Socijalna naknada za njegu djece s težim poteškoćama u razvoju smanjena je s 2500 na 2.162 kune jer se dodjeljuje preko HZZO-a, a ne više preko centara za socijalnu skrb
Prema procjenama, oko deset posto djece u Hrvatskoj ima lakše ili teže poteškoće u razvoju zbog kojih im je nužna stalna roditeljska i stručna skrb, a upravo roditeljima situaciju dodatno otežava – država.
Naime, stupanjem na snagu novog Zakona o porodiljnim i roditeljskim potporama 1. siječnja ove godine, roditeljima je dotadašnja socijalna naknada za njegu djeteta s težim poteškoćama u razvoju smanjena s 2.500 na 2.162 kune, i u tom će se, smanjenom iznosu, početi isplaćivati od travnja, piše Bojana Mrvoš Pavić u Novom listu.
Značajan iznos
Samo naizgled nije riječ o značajnom smanjenju jer se tim izgubljenim novcem, mogu platiti računi za struju, vodu, telefon. Osim toga, kako im socijalna naknada ulazi u izračun buduće mirovine, i ona će im zbog smanjenja naknade jednog dana biti manja.
Do kraja prošle godine, naime, pravo na dopust za njegu djeteta i na naknadu bili su regulirani Zakonom o socijalnoj skrbi, a sva su svoja prava roditelji ostvarivali putem centara za socijalnu skrb. Naknada im je bila određena u visini pet osnovica za socijalna davanja i iznosila je 2.500 kuna.
Potreban pisani zahtjev
Međutim, po novom Zakonu o porodiljnim i roditeljskim potporama, roditelji djece s teškoćama u razvoju svoja prava ostvaruju preko HZZO-a, i imaju pravo na naknadu u iznosu od 65 posto proračunske osnovice, što znači da će mjesečno primati 2.162 kune.
Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić ističe da iz HZZO-a napominju kako roditelji uz pisani zahtjev i dalje mogu zadržati pravo na 2500 kuna naknade, dok će 340 kuna nižu naknadu imati samo oni koji dopust traže od 1. siječnja.
Rizik od pogrešnog tumačenja
"Apelirat ću na zakonodavca da ovo pitanje uredi na način da se ne stvaraju dvije kategorije korisnika prava, od kojih je jedna prikraćena. Svi roditelji djece s teškoćama u razvoju moraju, osim toga, dobivati viši iznos, kakav im je bio zajamčen prijašnjim propisima", ističe pravobraniteljica, dodajući i to kako bi na "terenu" moglo doći do različitih tumačenja propisa pa da za ostanu zakinuti i oni koji imaju pravo na staru naknadu.
Predsjednica i tajnica udruge "PUŽ – Put u život", a ujedno i majke djece s poteškoćama u razvoju, Vesna Budak i Lidija Bonačić-Krešić ističu da je smanjena naknada, samo je jedna, i to mala, izgubljena bitka u borbi s vjetrenjačama, odnosno državom.
Upitna visina mirovina
Roditelji, ističu u udruzi, ostvaruju pravo na naknadu za njegu djeteta do njegove osme godine života te pravo na četiri sata radnog vremena do osme godine, i nakon toga sve dok za to postoji potreba. Naknada za njegu im je, međutim, smanjena, a kad roditelj radi skraćeno, on od poslodavca i socijalne skrbi dobiva neto onoliko koliko bi dobivao da radi puno radno vrijeme.
Međutim, samo na dio plaće uplaćuju mu se puni iznosi mirovinskih doprinosa, dok se mirovinski doprinosi na naknadu ne uplaćuju, ili se uplaćuju u manjem iznosu. Stoga je i buduća visina mirovina tih roditelja.
Roditelji pred dvije komisije
Istovremeno, roditelji su do sada radi određivanja stupnja oštećenja s djetetom morali ići samo pred jednu komisiju, onu Centra za socijalnu skrb. Prema novom Zakonu pak roditelji radi prava na invalidninu moraju ići na jednu komisiju, a radi ostvarenja prava na dopust ili skraćeno radno vrijeme, moraju pred drugu komisiju, u Zavod za zdravstveno osiguranje.
"To u praksi znači da Centar za socijalnu skrb može dati djetetu pravo na invalidninu, a komisija HZZO-a odrediti kako roditelj nema pravo na dopust za njegu, odnosno, postoji mogućnost da jedna komisija odredi teži, a druga lakši stupanj oštećenja, i obratno", ističu Budak i Bonačić-Krešić. Njihovu zabrinutost dijeli i pravobranteljica za djecu.
U udruzi "PUŽ" zaključuju da u Hrvatskoj, barem kad su djeca s teškoćama u pitanju, jedne institucije pišu zakone, druge ih provode, a među svima njima nema nikakve koordinacije, zbog čega su rješenja često nepravedna i "nebulozna".
Primjerice, navode da ukoliko dijete više od četiri sata dnevno provede u vrtiću ili nekoj ustanovi, gubi pravo na polovicu invalidnine, i dobiva 625 umjesto punih 1.250 kuna mjesečno. Također, ide li u redovnu ili u školsku ustanovu za djecu s posebnim potrebama od osam do 11,59 sati, dobit će punu invalidninu, a ako je u školi do 12,15 sati, gubi pravo na polovicu tog iznosa. (V. K.)
Izvor:
Novi list
