Kako bi se suprotstavila problemu starenja stanovništva, Hrvatska mora reformirati tržište rada, mirovinski i zdravstveni sustav te poticati migracije
Iako su države istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza prebrodile krizu 90-tih godina, slijedi im novi izazov. Naime, žele li održati rast trebaju unaprijediti inovacije i uključiti građane u razvoj njihovih zemalja i integriranje u širu globalnu ekonomiju, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke "Od tranzicije do konvergencije u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu".
Nakon dva tranzicijska procesa, navedenim zemljama prijeti treći – starenje stanovništva, zbog čega bi se udjel radno sposobnog stanovništva u cjelokupnom stanovništvu u novim članicama EU, jugoistočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, od 2015. godine trebao smanjivati velikom brzinom.
Pet posto manje stanovnika
Posljedica toga mogla bi biti znatno sporiji ekonomski rast i niži BDP po stanovniku.
Osim toga, demografske projekcije UN-a pokazuju da će do 2025. godine, 20 zemalja regije doživjeti pad stanovništva i do 25 posto. Među njima su Hrvatska, Češka, Slovenija i Poljska, koje će imat će oko pet posto stanovništva manje.
Kako bi se zemlje što bolje suočile s izazovom demografske tranzicije, potrebno je prije svega povećati radno sposobno stanovništvo i to kasnijim odlaskom u mirovinu ili smanjenjem poreznog opterećenja na zaposlene.
Povećati broj zaposlenih
"Treće, potrebna je reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava tako da se zbog fiskalnih pritisaka ne smanjuju toliko potrebne investicije za infrastrukturu i socijalnu zaštitu, te privatna ulaganja za rast produktivnosti", istaknuo je autor izvješća Pradeep Mitra.
Kao važan instrument za rješavanje problema starenja, zemljama preostaje i politika uvoza radne snage. Iako migracije nisu substitut za politike kojima bi se spriječile posljedice starenja, one mogu biti dio rješenja.
Među radno sposobnim stanovništvom, u Hrvatskoj je takvih radnika oko 60 posto. Da bi se održao sadašnji udjel radne populacije u ukupnom stanovništvu, Svjetska banka procjenjuje da će se stopa participacije morati povećati za još 4 posto.
Gruba računica pokazuje da bi moralo raditi 80-ak tisuća ljudi više nego danas, a još lošije od Hrvatske stoje zemlje EU-15, Češka i Slovenija, koje će morati povećati stopu participacije do šest posto. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
