Nakon srednjoškolskog, ali i visokog obrazovanja, mladi se ne snalaze u poslovnom okruženju
Čak 94 posto ispitanika smatra da obrazovni sustav u Hrvatskoj ne potiče stjecanje praktičnih znanja, pokazuje anketa koju je MojPosao proveo u suradnji sa portalom EduCentar.net. Iako su do sada uglavnom stručnjaci upozoravali da je naš obrazovni sustav zastario te ne prati potrebe modernog tržišta rada, rezultati ankete pokazuju kako se s njima slaže i velika većina "običnih građana".
Naime, od ukupno 420 ispitanika, njih 396 je istaknulo da obrazovni sustav u Hrvatskoj ne potiče mlade na razmišljanje, kreativnost i poduzetništvo. Također, znatan je dio njih primijetio da mladi nakon srednjoškolskog, ali i visokog obrazovanja zapravo vrlo malo znaju o zanimanju za koje su se školovali, jer im se obrazovni program uglavnom temelji na stjecanju teorijskog znanja, pa se ne znaju snalaziti u poslovnom okruženju.
Studentski radovi kao pokazatelj vrijednosti
U takvim okolnostima, samo se manji dio mladih može potpuno "uklopiti", ali ne radi stečenog znanja, već radi osobne volje i odgoja. Svoj glas ovoj skupini dalo je i nekoliko profesora, koji su i sami primijetili da su nastavni programi "prenatrpani", jer raspored ne ostavlja dovoljno vremena za detaljnu obradu svih nastavnih jedinica.
Osim toga, nekoliko je ispitanika naglasilo da značajan dio osoba koje su i stekle praktično znanje tijekom školovanja, zapravo nije ništa naučio, dok su pojedinci naveli i konkretne primjere. Primjerice, naveli su kako tijekom svog školovanja za zanimanje ekonomista, u sklopu nastavnih jedinica nisu ispunjavali niti jednu financijsku ispravu, niti knjiženje. Također, neki su se požalili da poslodavci ne prepoznaju vrijednost projekata i radova koje studenti rade u sklopu kolegija.
Međutim, nekoliko je sudionika primijetilo da niti "profesori na našim sveučilištima te nastavnici u školama, ne bi znali teoriju potkrijepiti primjerima iz prakse, jer im je važno samo da odrade satnicu". Dodaju da u Hrvatskoj postoji i premalo specijaliziranih osoba, koje bi se aktivno htjele uključiti u programe praktičnog osposobljavanja mladih.
Upitna kvaliteta
Ipak, 4 posto ispitanih smatra da školski programi ostavljaju dovoljno prostora za stjecanje praktičnog iskustva i osobni razvoj. Ističu kako o pojedincu ovisi na koji će način iskoristiti obrazovni sustav – ako ima interesa i ambicija, onda će se i razvijati u željenom smjeru. Nažalost, napominju, sustav nije dobro organiziran, pa dodatni angažman pojedinaca često ostaje neprepoznat.
Tek 2 posto ispitanih smatra da obrazovni sustav u Hrvatskoj potiče stjecanje praktičnih znanja. Iako su objasnili da se takvo znanje stječe u svim strukovnim školama, ponovno se postavlja pitanje kvalitete i "starosti" znanja koje mladi stječu. (V. K.)
