Ministarstvo zdravstva u konačnici je odustalo i od radikalnih promjena u sustavu zdravstvenog osiguranja za ozlijede na radu i profesionalnih bolesti.
Umjesto potpune privatizacije osiguranja od ozljeda na radu, što bi rezultiralo time da svaki poslodavac zasebno ugovara police s privatnim osiguravajućim društvima, Ministarstvo zdravstva Vladi će predložiti da sustav ostane pod paskom države, ali u okviru posebnog fonda koji će se osnovati pod kapom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Takav prijedlog zakona dobio je potporu i poslodavaca dok mu sindikati, kao uostalom i krovnim zakonima na kojima se temelji zdravstvena reforma, nisu dali prolaznu ocjenu.
Primjena takva zakona u praksi će se najviše osjetiti u organizaciji HZZO-a jer će se iznos obveznih doprinosa za "radno osiguranje" izdvajati u poseban Fond - Zavod za zdravstveno osiguranje za ozljede na radu i profesionalne bolesti, a ne više na račun obveznoga zdravstvenog osiguranja. Stopa izdvajanja bi ostala ista - 0,5% dohotka pojedinog zaposlenika, pa poslodavcima načelno ne bi trebala porasti cijena rada.
To je kako se čini bio i glavni razlog zbog kojega je Hrvatska udruga poslodavaca podržala ministra Nevena Ljubičića u toj promjeni, jer bi prepuštanje te vrste osiguranja na tržište, a time i dokidanje sustava solidarnosti, zasigurno povećalo troškove, posebice u onim djelatnostima gdje je opasnost od ozljeda veća, a time i cijena polica skuplja.
Prema posljednjim analitičkim podacima kojima raspolaže Ministarstvo zdravstva, u 2003. godini najveći troškovi za saniranje i profesionalnih bolesti i ozljeda na radu bili u djelatnosti javne uprave i obrane, a ne u prerađivačkoj industriji kako se može očekivati.
Prerađivačka industrija je po troškovima bolovanja zbog ozljeda na radu bila na drugome mjestu, a troškovi bolovanja zbog profesionalnih bolesti svrstale su prerađivačku industriju na četvrto mjesto.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
