Izgledno je da bi 2007. mogla biti još jedna rekordna godina u stvaranju financijskog bogatstva u kućanstvima zemalja srednje i istočne Europe (CEE), ocjena je koju je u studiji "Bogatsvo kućanstava zemalja CEE i praćenje zaduženosti" izrekla Debora Revoltella, glavna ekonomistica za UniCredit grupu u zemljama CEE.
Ključni argument za tu tvrdnju Revoltella i ekonomisti UniCredit grupe nalaze u "dobrim ekonomskim rezultatima i poboljšanim uvjetima na tržištu rada koji potiču brzu akumulaciju stvaranja financijskog bogatstva tako da će ove godine biti dosegnut vrhunac u vrijednosti od 718 milijardi eura."
Riječ je o iznosu koji predstavlja 59% BDP-a svih zemalja CEE te gotovo 1% svjetskog bogatstva, a stopa rasta financijskog blagostanja u odnosu na 2006. dosegnula je 20%, što je znatno bolje s obzirom na to da je 2006. u odnosu na 2005. to povećanje iznosilo 15 posto.
Premda su određeni rizici porasli, financijska tržišta u regiji CEE iskazala su se kao prilično otporna i na nedavne međunarodne turbulencije, šok je trajao kratko tako da trag nije uspjela ostaviti ni "subprime" kriza što je zaljuljala prostor SAD-a, ističu ekonomisti UniCredita.
U idućim godinama rast financijskog bogatstva nastavit će znatno premašivati rast realne ekonomije, uvjereni su u toj bankarskoj grupaciji. Očekuju da će prosječni rast bogatstva od 14% godišnje dosegnuti 64% BDP-a do 2009., s tim da posebno ubrzanu dinamiku vežu uz Rusiju (31%), Bugarsku (21%) te Rumunjsku i Tursku (19%).
Potrošnja i ulaganje u nekretnine dominantne su želje stanovništva CEE, a snažna potražnja za tim dobrima stimulirala je i zaduženost koja je upravo zbog toga povećana za 47 posto.
Želja za većim standardom i očekivana "eksplozija" cijena u segmentu stambenih nekretnina motiviraju optimizam stanovništva za pojačano zaduživanje koje bi moglo imati stopu rasta i veću od 30 posto. Porast kreditiranja kućanstava mogao bi i u sljedećim godinama imati uzlaznu putanju jer je potražnja za trajnim dobrima i stanovima daleko od zasićenosti, procjenjuju analitičari banke.
Financijska imovina građana Hrvatske, tijekom 2006. mjerena udjelom u BDP-u, zabilježila je najdinamičniji rast među svim CEE zemljama, iznose analitičari UniCredita. Brzi razvoj tržišta kapitala i s njim povezani novi oblici štednje, uključujući i ulaganja u mirovinske fondove te police životnih osiguranja, dali su ključni potisak tom trendu.
Međutim, iznose, znatan jednokratni utjecaj imali su povrat duga umirovljenicima i kompenzacije hrvatskim braniteljima putem posebnih fondova. I Hrvati su se zaduživali, rast je u apsolutnim pokazateljima iznosio 22,7%, odnosno 4,5-postotna poena u udjelu BDP-a.
Ključni razlog skriva se u iznimnom povećanju stambenih kredita, za 33,3 posto. Slični trendovi bilježe se i u aktualnoj godini, no ipak uz umjereniji tempo rasta zaduženosti (17 %) čemu je razlog zaoštravanje monetarne politike.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, smatra da bi s očekivanim daljnjim rastom štednje ukupna financijska imovina stanovništva Hrvatske već 2008. mogla premašiti godišnji BDP zemlje. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
