Ukupna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj nastavila je rasti - procijenjena zaduženost stanovništva u odnosu na BDP povećana je s 35,9 posto na kraju 2005. na 38 posto koncem lipnja 2006., podaci su iz najnovije Makrobonitetne analize Hrvatske narodne banke.
Prosječna je zaduženost po zaposlenom s oko 58.000 kuna na kraju 2005. porasla na oko 63.000 kuna na koncu lipnja prošle godine, no analitičare za sada ne zabrinjavaju pokazatelji tereta otplate duga.
Osnovna kategorija zaduženosti stanovništva i dalje je dug prema poslovnim bankama, koji čini oko 96 posto ukupnog duga stanovništva, a što je, napominju analitičari središnje banke, rezultat nastavka snažnog rasta ponude sve jeftinijih kredita poslovnih banaka.
Prema zadnjim podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništva kod banaka na kraju prosinca prošle godine iznosili su 95,7 milijardi kuna, pa proizlazi da bi na svakog zaposlenog Hrvata u prosjeku 'otpalo' 67.000 kuna kredita.
Analitičari središnje banke u najnovijoj Makrobonitetnoj analizi napominju da je kreditna zaduženost građana u Hrvatskoj gotovo upola veća nego u većini novih članica EU - iskazano u eurima, u Hrvatskoj je sredinom prošle godine iznosila 36,4 posto BDP-a, a u usporedivim zemljama nije prelazila 19 posto BDP-a.
Analitičari središnje banke također ističu da je veći udio kredita stanovništvu u BDP-u u Hrvatskoj praćen i većim udjelom depozita građana kod banaka u BDP-u - u Hrvatskoj je krajem lipnja 2006. iznosio 43,3 posto BDP-a, dok se kod većine usporedivih zemalja kreće u rasponu od 20 do 30 posto BDP-a.
Osim depozita kod banaka, stanovništvo u Hrvatskoj sve više ulaže i u druge oblike štednje, primjerice investicijske fondove, sve se više okreće i stambenim štedionicama, pa analitičari procjenjuju da bi ukupna štednja stanovništva u Hrvatskoj mogla iznositi oko 50 posto BDP-a.
(Hina)
