Ukupan dug stanovništva prema bankama na kraju prošle godine iznosio je oko 92,7 milijardi kuna i time je bio 10% veći od godišnje mase neto plaća.
Uz pretpostavljenu kamatu od 7,5%, što se smatra prosjekom u današnjoj strukturi tzv. maloprodajnog kreditnog portfelja, građani za servisiranje kamate izdvajaju približno jednu plaću godišnje.
O spomenutim se podacima raspravljalo na 10. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, na kojoj su predstavnici banaka, analizirali i problematizirali trendove, rizike i perspektive bankovne maloprodaje, odnosno kreditiranja stanovništva.
Viceguverner Davor Holjevac ponajprije je naglašavao oprez, a bankari su suviše podcrtavali sposobnost banaka da zadovoljavajuće upravljaju rizicima koji proizlaze iz rasta kreditiranja, kao i kreditni potencijal građana.
Tako je Holjevac, među ostalim, iznio podatak o približno 11 milijardi kuna dospjelih nenaplaćenih potraživanja od poduzeća i stanovništva s više od 90 dana zakašnjenja. S obzirom na rast kredita, udio nenaplaćenih lani se zapravo blago pogoršao kod poduzeća, kod kojih je i pokrivenost tzv. ispravcima vrijednosti (rezervacijama) nešto manja nego kod građana.
Član Uprave Zagrebačke banke, Tomica Pustišek pozabavio se pak pričom o kreditnoj zaduženosti stanovništva kroz usporedbu Hrvatske i zemalja Nove Europe te Eurozone, koju je zaključio tvrdnjom kako je zaduženost građana u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka Nove Europe, ali je dodao i da je rast kredita u nas sporiji nego u usporedivim zemljama NE te da su štednja i ukupna financijska imovina veći od ukupnih kredita stanovništvu.
Pustišek je istaknuo i da će projicirane stope rasta financijskih obveza i financijske imovine stanovništva rezultirati čak rastom neto financijske imovine, sa 40% BDP-a u 2005. na 47% u 2008. godini.
Naglasio je kako je rast kredita po stopi od 20-ak posto zbog pada kamatnih stopa i marži banaka rezultirao neizmijenjenim teretom otplate te da očekivana dinamika u kombinaciji s rastom dohotka kućanstava rezultira rastom bruto rasploživog dohotka te otvara prostor za dodatno zaduživanje.
U svemu, kaže, treba imati na umu i da je potražnja za kreditima izraženija kod mlađe populacije koja je zaposlena i u prvoj je trećini radnog vijeka.
Za razdoblje 2006-2008. Pustišek očekuje da prosječan godišnji rast kredita stanovništvu po stopi od 16%, pri čemu u novoj prodaji očekuje dominaciju stambenih kredita s rastom od 21%, kod potrošačkih i gotovinskih predviđa stopu od 12 posto.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
