Dulji periodi sjedenja dokazano su opasni za zdravlje, čak i ako se nakon posla bavite vježbanjem.
Pomaknete li se s mjesta barem svakih pola sata, možete spriječiti štetne posljedice koje uredski posao ili prekomjerno sjedenje nose sa sobom, otkrivaju istraživači.
Studija provedena na ovu temu dokazala je, naime, da dugi periodi neaktivnosti povećavaju rizik od smrti. Iako ovo nije prvi put da se istraživači bave utjecajem neaktivnosti na duljinu ljudskog života, posebnost ovog istraživanja leži u tome što se istraživači nisu oslanjali na samoprocjenu ispitanika, već su koristili uređaje kojima su precizno mjerili njihovu aktivnost u periodu od tjedan dana, prenosi The Guardian.
Rezultati su očekivani, ali dobro je podsjetiti se na štetne posljedice neaktivnosti i prekomjernog sjedenja:
"Sjedite li na poslu cijeli dan, sjedite li puno kod kuće, trebali biste ozbiljno poraditi na tome da napravite odmak od te navike i to barem svakih 30 minuta", kaže Keith Diaz, koautor studije koju je proveo Medicinski centar na kolumbijskom Sveučilištu. "Čak i ako vježbate, svejedno biste se trebali kretati tijekom dana, jer samo vježbanje nije dovoljno da suzbije rizik koji sa sobom nose dugi periodi sjedenja."
Istraživanje koje je provedeno na više od 8.000 ispitanika starijih od 45 godina diljem SAD-a, otkrilo je da su ispitanici u prosjeku dnevno neaktivni čak 12.3 od ukupno 16 sati, koliko su budni. Periodi sjedenja kroz dan pak u prosjeku traju 11.4 minute.
Uzimajući u obzir dodatne faktore kao što su dob, spol, obrazovanje, pušenje i visok krvni tlak, tim istraživača otkrio je da su dugi periodi neaktivnosti te općenito pretjerano sjedenje usko povezani s većim rizikom od smrti, neovisno o uzroku smrti.
Ispitanici koji su bili neaktivni 13.2 sata dnevno imali su 2.6 puta veći rizik od smrti nego oni koji neaktivno provode manje od 11.5 sati. Ispitanicima koji u prosjeku u jednom periodu sjede 12.4 minute ili više također prijeti dvostruko veći rizik od smrti u odnosu na ispitanike koje u prosjeku sjede manje od 7.7 minuta.
Tim je zatim obratio pažnju na kombinaciju ova dva oblika neaktivnosti te otkrio da je rizik od smrti bio veći među ispitanicima koji su istovremeno pokazali veliku razinu neaktivnosti (12.5 sati dnevno ili više) te imali duge prosječne periode sjedenja (10 minuta ili više), nego kod onih koji su imali veliku razinu samo jedne navedene stavke.
"Pokušali smo utvrditi što je najgore kod sjedenja - je li to dnevna količina vremena koju provodimo sjedeći ili dugi periodi sjedenja", objašnjava Diaz. "Nažalost, poruka je mješovita...ispada da je obadvoje jednako loše."
Iako je veća aktivnost dokazano pametniji izbor, ponekad ne možemo utjecati na okolnosti kojima smo izloženi. Srećom, dr. Mike Loosemore sa Sportskog instituta naglašava da povećana aktivnost ne mora značiti i veći napor.
"Možete napraviti nešto jednostavno. Primjerice, ustati kako biste se javili na telefon. Ili umjesto pune čaše vode možete otići natočiti samo pola čaše, što znači da ćete po vodu ići češće", predlaže. "Jednostavne stvari koje možete napraviti svakih pola sata dobar su izgovor da ustanete i da se malo pokrenete."
Osim brige o vlastitom zdravlju, vodite računa i o svojim zaposlenicima. Potaknite ih da uzimaju pauze od sjedenja na radnome mjestu, posebno ako se bave isključivo uredskim poslom!