ovakvog kretanja pokazatelja je najvjerojatnije taj što je sezonsko zapošljavanje ove godine započelo ranije nego što je to bio običaj prethodnih godina. Kao dodatni argument ističemo da je u prvoj polovici godine indeks porastao za 6,6 posto u usporedbi s prethodnih šest mjeseci i za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na lipanj prošle godine (prodavač, konobar, kuhar, skladištar, vozač i knjigovođa) i zajedno su na godišnjoj razini generirala čak 2,9 posto rasta broja oglasa. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u lipnju je zabilježeno u zanimanjima programer, informatičar i dizajner, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, referenta i skladištara. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija i dalje je u porastu, kao što je u porastu i broj oglasa koji su nudili zaposlenje na neodređeno vrijeme. Udio potonjih se u godinu dana povećao za 6,7 postotnih bodova i to ponajviše nauštrb sezonskih oblika zaposlenja čiji je udio u lipnju pao na 10,3 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje jedino u dalmatinskim županijama i to za -2,1 posto manje u odnosu na prošlogodišnji lipanj, dok je središnja Hrvatska rastu ukupnog broja oglasa doprinijela s čak 3,4 postotna boda i to ponajviše zahvaljujući zanimanjima prodavača, skladištara i knjigovođe.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u svibnju zabilježio smanjenje od -1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je prvo smanjenje od prosinca prošle godine. Na godišnjoj razini smanjenje indeksa je još izraženije, -2,3 posto, što je prvo takvo smanjenje indeksa još od pandemijske veljače 2021. godine. Međutim, sudeći prema desezoniranim podacima za prva dva mjeseca drugog tromjesečja, umjeren rast na kvartalnoj razini što u usporedbi s prethodnim kvartalom, što na godišnjoj razini, izvjestan je i u drugom tromjesečju ove godine.

Analizom pojedinih karakteristika oglasa može se naslutiti da su sezonski poslovi u turizmu najviše zaslužni za smanjenje potražnje za radom, i to najvjerojatnije zato što je sezonsko zapošljavanje koje bi obično najintenzivnije bilo u svibnju, ove godine započelo dosta ranije. Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na svibanj prošle godine (prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač), iako su i konobar i kuhar u svibnju zabilježili smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u svibnju je zabilježeno u zanimanjima kuhar, programer i konobar, dok je najveće povećanje opaženo kod autoservisera i zidara. U većini oglasa tražila se srednja kvalifikacija, njih 64,8 posto, dok je udio oglasa za visoku kvalifikaciju iznosio 18,4, a nisku 16,7 posto. Prema tipu ugovora, najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa dali su oglasi na neodređeno vrijeme čiji je udio u svibnju iznosio 45,1 posto, dok se udio oglasa za sezonski rad u godinu dana smanjio s 15,9 na 11,1 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje u primorskoj Hrvatskoj, dok se broj oglasa najviše povećao u istočnoj Hrvatskoj, za čak 43,8 posto. U istočnoj Hrvatskoj najveći pozitivan doprinos stopi rasta broja oglasa imala su zanimanja učitelj, zidar, kuhar i stolar.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Nakon dvoznamenkaste stope rasta indeksa u siječnju i ožujku ove godine, OVI je u travnju zabilježio nešto skromniji rast od 5,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, koji i dalje upućuje na nastavak rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Desezonirane vrijednosti indeksa također su pozitivne i pokazuju da je broj oglasa u travnju veći u odnosu na prethodni mjesec za 1,6 posto. S obzirom na to da tržište rada prati stanje ekonomskog ciklusa s vremenskim kašnjenjem, signali s tržišta rada upućuju na to da možemo očekivati pozitivnu stopu rasta realnog BDP-a u prvom tromjesečju.

Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini zabilježeno je u zanimanjima učitelj, liječnik/stomatolog te građevinski radnik, dok je najveće smanjenje opaženo kod profesora, programera i turističkih djelatnika. Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na travanj prošle godine; prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a na ljestvici su dalje bili skladištar i vozač. Najveći pozitivan doprinos godišnjoj stopi rasta dali su oglasi za prodavače, skladištare i građevinske radnike, dok su oglasi za kuhare, konobare i programere dali najveći negativan doprinos.

