Službena statistika kaže da su u zadnjih godinu dana prosječne plaće u državi poskočile skromnih 1,8%, što je dva i pol puta sporije od rasta BDP-a.
Čak su industrija i graditeljstvo rasli natprosječno – 3%, dok su državna uprava i javni sektor u 2006. imali iste plaće kao i 2005. godine.
Večernjakova anketa među zaposlenima pokazuje da 54% radnika u zadnjih godinu dana uopće nije dobilo povišicu, što znači da im je zbog inflacije, rasta troškova života i kreditnih obaveza standard bitno lošiji nego prijašnjih godina.
Čak 7% zaposlenih odgovorilo je da im plaće kasne, što je oko 70.000 radnika iz realnog sektora , ne računajući državnu upravu koja plaća na vrijeme. Iz općeg sivila iskočilo je tek nekoliko djelatnosti čiji udjel u ukupnoj zaposlenosti nije velik.
Lani su, prema podacima DZS-a, najviše porasle plaće u šumarstvu – 16% – pa su tu zacijelo u pitanju Hrvatske šume, koje su ovu godinu počele poskupljenjem trupaca. Osim njih desetak posto rasta ima proizvodnja uredskih strojeva i računala i dio metalske industrije, koja se polako oporavlja.
Lošije od lošeg državnog prosjeka stoje zaposleni u industriji hrane i pića, u kojoj su plaće realno pale u odnosu prema 2005. nešto manje od jedan posto. Realan pad primanja bilježi se i u tekstilnoj industriji (1%) te pošti (2%) i zračnom prijevozu (5 posto).
Prijašnjih su godina socijalni partneri potrošili sate i sate na postizanje konsenzusa o zamrzavanju plaća, no formalni sporazum nikad nije potpisan jer sindikati nisu željeli na sebe navući bijes zbog stavljanja plaća na led.
I bez njihova supotpisa, koji bi bio krunski dokaz dobra socijalnog partnerstva, već se godinama provodi restriktivna politika plaća. Plaće godinama rastu sporije od BDP-a jer je žrtvovanje dijela povišice za gospodarski rast nepisani dio državne strategije, čega se čvrsto drže i Vlada i privatni sektor.
"Godinama se ništa bitno ne događa s plaćama. Možda su mrvicu ubrzale rast u industriji, ali na niskim razinama. Očito je da se rast plaća događa u uskom segmentu zaposlenih koji podižu taj prosjek", ističe Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta iz Zagreba.
Najnovije istraživanje DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće, objavljeno u statističkom godišnjaku za 2006., pokazuje da se samo 5,2% zaposlenih visinom plaća značajnije odlijepilo od prosjeka.
Više od 8.000 kuna neto u Hrvatskoj zarađuje oko 49.000 zaposlenih u pravnih osoba. Analiza pokazuje da visoke plaće prima oko 9.000 zaposlenih u industriji, zacijelo menadžerski kadar, 6.500 u trgovini, oko 5.000 u sektoru financija, 4.600 u sektoru usluga i nekretnina, 5.200 u javnoj upravi, samo 2.500 u obrazovanju te 6.100 u zdravstvu.
Takozvani srednji sloj, u kojem je oko 180.000 zaposlenih, zarađuje od pet do osam tisuća kuna na mjesec, dok začelje drži oko 130.000 radnika čije su neto plaće od 1.900 do 2.200 kuna.
(A.T.)
Izvor:
