Kako bi djeca razvila interes za određenim područjem, odmalena se igraju sa znanstvenim eksperimentima
Izvršni direktor Weidmüllera, Joachim Belz želi u slijedeće dvije godine zaposliti 200 inženjera. Kako je Weidmüller njemački proizvođač dijelova za elektroničku industriju, zainteresiranih mladih inženjera ne bi trebalo nedostajati, osim u slučaju da ih – nema. Upravo je to problem.
Sam Belz ističe da im nedostatak mladih stručnjaka predstavlja veliki problem, i to ne samo više u Njemačkoj.
Rezultati vidljivi za 10 godina
S ovakvim izazovima susreću se brojne proizvodne kompanije od Španjolske do Švicarske, a prema svim pokazateljima to bi trebao postati dugoročan trend. Kako onda uspješne kompanije planiraju održati svoju buduću konkurentnost i pridonositi razvoju društva?
Pomno isplaniranim dugoročnim mjerama koje imaju za cilj pobuditi želju najmlađih naraštaja za radom u pojedinim sektorima, a uključuju posjete vrtićima, školama i otvaranje korporativnih sveučilišta.
U Weidmülleru su se odlučili na uobičajen pristup. Njihovi menadžeri obilaze škole i s djecom starijom od osam godina igraju logičke igre. Belz objašnjava da je za postizanje bilo kakvih rezultata ovim pristupom, potrebno između 10 do 15 godina, zbog čega i razvijaju dugoročne planove.
No na ove igraonice-predavanja pozivaju se i stariji učenici te studenti, kod kojih se interes za znanost nastoji pobuditi i kroz programe stipendiranja.
Predškolska otkrića
Međutim, neke kompanije primjenjuju znatno drugačije metode. Tri vodeće njemačke kompanije u svojim sektorima – Bosch, Siemens i ThyssenKrupp, edukaciju provode još u vrtićima, kako bi djecu od malih nogu zainteresirali za znanost.
Siemens tako planira vrtiće opskrbiti igračkama tj. "Kutijama s otkrićima" za djecu u dobi od tri do šest godina. Svaka igračka ima za cilj potaknuti zanimanje djeteta za struju, okoliš ili vodu, pa tako djeca primjerice grade jednostavne strujne krugove pomoću baterija, lampica i žica.
"Želimo da djeca uče kroz igru, a ne kroz pedagoške mjere. Na taj način oni uče jednostavnije i već u ranim godinama svog života počinju usvajati određena znanja", ističe koordinatorica projekata u Siemensu Maria Schumm-Tschauder.
Edukacija za građanstvo
No, proizvođač čelika ThyssenKrupp ima još kreativnije ideje. Oni godišnje organiziraju događaj pod nazivom "Ideas Park", na kojem djeca i stariji mogu izrađivati jednostavne izume ili učiti o brojnim dosadašnjim izumima te stjecati teoretska znanja.
Tako primjerice mogu naučiti na koji način se izrađuju bob sanjke ili projektirati vlastiti električni sklop. Ovaj je sajam posljednji put posjetilo oko 300.000 ljudi.
Međutim, kompanije se trebaju okrenuti i kratkoročnim ciljevima žele li zadržati konkurentnost. Potvrđuju to i podaci VDI-a, njemačkog udruženja inženjera prema čijim se procjenama u godišnje traži 95.000 inženjera, dok ih se prije tri godine tražilo "samo" 18.000. Osim manjka stručnjaka, uzrok velikoj potražnji je i pad broja studenata na tehničkim fakultetima.
Mali broj studenata
Stariji izvršni direktor u Daimleru, Dieter Zetsche napominje da se situacija posljednjih godina lagano popravlja, budući da prije 10 godina kompanije nisu ubrzano zapošljavale inženjere, pa je logično da je interes među mladima pao.
Međutim, povećanje broja studenata i dalje ne može zadovoljiti potrebe na tržištu, pa su kompanije počele razvijati suradnju sa sveučilištima.
Tako je proizvođač mehaničkih pogona Lenze na tehničkim sveučilištima osnovao svojevrsna mini predstavništva koja se brinu za komercijalizaciju inovacija i privlačenje mladih inženjera. Izvršni direktor Erhard Tellbüscher objašnjava da su zbog ovakvog pristupa uspjeli zadržati vodeće mjesto po broju inovacija u svom sektoru.
Zapošljavanje domaćih stručnjaka
Španjolska kompanija Ormazabal koja na globalnoj razini konkurira velikim igračima poput Siemensa ili ABB-a, također ima razvijen uobičajeniji pristup, pa svoje konzultante upućuju na sveučilišta u Bilbao i Madrid gdje pomažu studentima u projektiranju. Njihov je cilj dodatno razvijati interes studenata prije nego li razviju interes za druga područja.
Stručnjaci slažu da se u trenutku nedostatka radne snage jednostavnije okrenuti vanjskim tržištima i zaposliti radnike iz drugih zemalja.
Međutim, organiziranje ljetnih kampova, radionica, sajmova i motivacijskih grupa dokazuju da su se velike kompanije odlučile na edukaciju domaćeg stanovništva kako bi osigurali rezerve ljudskog kapitala i smanjili uvoz stručnjaka. (V.K.)
Izvor:
Financial Times