Od iduće godine uspostavit će se djelotvorniji sustav socijalne skrbi za ugrožene hrvatske građane, pripadnike socijalno osjetljive skupine. Iako Europska unija ne nameće reformu socijalne politike, Hrvatska je kao buduća članice dužna potpisati Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, što je jedan od uvjeta ulaska u EU.
Potpisivanje memoranduma početkom 2007. omogućit će Hrvatskoj puno sudjelovanje u koordinaciji na području socijalne uključenosti u procesu pristupanja Uniji te će tako moći prevesti socijalne ciljeve EU u nacionalnu politiku. Nositelj memoranduma je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a u izradu je uključen i Ured za ravnopravnost spolova.
Memorandum daje prikaz situacije i prioritete politike u odnosu na siromaštvo i socijalno isključivanje, prikazuje izazove i definira predviđene odgovore politike, te identificira kratkoročne i dugoročne izazove nacionalne politike iz perspektive razlika među spolovima.
Prema strogom europskom protokolu, Hrvatska je bila dužna organizirati konferencije otvorenog tipa na kojima bi se sve uključene strane uključile u dijalog, nakon čega slijedi izrada akcijskog plana o borbi protiv socijalne isključenosti.
Kako bi olakšala pristup socijalnim pravima, Hrvatska je morala utvrditi sve primatelje socijalnih naknada, što se temeljilo na provjeri imovinskog stanja. Taj sveobuhvatni posao je dovršen, a što se još mora obaviti pojasnila je državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić.
Uskoro krećemo u izradu registra u kojem će se jasno vidjeti tko sve dobiva, pod kojim uvjetima i kakve oblike socijalne pomoći te će se morati izvršiti određena revizija svih primatelja, kaže Nikolić te dodaje kako će se osobama koje primaju nekoliko naknada, dio njih ukinuti.
Državna tajnica tvrdi kako je cilj tih mjera smanjenje broja naknada sa postojećih 16 na šest ili sedam te njihovo ujednačavanje sa svrhom bržeg i kvalitetnijeg pristupa onima kojima su te naknade doista potrebne.
U Hrvatskoj 113.000 osoba prima neki od oblika pomoći za uzdržavanje, što je gotovo 7.000 osoba manje nego 2005. Ove je godine za socijalne naknade Hrvatska izdvojila 365 milijuna proračunskih kuna, što je tek 73% od sredstava predviđenih za ovu godinu. Do kraja 2006. ukupan će iznos najvjerojatnije prijeći 494 milijuna kuna, a to je tek 0,65% od BDP-a.
Prema nekim statistikama taj postotak nije alarmantan, a Nikolić tvrdi da je on, iz perspektive EU, čak i nizak.
Osim ukidanja povlastica slijedi definiranje ciljeva borbe protiv socijalne isključenosti, a prema europskim analizama najugroženija skupina su žene, i to one iznad 65 godina koje žive u samačkim kućanstvima.
Osim žena, ranjive skupine su nezaposlene, starije osobe bez mirovine, određene kategorije umirovljenika, samohrani roditelji, Romi, osobe s invaliditetom, te beskućnici, bivši ovisnici ili zatvorenici. Za realizaciju sustava brige o tim skupinama Hrvatska je sa Svjetskom bankom potpisala ugovor o zajmu u iznosu od 31 milijuna eura, a dva milijuna eura donirala je Švedska.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
