Prihvati li Vlada prijedlog sindikata za potpunim neoporezivanjem minimalne plaće, koja bi u ovoj godini trebala biti na razini 41% prosječne plaće u zemlji, radnici s najnižim primanjima mjesečno će zarađivati 397,28 kuna više.
Istovremeno, neoporezivi dio dohotka svim bi građanima sa sadašnjih 1.600 kuna mjesečno, porastao na 2.287,80 kuna, što je ujedno i iznos minimalne plaće prema sindikalnom prijedlogu.
No, takav rast neoporezivog dijela ne bi trebao izazvati velike potrese u sustavu oporezivanja dohodaka, s obzirom da su sindikati istovremeno predložili i izmjene u zakonu o oporezivanju dohotka.
Tako predlažu da se stope i raspon primjena stopa poreza na dohodak ne mijenjaju, odnosno da se smanje faktori množenja osnovnog osobnog odbitka. Prema važećim propisima oporezivanja dohotka po stopi od 15% oporezuju se iznosi do 3.200 kuna, dok se razlika tog iznosa do 8.000 kuna oporezuje po stopi od 25 posto. Po stopi od 35% oporezuju se iznosi od 8 do 22.000 kuna, s sve iznad toga po stopi od 45 posto.
Svi ti porezni razredi ostali bi jednaki kao i sada, no da bi se to osiguralo sindikalne centrale predlažu izmjene faktora osobnog odbitka, pa bi se faktor dva mijenjao u 1,4 dok bi se faktor 5 promijenio u faktor 3,5. Najviši faktor 14 mijenjao bi se u 9,8.
Dok bi minimalna plaća u sindikalnom scenariju, kojeg bi vjerojatno i poslodavci mogli prihvatiti osigura li vlada "pomoć" za industrije poput tekstila i drvne industrije koje takav rast minimalca ne mogu izdržati, u netu rasla neznatno više od 397 kuna, korist bi imali i oni s nešto višim prihodima.
Tako bi neto primanja radnika koji danas primaju bruto plaću od 6.000 kuna rasla za nepunih 122 kune. Dvjestotinjak kuna više na ruke rimali bi radnici s bruto plaćom od 7, ali i 11.000 kuna. (A.T.)
Izvor:
Novi list