U odnosu na travanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se traži stručna sprema viša od srednje (sa 17,5 na 19,5 posto), dok se udio oglasa u kojima se tražila srednjoškolska kvalifikacija blago smanjio sa 63,8 na 63,3 posto. Istovremeno se udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno značajno povećao i to sa 40,6 na 45,2 posto, nauštrb ugovora na određeno vrijeme čiji je udio pao na 43,5 posto, ali i sezonskih zaposlenja čiji se udio oglasa sa 14,1 smanjio na 11 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, najveći broj oglasa odnosio se na središnju Hrvatsku (53 posto) koja je u travnju imala i najveći pozitivan doprinos ukupnom rastu broja oglasa na godišnjoj razini, od čak 3,6 postotnih bodova. U sve četiri regije među pet najtraženijih zanimanja ponavljala su se zanimanja prodavač, kuhar, konobar, vozač, hotelijer/ugostitelj i skladištar, ali primjerice u središnjoj Hrvatskoj među najtraženijima je bilo i zanimanje knjigovođe, a u istočnoj Hrvatskoj traženi su bili i zidari te građevinski radnici.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u ožujku zabilježio blago povećanje od 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, ali zbog visoke stope rasta u siječnju, rezultat za prvo tromjesečje upućuje na još uvijek robusnu stopu rasta od 5,3 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2022. godine. Na godišnjoj pak razini indeks je porastao za 12 posto u odnosu na ožujak prošle godine, što je najveća godišnja stopa rasta zabilježena od listopada prošle godine.

Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na ožujak prošle godine, jedino je potražnja za zanimanjem konobara preuzela prošlogodišnje drugo mjesto zanimanju kuhara koje je ove godine završilo na trećem mjestu. Prodavač je zadržao poziciju najtraženijeg zanimanja, a nakon konobara i kuhara, na ljestvici se dalje nalaze skladištar i vozač. 

Zanimljivo je i da je potražnja za konobarima i kuharima na godišnjoj razini zapravo u padu. 

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u ožujku zabilježeno je u zanimanjima programer i dizajner, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača i učitelja. Najveći pozitivan doprinos godišnjoj stopi rasta od 12 posto dali su oglasi za prodavače, učitelje i referente dok su oglasi za programere i dizajnere dali najveći negativan doprinos. 

U odnosu na ožujak 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema (s 30,3 na 34,0 posto), dok se istovremeno povećao i udio oglasa u kojima se tražila visoka stručna sprema (sa 6,7 na 8,6 posto). Kao i u prva dva mjeseca ove godine, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 44,5 na 47,2 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana smanjio s 42,6 na 41,6 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim regijama, u čemu je prednjačila središnja Hrvatska s godišnjom stopom rasta od čak 6,9 posto. Slijedile su je sjeverni Jadran s 2,9, južni Jadran s 2,7 te istočna Hrvatska s 0,7 posto godišnjeg rasta. U sve četiri regije prodavač je bilo najtraženije zanimanje, a kuhar i konobar su slijedili u jadranskim regijama. U središnjoj Hrvatskoj sljedeći najtraženiji bili su konobar i knjigovođa, a u istočnoj Hrvatskoj učitelj i medicinska sestra.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u veljači zabilježio povećanje od 1 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je značajno niža stopa u odnosu na siječanj kada je indeks porastao za 5 posto na mjesečnoj razini. Na godišnjoj razini indeks je porastao za 1,2 posto u odnosu na veljaču prošle godine, što je najmanja stopa rasta u posljednje dvije godine i upućuje na blago usporavanje. Ipak, sudeći prema desezoniranim podacima za prva dva mjeseca ove godine, umjeren rast na kvartalnoj razini izvjestan je i u prvom tromjesečju ove godine.

Prodavač, kuhar i konobar i dalje su najtraženija zanimanja, iako su konobar i kuhar u veljači zabilježili smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u veljači je zabilježeno u zanimanjima programer i kuhar, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, učitelja i vozača. U odnosu na veljaču 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema (s 29,6 na 32,8 posto), dok se istovremeno udio oglasa u kojima se tražila niska kvalifikacija smanjio s 10,7 na 10,3 posto. Kao i u siječnju, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 43 na 45,3 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana smanjio s 43,5 na 41,1 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je smanjenje jedino u istočnoj Hrvatskoj, dok se broj oglasa najviše povećao u jadranskim regijama, na sjevernom Jadranu za 11,2 posto te za 5,4 posto na južnom Jadranu. Na sjevernom Jadranu najviše se povećala potražnja za prodavačima, a najveći pad zabilježen je u kategoriji liječnika i stomatologa. Na južnom Jadranu najveći rast potražnje zabilježen je kod zanimanja prodavač, vozač i učitelj, dok je smanjenje broja oglasa najizraženije bilo kod zanimanja kuhar i konobar.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za -2,5 posto na mjesečnoj razini. Rast je još izraženiji na godišnjoj razini jer je 10,1 posto ostvarenih u odnosu na siječanj prošle godine, značajno veća stopa rasta od one zabilježene u posljednjem mjesecu prošle godine koja je iznosila 3 posto. Nakon što je u posljednjem tromjesečju prošle godine indeks porastao za 4,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini izvjestan je u prvom tromjesečju ove godine iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču.

