Potraga za odgovorom na pitanje koliko novca na svoje zaposlenike mjesečno zaista troše brojne državne agencije i kompanije u vlasništvu države preraslo je u istaživački rad kojim se, među ostalim, bavi Vladina Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije, a u njoj sudjeluju predstavnici svih ministarstava.
Preliminarni rezultati njihova rada o iznosima troškova za zaposlene desetak što agencija, što kompanija, do kojih je ekskluzivno došao Jutarnji, a koje još treba revidirati na nekoliko primjera, pokazuju ozbiljna odstupanja od iznosa prosječnih bruto mjesečnih plaća svojih zaposlenika koje su tom listu poslale same agencije ili tvrtke.
Prosječne bruto plaće zaposlenih u agencijama koje se financiraju zakonom propisanim naknadama i državnim tvrtkama koje većinu prihoda ostvaruju poslovanjem s državom prema dosad prikupljenim podacima radne skupine u pravilu su veće od onih koje pod kategorijom bruto plaće registriraju agencije i kompanije, no u nekim su slučajevima i manje.
Novac za investicije
Nedvojbeno je ipak da je riječ o bruto plaćama koje su za trećinu, dvostruko, a negdje i trostruko veće od prosječne bruto plaće u državi koja je za veljaču ove godine iznosila 7.863 kune te da su prošle godine u odnosu na 2011. te plaće u većini slučajeva rasle dok plaće u privatnom sektoru zbog recesije koja traje već petu godinu u najboljem slučaju stagniraju ili padaju.
Vladina radna skupina traži argumentaciju na osnovi koje može tražiti smanjivanje plaća i njihovo usklađivanje s gospodarskom situacijom, budući da se nameti kojima se financiraju agencije mogu smanjiti kako bi se rasteretilo gospodarstvo, a troškovi za plaće javnih poduzeća mogu biti manji kako bi se tim tvrtkama oslobodilo više novca za investicije.
U pravilu, materijalna prava zaposlenih u agencijama i državnim tvrtkama zaštićena su kolektivnim ugovorima koje ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti raskinuti.
Svima veće plaće
Tako je u Autocesti Rijeka - Zagreb prosječna bruto plaća za lanjsku godinu porasla tri posto zbog povećanja vrijednosti koeficijenata po novom kolektivnom ugovoru, pa prema podacima iz ARZ-a iznosi 11.604 kune dok je u 2011. iznosila 11.232 kune. Prema podacima Vladine radne skupine, riječ je o 14.223 kuna bruto mjesečne plaće u prošloj godini.
Rekorderi po visini bruto plaća među agencijama su zaposlenici Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP). Njihova prosječna bruto plaća u 2012. iznosila je, prema njihovim podacima, 35.484 kuna, dok je prema podacima radne skupine Vlade riječ o 44.732,98 kuna. Moguće je da se razlika krije u dodatnim troškovima na zaposlene koji nisu dio osnovne bruto plaće. U HKZP-u svoje su bruto plaće popratili napomenom da se oni ne financiraju iz državnog proračuna.
"Zrakoplovne kompanije HKZP-u odobravaju prihode u visini njegovih troškova. Ostvareni višak prihoda HKZP, kao i ostali europski pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, vraća zrakoplovnim kompanijama, a za eventualni manjak prihoda zrakoplovne kompanije mu tijekom sljedeće godine osiguravaju dodatne prihode u visini obračunatog manjka", obrazlažu.
Različite statistike
S druge strane, zaposlenici neprofitne Agencije za civilno zrakoplovstvo, prema podacima koje su sami poslali, imaju veće prosječne plaće od onih koje je za sada utvrdila Vladina radna skupina.
U 2011. prosječna bruto plaća im je bila 18.799 kuna, da bi lani narasla na 19.714 kuna. "Prosječna mjesečna bruto plaća u Agenciji je rasla zbog korekcije vrijednosti boda za 2,63 posto kao i zbog povećanja minulog rada zaposlenih", objašnjavaju u Agenciji za civilno zrakoplovstvo. U neto iznosu prosječna plaća u toj agenciji porasla je sa 10,8 tisuća kuna na 11,2 tisuće od 2011. do lani.
Imaju i PR agenciju
Hrvatska agencija za poštu i telekomunikacije (HAKOM) također je na listi agencija koje plaćaju svoje zaposlenike znatno više od državnog prosjeka, no oni, iako ih zakonom propisanim nametima financiraju kompanije iz sektora koji reguliraju, smatraju da su plaće njihovih zaposlenika poslovna tajna. Vladina radna skupina pak raspolaže s podatkom od 21.844 kune bruto prosječne mjesečne plaće za 2012. godinu u regulatornoj agenciji koja zapošljava oko 170 ljudi.
"Ukupni materijalni izdaci za radnike u 2012. su smanjeni u odnosu na 2011., a dalje smanjenje predviđeno je u 2013. rebalansom financijskog plana HAKOM-a", poručili su preko PR agencije Meritor medija koja za njih radi još do 18. svibnja, dokad im vrijedi ugovor sklopljen prije nego je Vlada zabranila tvrtkama i agencijama kojima je osnivač da troše novac na takve usluge.
U Agenciji za obalni linijski prijevoz za koju radna skupina Vlade raspolaže podatkom o 17.364,89 kuna bruto prosječne mjesečne plaće za prošlu godinu obrazlažu da su oni plaće smanjivali te da je u 2012. prosječna bruto plaća njihovih zaposlenika bila 14.142,19 kuna, što je za 1526,69 kuna manje nego u 2011. kada je iznosila 15.668,88 kuna, što odgovara podatku radne skupine Vlade.
‘Smanjili smo’
"Od siječnja do ožujka ove godine proječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom je 11.475,28 kuna i dodatno je snižena za 2666,91 kune", kažu u Agenciji sa sjedištem u Splitu.
U Agenciji za komercijalnu djelatnost AKD, pak, objašnjavaju sa je prosječna bruto plaća njihovih zaposlenika bila 11.633 kune, dok Vladina radna skupina raspolaže s podatkom od 16.326 kuna.
Izvor: Jutarnji list
