Možda vam se ne sviđa ponašanje vaših mladih zaposlenika, ali razlog bi vas mogao iznenaditi.
Slanje poruka postalo je popularnije od telefoniranja među svim generacijama, a Generacija Y (Milenijci) prednjače u tome.
Žene pripadnice Generacije Y poruke koriste triput više od telefonskih poziva, a različite aplikacije koje omogućavaju slanje tekstualnih, video i slikovnih sadržaja postale su omiljeno sredstvo komunikacije među mladima.
Stariji menadžeri, voditelji ili poslodavci koji još uvijek radije sazivaju sastanke ili vode telefonske razgovore mogli bi biti neugodno iznenađeni ovim trendom, pogotovo ukoliko im se par puta zaredom dogodi da pokušavaju dobiti na telefon mladog kolegu koji se uporno ne javlja.
Ipak, stvari postaju jasnije ako se utvrde razlozi koje mladi zaposlenici navode kada argumentiraju zašto ih telefonski pozivi izluđuju.
Telefoni prvenstveno…
Ometaju
Zvonjava telefona prekida koncentraciju, ometa usred obavljanja posla i odvlači pažnju od bitnih aktivnosti.
Slanje poruke zaposleniku omogućava da komunicira između dva zadatka bez prevelikog ometanja ili gubitka fokusa.
Stvaraju pretpostavke
Telefonski poziv pretpostavlja da zaposlenik mora istog trenutka prekinuti sve što je do sada radio kako bi se posvetio sugovorniku. Ako je usred vrlo bitnog zadatka, to je veliki problem.
Slanje poruke pasivni je oblik komunikacije koji ne podrazumijeva da zaposlenik mora odgovoriti iste sekunde, što ne znači da odgovor neće poslati u vrlo kratkom roku.
Suvišni su
Razgovori nerijetko podrazumijevaju uvodno čavrljanje, a to uzima više vremena nego konkretna informacija koju ste željeli podijeliti.
Tekstualna poruka, s druge strane, potiče da razmislite o onome što želite reći te da komunicirate na jezgrovit način s maksimalnom učinkovitošću.
Nisu učinkoviti
Propušteni poziv tjera vas da se igrate detektiva i ulazite u trag onome tko vas je zvao, u koliko sati i prije koliko vremena, a tek nakon toga povratnim pozivom možete utvrditi razlog zvanja.
S druge strane, u tekstualnoj poruci već se nalaze sve bitne informacije koje je druga strana željela iskomunicirati, dostupna je odmah i trenutno je moguće poslati povratnu informaciju.
Troše dragocjeno vrijeme
Svi znamo da razgovori od pet minuta rijetko kada traju samo toliko. Standardno uvodno čavrljanje, različite upadice i komentari, pozdrav na početku i na kraju razgovora mogu potrajati i dulje od deset minuta, ali to je manji problem naspram činjenice da podjednako toliko vremena treba kako biste se ponovo koncentrirali na važan ili kreativan zadatak koji ste obavljali prije nego što vas je poziv prekinuo.
Poruke uklanjaju suvišne rečenice, relevantne informacije razmjenjuju se bez previše gubitka vremena a po završetku kratke prepiske lakše se i vratiti poslu koji ste započeli.
Koliko je slanje poruka produktivnije, potvrđuje za Mashable i jedan menadžer koji uglavnom radi s mlađim zaposlenicima. Isprva ga je frustrirala činjenica da nikog od svojih zaposlenika ne može dobiti na telefon. Umjesto da od tima traži prilagodbu svojoj praksi, učinio je obrnuto i počeo je svojim zaposlenicima slati poruke.
„To je puno produktivnije“, zaključio je. Zaposlenicima putem poruka šalje sve bitne informacije, korekcije ili komentare. „Iznenađuje me koliko brzo odgovaraju na poruke“, zadovoljno primjećuje.
Znači li to da telefonske razgovore treba potpuno izbaciti?
Naravno da ne. Ipak, telefoni su najkorisniji kada nešto trebate doista, ali doista hitno. Za sve ostalo postoje poruke. Barem ako je vjerovati Milenijcima.