Rast potražnje za prodavačima, knjigovođama i medicinskim sestrama

Prodavač, kuhar i knjigovođa su najtraženija zanimanja, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju. Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je u zanimanjima programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara. U odnosu na siječanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema (s 31,4 na 35,2 posto), kao i niskokvalificirani rad čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

U skladu s trenutnim uvjetima na hrvatskom tržištu rada, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 46,0 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana također blago povećao s 46,3 na 46,8 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim hrvatskim regijama, najviše na sjevernom Jadranu, i to za čak 44,2 posto, što najvjerojatnije upućuje na to da je ove godine potražnja za sezonskim radom započela nešto ranije nego inače. Velik interes poslodavaca za zapošljavanjem sezonskih radnika potvrdio je i netom održan sajam poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, u organizaciji portala MojPosao.

Kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je povećanje broja oglasa, pri čemu je iznenađujuće prednjačila istočna Hrvatska s godišnjom stopom rasta od 17,4 posto. Najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj dali su oglasi za kuhare, prodavače i konobare.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

INA Grupa zapošljava stručnjake različitih profila, interesa i pozadina u velikom broju različitih djelatnosti. 

U sklopu sajma poslova u turizmu i sezoni Sezonac.hr, čija virtualna prostranstva možeš pretraživati od 24. siječnja do 2. veljače, odlučili su osnažiti svoju razgranatu maloprodajnu mrežu koja pruža idealno mjesto za odmor i okrijepu ljudi u pokretu.  

Kroz kraći razgovor doznali smo na kojim radnim mjestima zapošljavaju i za kojim profilom kandidata tragaju.

Evo što smo doznali...

Idealan bi kandidat, neovisno o dosadašnjem radnom iskustvu, bio osoba koja teži ka onome što je najbolje za kompaniju uz visok stupanj odgovornosti i inicijative. Neke osobine koje želimo vidjeti kod kandidata su proaktivnost, fleksibilnost i želja za učenjem. Na naših više od 500 maloprodajnih mjesta zaposleno je više od 2700 kolegica i kolega. Stoga nam je važno da kandidati budu timski igrači koji će pitati druge za mišljenje te razmatrati i uzimati u obzir različita stajališta. U svakom slučaju pozivamo sve zainteresirane, bilo da traže sezonski posao ili na duže vrijeme, da se preko Sezonac.hr ili preko aktivnih natječaja prijave za posao na našim maloprodajnim mjestima.

Nudite brojne pogodnosti za svoje zaposlenike. Koje benefite biste istaknuli obzirom na pozicije koje oglašavate na sajmu? 

Našim radnicima na maloprodajnim mjestima nudimo mogućnost ostvarivanja kvartalnih bonusa ovisno o poslovnim rezultatima i učinku radnika. Također, pokrivamo troškove putovanja na posao i s posla u visini troškova javnog prijevoza te imamo redovne dodatke za posebne uvjete rada (noćni rad, prekovremeni rad i dr.). Svake godine isplaćujemo regres, božićnicu i uskrsnicu te godišnji sistematski pregled i osiguranje od nezgode. Uz to, tu su i razne prigodne nagrade za radnike, a radnicima i njihovim obiteljima osiguravamo novčane potpore za različite životne situacije u kojima im je potrebna pomoć. Roditeljima (i skrbnicima) poklanjamo dar za rođenje djeteta, osiguravamo slobodan dan za polazak djeteta u vrtić/školu, a imamo i prigodne darove za djecu za božićne blagdane. Svi radnici imaju barem 20 dana godišnjeg odmora, a ovisno o stažu, vrsti posla, broju djece i drugim uvjetima broj dana raste. Vodimo računa o cjelokupnoj dobrobiti svih naših zaposlenika, o čemu govori i Certifikat Poslodavac Partner koji kompanija ponosno posjeduje od 2011. godine, a u 2022. godini INA je ponovno ušla i u Top 20 Poslodavaca Prvog izbora. Također, prema novom Kolektivnom ugovoru, od 1. siječnja 2023., neto primanja radnika INA Maloprodajnih servisa povećala su se za 16 posto.

Što kandidati mogu očekivati nakon izvršenja prijave na vaše pozicije? Kako provodite selekcijski proces? 

Svi kandidati koji se prijave na naše natječaje ili predaju otvorenu molbu na našem Portalu za zapošljavanje ulaze u selekcijski proces. Prijave se razmatraju s obzirom na otvorena radna mjesta te naši kolege kontaktiraju kandidate koji odgovaraju osnovnim uvjetima natječaja. S kandidatima provodimo razgovore koji mogu biti uživo ili virtualni, a termine intervjua nastojimo prilagoditi obavezama kandidata. Ističemo kako je intervju jednako važan za sve sudionike. Također, za nas je to prilika da predstavimo našu kompaniju i radno mjesto, kao i našu korporativnu kulturu te saznamo više o kandidatima, njihovim interesima, radnom iskustvu, obrazovanju i očekivanjima. 

