„Poštovanje raznolikosti na radnome mjestu vrijednost je koja se nauči, a tvrtka je ta koja to mora promovirati“, istaknula je Tanya Šplajt-Brainović iz Coca Cole HBC Hrvatska.
Na dodjeli Nagrada ključnarazlika održan je okrugli stol „Raznolikost i jednakost u praksi“, na kojem su dobitnici nagrada osim primjera iz prakse prokomentirali i izazove koji nam predstoje ulaskom na europsko tržište rada.
Prednosti dobne razlike zaposlenika
Kako je moguće stvoriti uspješnu suradnju između zaposlenika različite dobi, objasnila je Dunja Firšt iz Allianza Zagreb koja je istaknula kako se kompanija trudi uključiti mlade u poslovne procese, ali jednako tako iskoristiti potencijale zaposlenika koji su u određenoj dobi.
„Kod mladih puno ulažemo u edukaciju – kod nas mogu početi 'od nule', bez ikakvog radnog iskustva, a u roku godinu dana stječu puno stručnih znanja. No, potencijal mladih ljudi nije moguće ostvariti samo kroz edukaciju. Puno je bolje imati mentora koji će prenositi osobno iskustvo iz prakse, stoga iskusne zaposlenike koristimo u sustavu mentorstva, da svoje znanje prenose mladima.“
Vitomir Lučić iz Podatkovnog centra Križ istaknuo je da se raznolikost može poticati i među malim poduzetnicima, ali ne uspostavljanjem hijerarhije već organizacijom rada unutar poduzeća. „Bitna je organizacija jer inače nemamo šanse za opstanak“, istaknuo je Lučić.
Umjesto invalidske, osigurati uvjete za starosnu mirovinu
Ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić istaknuo je da Ministarstvo želi senzibilizirati poslodavce da razmišljaju o osobama s invaliditetom jer su to dobri i visoko motivirani radnici koji pozitivno utječu i na kolege s kojima rade. Izrazio je nadu da će poslodavci prihvatiti sustav 'kvotnog zapošljavanja' te naglasio kako je bit novog Zakona da se 'ne tjera ljude u invalidsku mirovinu'.
„Godinama smo tjerali ljude u invalidske mirovine i po tome spadamo u europski vrh. Imamo preko 25% invalidskih mirovina u ukupnom broju mirovina. Očito nam je to bilo lakše napraviti nego ljude profesionalno rehabilitirati i naći im neko radno mjesto“, rekao je Mrsić i istaknuo da Ministarstvo želi uspostaviti sustav financiran od strane države, koji će ljudima omogućiti da se rehabilitiraju i svoj radni vijek završe s punom radnom mirovinom.
Teo Petričević iz Socijalne zadruge Humana Nova istaknuo je da rad osobama s invaliditetom omogućava boravak 'izvan četiri zida'. „Radimo s udrugama za osobe s invaliditetom pa smo se zato i odlučili na zapošljavanje njih. Njima je to velika motivacija i iskorak u samom životu“, naglasio je.
Poticanje jednakosti odgovornost je poslodavca
Da socijalno i društveno poduzetništvo treba promovirati složili su se svi sudionici okruglog stola.
„Poštovanje raznolikosti na radnome mjestu vrijednost je koja se nauči, a tvrtka je ta koja to mora promovirati“, istaknula je Tanya Šplajt-Brainović iz Coca Cole HBC Hrvatska.
Dunja Firšt spomenula je da je u Allianzu 'prihvaćanje raznolikosti jedna od deset kompetencija zaposlenika Grupe' koji svake godine dobivaju i ocjenu iz tog područja.
„Što se tiče spolne ravnopravnosti, dobivamo daljnje smjernice što trebamo raditi na tom području iako moram naglasiti da smo mi u Hrvatskoj potpuno ravnopravni što se tiče menadžerskih pozicija“, istaknula je Firšt.
Ulazak u EU neće donijeti velike promjene na tržištu radne snage
Vitomir Lučić rekao je kako je neminovno da će mladi otići u inozemstvo, ali da je to dobro. „Neka idu i pokušaju, to u njima razvija jak multikulturalizam koji nama jako treba“, istaknuo je i napomenuo kako je u cijeloj toj priči potencijalni problem jedino naš 'blagi strah i nelagoda' po pitanju radnika koji bi mogli doći na naše tržište rada.
„Sjetim se naših predaka koji su odlazili u Njemačku – isto nisu bili isprva dobrodošli, ali postali su dio te zemlje i dobro su radili. Možda bismo i mi trebali poraditi na tome i vidjeti kako nas ljudi, za koje možda nismo htjeli da dođu, mogu obogatiti“, zaključio je Lučić.
Ministar Mrsić istaknuo je kako ne očekuje velike promjene na tržištu rada ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Podsjetio je kako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske otišlo 12.000 ljudi, ali ih je u Hrvatsku došlo 8.000. Kada se pak pogleda struktura ljudi koji su otišli, podjednako su zastupljene sve dobne skupine pa nema govora o 'egzodusu' mladih.
„Ulaskom u EU doći će radnici iz drugih zemalja nama, ali ni tu ne očekujem veliki priljev. Mi nismo target – oni odlaze u starije članice Unije. Ne očekujem velike pomake na tržištu rada, ali će nama omogućiti da našim građanima otvorimo veliko tržište rada preko Zavoda za zapošljavanje“, izjavio je Mrsić te napomenuo da su neke članice Unije uvele ograničenje zapošljavanja za hrvatske radnike, ali da takva ograničenja ne postoje za deficitarne i visokoobrazovane kadrove.
Podsjetio je da Ministarstvo rada priprema Registar ljudskih potencijala te da će nastaviti poticati ravnopravnost i stimulaciju socijalnog poduzetništva, nevladine organizacije i proces cjeloživotnog obrazovanja.
