Sljedeća faza svjetskog gospodarskog pada počinje poprimati svoj pravi oblik - svijet je na pragu najvećeg porasta nezaposlenosti u posljednjih nekoliko desetljeća
Stopa nezaposlenosti u SAD-u se prošlog mjeseca popela na 8,1 posto, što je najviše u posljednjih 25 godina. Za one koji su nedavno ostali bez posla, šansa da pronađu novi je najmanja u posljednjih 50 godina. U Kini je pak otpušteno oko 20 milijuna radnika (oko tri posto radne snage), a u Španjolskoj je stopa nezaposlenosti u siječnju skočila na rekordnih 14,8 posto. U Japanu deseci tisuća radnika zaposlenih na određeno, svakodnevno gube ne samo posao, već i smještaj koji im je osiguravao poslodavac.
Sljedeća faza svjetskog gospodarskog pada počinje poprimati svoj pravi oblik – kriza na globalnom tržištu rada. Njeni obrisi tek postaju vidljivi, ali ozbiljnost, širina, i vjerojatna dugotrajnost recesije, zajedno s promjenama strukture tržišta rada u razvijenim, i zemljama u razvoju, upućuju na to da je svijet na pragu najvećeg porasta nezaposlenosti u posljednjih nekoliko desetljeća.
Izgledi za zapošljavanje slabiji nego ikad
Sve veće svjetske ekonomije već su bilježe značajan gospodarski pad, a kriza je snažnije pogodila zemlje koje ovise o izvozu (Njemačka, Japan i nekoliko brzorastućih azijskih zemalja), ili o inozemnim ulaganjima (zemlje srednje i istočne Europe). Međunarodni monetarni fond predvidio je da će globalna ekonomija ove godine, prvi puta od Drugog svjetskog rada, zabilježiti pad (od 0,5 do 1,5 posto).
Ovakav ekonomski kolaps snažno će pogoditi tržište rada. Posljednje istraživanje tvrtke Manpower, koja pruža usluge u zapošljavanju na globalnoj razini, pokazalo je da poslodavci u 23 zemlje, od ukupno 33 u kojima je istraživanje provedeno, planiraju zapošljavati manje nego ikad. Budući da promjene na tržištu rada kasne za gospodarskim padom, stope nezaposlenosti će i dalje rasti čak i kada bi gospodarstvo danas prestalo padati. No, za to nema previše nade. A neka obilježja trenutne recesije su posebno štetna.
Promjena u strukturi poslova
Nemogućnost dobivanja kredita utjecala je na pad potražnje, pritišćući tvrtke da brže srežu troškove, a procjenjuje se da će oporavak gospodarstva, kada se i dogodi, biti preslab da potakne brzo otvaranje radnih mjesta. Također, kada potražnja ponovno poraste doći će i do promjene u strukturi poslova koji će se nuditi. Naime, prezaduženi potrošači štedjet će više i ekonomije će se morati više oslanjati na domaću potrošnju. Donedavno brzo rastuće industrije, kao što su građevinarstvo i financije neće se oporaviti, te će milijuni ljudi, od bankara s Wall Streeta do kineskih migranata, morati pronaći potpuno drugačije poslove.
Tim više što ni sadašnji podaci o rekordnom rastu nezaposlenosti ne pokazuju pravo stanje stvari. Naime, mnogi poslodavci diljem svijeta skraćuju radno vrijeme da smanje troškove poslovanja, a neplaćeni dopusti postaju sve uobičajeniji. U SAD-u je, primjerice, prosječan radni tjedan (33,3 sata) najkraći od 1964. Nedavno istraživanje konzultantske tvrtke Watson Wyatt pokazalo je da desetina američkih poslodavaca u sljedećem razdoblju planira skratiti radni tjedan, a na prisilni neplaćeni dopust svoje zaposlenike planira poslati šest posto tvrtki, dok će ih devet posto radnicima ponuditi da to učine dobrovoljno.
Dva lica fleksibilizacije
Na europskim tržištima rada stanje se, za sada, ne čini tako crno. Djelomično zbog toga što je Europu recesija zahvatila nešto kasnije, a djelomično i zbog, prema europskim standardima, niske nezaposlenosti posljednjih godina, te zato što su europska tržišta rada manje fleksibilna, pa na stanje u gospodarstvu reagiraju sporije nego američko. Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji u siječnju je iznosila 7,6 posto, u usporedbi s 6,8 posto u siječnju prošle godine.
No, u EU postoje ogromne razlike. Tako Španjolska i Irska, koje su posljednjih godina bilježile najveće stope rasta građevinskog sektora, sada bilježe najviše stope rasta nezaposlenosti. U Velikoj Britaniji nezaposlenost je u godinu dana porasla za 1,1 posto, a iako je u Njemačkoj stopa nezaposlenosti (7 posto) još uvijek manja nego prošle godine, nema sumnje da će narasti. Europska komisija u siječnju je, naime, predvidjela rast stope nezaposlenosti u EU tijekom 2009. na 9,5 posto.
Također, zbog strukturalnih promjena na europskom tržištu rada posljednjih godina predviđa se da će i stope nezaposlenosti brzo porasti. Naime, većina europskih zemalja omogućila je veću fleksibilnost na tržištu rada i veće zapošljavanje na određeno vrijeme, što je, u konačnici, i dovelo do smanjenja stopa nezaposlenosti. No, sada se predviđa da će taj proces krenuti u obrnutom smjeru, jer je poslodavcima mnogo lakše otpustiti radnika zaposlenog na određeno, nego osobu zaposleno za stalno. A to će najviše osjetiti oni sa slabijim kvalifikacijama, mladi i imigranti, jer je upravo njih najviše zaposleno na određeno. (T. B.)
Izvor:
The Economist