Možete li istaknuti neke značajke onboarding iskustva i razvoja zaposlenika?

Stalno nam je do toga da se kolegice i kolege koji dolaze u naš tim, osim svojim znanjem i vještinama, uklope u našu organizaciju i svojim sustavom vrijednosti te načinom razmišljanja kako bismo se zajedno nastavili razvijati i rasti. Kod novih kolega smo uočili da sve brže postaju samostalni u radu i preuzimaju odgovornost nad ključnim projektima u našoj kompaniji – ne samo zbog svoje angažiranosti, već i zbog zavidne razine vodstva i mentorstva od strane starijih kolega. Kako bismo podržali njihova nastojanja sustavno pristupamo razmjeni znanja, pružamo podršku internih trenera te moderne metode učenja i prijenosa znanja. Inovativna platforma za digitalno učenje eSMILE dio je onboarding iskustva koje omogućava kolegama da na zabavan način usvajaju informacije, igraju igre, osvajaju nagrade te razvijaju sebe i tim. To je dodatan kanal komunikacije koji je dostupan svima 24/7 te omogućava brzo, efikasno i zabavno obnavljanje i razmjenu postojećih, ali i stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za obavljanje svakodnevnih aktivnosti i odlične usluge našim kupcima.

Biste li voljeli nešto posebno istaknuti za kraj intervjua? Nešto što biste htjeli da ostane zapamćeno kod kandidata?

Bez obzira na to je li osoba na početku karijere ili je već iskusni stručnjak – u Ini svi mogu pronaći stabilnost, zajednicu i karijeru. Pozivamo sve zainteresirane da se jave na naše natječaje i otkriju zašto smo prvi izbor kupaca u pokretu te nastave zajedno s nama pružati vrhunsku uslugu zbog koje naši gosti rado posjećuju i zadovoljni odlaze s naših maloprodajnih mjesta.

Borko Buturac, direktor INA Maloprodajnih servisa

U odnosu na 2021. godinu OVI je zabilježio rast od čak 26 posto, što govori u prilog daljnjem snažnom rastu potražnje za radom. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2022. bio je viši za gotovo trećinu ili 32,3 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama.

Kao i ranijih godina, najveći doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici nižih kvalifikacija te oni sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom doprinijela sa svega 2,4 postotna boda rastu ukupnog broja oglasa koji je iznosio 12,1 posto. Tome u prilog govore i podaci o pet najtraženijih zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i knjigovođe koji se u odnosu na 2021. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje vozača. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari, knjigovođe, konobari, hotelijeri/ugostitelji i referenti, dok su se među vrlo rijetkim negativnim doprinosima pronašli programeri, građevinski radnici, stolari i zidari.

U 2022. godini zabilježeno je i veće povećanje broja ugovora na određeno u odnosu na ugovore na neodređeno što je dovelo do toga da je udio ugovora na određeno u godinu dana ostao gotovo nepromijenjen, sa 46,2 smanjio se na 46,1 posto svih oglasa, ali je broj oglasa s ugovorima na neodređeno zabilježio smanjenje udjela te je dosegnuo 43,7 posto ukupnih oglasa u usporedbi s 44,0 posto u 2021.
 

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.

Prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u studenom zabilježio povećanje od 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec što je najveće povećanje na mjesečnoj razini od svibnja ove godine. Rast je na godišnjoj razini iznosio 10,8 posto u odnosu na studeni prošle godine, što je među nižim stopama rasta ove godine, izuzmemo li ljetne mjesece. Nakon što je u prvom i drugom tromjesečju ove godine indeks rastao u odnosu na prethodno tromjesečje, u trećem je zabilježen pad, a podaci za listopad i studeni upućuju na to da će rast ponovo biti izvjestan i u posljednjem tromjesečju ove godine. Po svemu sudeći će 2022. godina biti zabilježena kao godina značajnog rasta potražnje za radom. Unatoč padu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine, potražnja za radom je u uzlaznoj putanji, a tržište rada i dalje je robusno, barem kada su u pitanju konvencionalni načini oglašavanja.

Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini u studenom je zabilježeno u zanimanjima knjigovođa, liječnik/stomatolog, referent i učitelj, dok je najveće smanjenje opaženo kod informatičara, programera, radnika u proizvodnji i vozača. U odnosu na studeni 2021. godine, povećao se udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno, s 46,3 na 47,8 posto. Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim regijama. Iako je rast na godišnjoj razini bio najveći na Sjevernom Jadranu, 16,1 posto, najveći doprinos rastu dala je Središnja Hrvatska jer na nju otpada 60 posto svih oglasa. U odnosu na prethodnu godinu, smanjio se broj oglasa iz inozemstva.

Što je OVI?

Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).   

Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.