Šef MMF-a Dominique Strauss-Kahn je još drugom polovicom prošle godine upozorio da će kriza dovesti do socijalnih nemira, čak i u najrazvijenijim državama
Uz goleme gubitke i rezanje radnih mjesta, kao posljedica ekonomske krize, u Europi se povećava i rizik od socijalnih nemira. Prvi val prosvjeda započeo je u Francuskoj.
Zbog masovnog prosvjeda protiv gospodarske i socijalne politike predsjednika Nicolasa Sarkozyja, pojedini dijelovi Francuske su bili u potpunom prometnom kolapsu. Naime, u regiji oko Pariza javni prijevoz je bio uglavnom obustavljen, dio regionalnih i brzih vlakova također nije vozio, a prosvjedovalo se i u školama, poštama te državnim službama.
Prosvjedima koji će se i dalje nastaviti, traži se ukidanje financijske pomoći bankama te povećanje izdataka za radnike i nezaposlene. Uz osam vodeći sindikalnih središnjica, posljednja istraživanja pokazuju da opći štrajk podupire i gotovo 70 posto građana.
Eksplozija nezadovoljstva
Ekonomski savjetnik Europske konfederacije sindikata, Ronald Janssen ističe da će nezadovoljstvo građana i napetosti diljem Europe sve više rasti, te će u trenutku eskalacije krize doći do "eksplozije nezadovoljstva".
"Uz daljnji gubitak radnih mjesta i sve veći rast nezaposlenosti, radnici će biti izloženi velikom pritisku jer će, ako žele zadržati posao morati nastaviti raditi uz manju plaću i manja prava", objašnjava Janssen.
Da u ovakvom nestabilnom okruženju nitko nije siguran, pokazuje i primjer islandskog premijera Geira Haardea, prvog lidera neke države čija je ostavka bila posljedica trenutne gospodarske krize. Raspadu Haardeove vlade prethodili su tjedni prosvjeda u Reykjaviku, uključujući i spaljivanje njegove slike ispred zgrade parlamenta. Prije nego li je smijenjen Haardea je izjavio kako strahuje da bi se ekonomska kriza mogla pretvoriti u političku krizu.
Val prosvjeda
Geopolitički analitičar iz američke agencije za strateška istraživanja Stratfor, Marko Papić objašnjava da "primjer Islanda pokazuje koliko se trenutna situacija može zakomplicirati u ostatku Europe".
I doista, nastavno na masovne prosvjede u Grčkoj krajem prošle, početak ove godine odigrava se prema sličnom scenariju – anti vladini prosvjedi održani su u već Bugarskoj, Letoniji i Litvi. Slične je događaje nagovijestio i izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn koji je drugom polovicom prošle godine upozorio da će zbog krize doći do izbijanja socijalnih nemira, čak i u najrazvijenijim državama.
Štoviše, Papić ističe da se ove godine u mnogim Europskim zemljama, poput Slovačke, Bugarske ili Njemačke, održavaju izbori. "Politički lideri će svoje kampanje morati voditi usred ekonomskog kolapsa, a tada će se ionako visoka razina socijalnog nezadovoljstva dodatno razbuktati."
Dalekosežne posljedice
U najgorem slučaju, ističe Ronald Janssen, socijalni nemiri se mogu toliko proširiti da potpuno unište europski socijalni model kakvog danas poznajemo.
On navodi da se sve se vrti oko jednog skandala – vlade pokušavaju spasiti banke i tvrtke dajući im više novca i kreditna jamstva, što naravno dovodi do deficita sredstava namijenjenih građanstvu. To će pak stvoriti dodatni pritisak od strane Europske komisije, OECD-a i ekonomskih stručnjaka.
"Takva će situacija biti neizdrživa za javne financije, pa će države morati povući rezove u socijalnom sustavu, što će dovesti do napada na socijalnu Europu", upozorava Janssen te ističe da će ljudi tek tada shvatiti da plaćaju greške banaka i korporativnog sustava nagrađivanja.
Dakle, kombinacija visoke nezaposlenosti, propadajućeg socijalnog sustava i masovnog nezadovoljstva građana, moga bi imati zastrašuju će posljedice, zaključio je Janssen. (V. K.)
Izvor:
EurActiv
