Stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda, koji sredinom sljedećeg tjedna završavaju svoju posljednju reviziju stand-by aranžmana s Hrvatskom, upozoravaju da Hrvatska mora povećati iznose socijalne pomoć, usmjeriti ih prema najsiromašnijem stanovništvu te smanjiti glomaznu administraciju u sustavu.
Iako statistički Hrvatska ne odskače značajno od europskog prosjeka kad se radi o izdvajanju za socijalnu zaštitu, analiza pokazuje kako je sustav naprosto krivo “posložen”, jer s obzirom da jedva 45% svih naknada ide siromašnima, on ne služi suzbijanju siromaštva. Iako je MMF na to upozoravao i sredinom prošle godine pri potpisivanju stand-by aranžmana, situacija u praksi u međuvremenu se nije promijenila.
No, započeta je dugonajavljivana reforma sustava socijalne skrbi, koja će se najvećim dijelom financirati kreditom Svjetske banke, čija je ocjena sustava identična MMF-ovoj. Reforma, čije se dovršenje očekuje do kraja 2009. godine, sastoji se od tri komponente: reforme socijalnih naknada i usluga, informatičkog umrežavanja sustava i poboljšanja sanitarno-higijenskih uvjeta u domovima.
Ustanovljeno je da najveći dio socijalnih naknada u Hrvatskoj ne ovisi ni o kakvom dohodovnom cenzusu, odnosno da ih, poput braniteljskih ili porodiljnih naknada, korisnici primaju bez obzira na primanja i imovinsko stanje.
Glavna pak naknada za siromašne, u vidu socijalne pomoći, nije se mijenjala od 2000. godine te za odraslog zdravog muškarca iznosi fiksnih 400 kuna, što je ispod praga apsolutnog siromaštva. Takvu pomoć prima 250.000 osoba u Hrvatskoj, polovica su stalni korisnici, a 94% ih nema nikakvih drugih primanja.
Stoga je već pripremljen prijedlog reforme socijalnih naknada, kojoj je primarni cilj svesti čak 108 socijalnih prava, koliko ih danas imamo, na nekih desetak, povećati broj siromašnih korisnika za najmanje 15% i ukinuti prekomjerno administriranje, odnosno uvesti "one stop" ured, u kojem bi se moglo na jednom mjestu i u jednom danu ostvariti pravo.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
