Iako broj nezaposlenih konstanto opada, udio žena među nezaposlenima stalno raste. Osim toga, poznato je da jedna "ženska" zarađena kuna vrijedi 0,75 lipa, odnosno da su žene u Hrvatskoj za iste poslove plaćene slabije od muškaraca te da ih je bitno manje u strukturama vlasti i na pozicijama moći.
U slijedećem razdoblju Vlada bi prema najavama trebala više pozornosti posvetiti upravo ženama i njihovim problemima na tržištu rada, pa je tako najavljena i pomoć u zapošljavanju žena žrtava obiteljskog nasilja, a Vladin ured za ravnopravnost spolova uskoro namjerava, prema Strategiji ravnopravnosti spolova, donijeti i Kodeks za poslodavce čime bi ih se na neki način obvezalo na nediskriminaciju prema spolu.
Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin ističe kako se još ne zna hoće li budući kodeks i na koji način biti obvezujući za poslodavce, ali će ga Ured u suradnji s HUP-om i drugim socijalnim partnerima nastojati učiniti što više obvezujućim.
Štimac-Radin posebno upozorava na činjenicu da se ženska prava krše pri samom zapošljavanju, jer "poslodavci ženama učestalo postavljaju pitanja koja su zabranjena i prema Zakonu o radu i prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, a tiču se privatnog života žena, planiranja obitelji i slično".
Mihaela Jović iz ženske udruge B.a.b.e. smatra da je što prije nužno donijeti neki dokument koji bi poslodavce obvezao na nekršenje ženskih prava, te sumnja da bi kodeks mogao biti od pomoći.
Ona pozdravlja inicijativu Vladina ureda, ali vjeruje da treba pronaći neko strože rješenje i mjere koje bi smanjile diskriminaciju žena na tržištu rada, a posebice dikriminaciju trudnica i majki. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
