Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su kadar u Hrvatskoj, a osim njih na tržištu rada najveća je potražnja za diplomiranim inženjerima strojarstva, građevine i arhitekture.
Nove tehnologije posvuda su u svijetu jedna od najbrže rastućih djelatnosti, a za njima ne zaostaje ni naša zemlja. Osim što su informatičari najtraženiji, njihova kadra kronično manjka, pa se često događa da najbolji i najradišniji studenti posao nađu još za vrijeme studija.
Oni koji se na turbulentno tržište rada upuštaju tek nakon diplome u pravilu posao pronalaze u roku od tjedan dana. Osim informatičara, najbrže i najlakše se zapošljavaju diplomirani matematičari. Nekoć jedan od najpodcjenjenih studija, posebice za one koji su upisivali profesorski smjer, danas je jedan od onih koji svojim diplomantima pruža najveći spektar mogućnosti na tržištu rada. Komercijalnim bankama, ali i drugim financijskim ustanovama, kronično manjka stručnjaka koji se snalaze s brojevima, pa se matematičari danas zapošljavaju brže i lakše nego ikad.
Na zavodima za zapošljavanje kronično manjka i stručnjaka za ljudske resurse. Budući da u nas ne postoji obrazovna institucija koja proizvodi taj kadar, diplomirani psiholozi masovno se regrutiraju u tvrtkama s velikim brojem zaposlenika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, diplomirani psiholozi posao pronalaze u svega nekoliko tjedana od diplome, posebice u sektoru upravljanja ljudskim resursima.
Iako je na Zavodu za zapošljavanje najviše visokoobrazovanih ekonomista, gotovo 2.000, te oko 1.000 diplomiranih pravnika, riječ je uglavnom o starijim osobama koje su kvalifikacije stekle prije 20 i više godina, a žrtve su tranzicije i gospodarskih turbulencija. Mladi ekonomisti posao pronalaze u vrlo kratkom roku, i to najčešće u bankama.
Hrvatskoj danas nedostaje simultanih prevoditelja, pojedinih smjerova u profesorskoj struci, ali i znanstvenih novaka, a nekoć atraktivni studij medicine, danas je gotovo marginaliziran.
Iako se mladim obrazovanim ljudima najlakše zaposliti u Zagrebu, bez obzira na struku i iskustvo, činjenica je kako u drugim dijelovima naše zemlje mladi čekaju na zaposlenje, neovisno o diplomi, i po nekoliko godina. U malim sredinama gdje nije razvijeno tržišno gospodarstvo posla za mlade stručnjake gotovo da i nema.
Nedostatak radnih mjesta osim što smanjuje njihove šanse, smanjuje im i cijenu rada. Tako primjerice nije uobičajeno da mladi ekonomisti rade kao skladištari.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
