Manje je ozljeda na radu i ljudi kasnije odlaze u mirovinu. Tako bismo imali i više zaposlenih, a mladima bi se dala mogućnost da pošteno žive, smatra Marija Zavalić.
Hoćemo li u mirovinu sa 67 godina? Kojim zanimanjima se ukida beneficirani radni staž? Je li sustav dugoročno održiv i hoće li se smanjivati mirovine, analizirali su gosti emisije Otvoreno: v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja, predsjednik HSU Silvano Hrelja, demograf Stjepan Šterc, Jagoda Milidrag Šmid iz Centra za ženske studije, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić, prenosi 24sata.
Prema prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, generacije od 61. godišta nadalje išle bi u mirovinu sa 67 godina, a u prijevremenu mirovinu sa 62 godine. Smanjuje se broj osiguranika, a povećava se broj umirovljenika.
"Da bi sustav do 2060.godine bio održiv, u njega je potrebno intervenirati. Važno je poticati osiguranike da što dulje ostanu u svijetu rada, a jedan od poticaja bit će mogućnost prekvalifikacija i dokvalifikacija da osoba ne bude cijeli radni vijek krovopokrivač. Mijenjaju se okolnosti na tržištu te je nužno prilagoditi im se", rekao je Ivo Bulaja.
Marija Zavalić rekla je da se beneficirani radni staž neće ukidati.
"Trenutno se provode analize i procjene rizika na radnim mjestima da se vidi koja imaju posebne uvjete rada - zahtijevaju posebnu zdravstvenu sposobnost, stručnost osposobljenost ili postoji veća opasnost od ozljede na radu i profesionalnih bolesti. Hrvatski radnici su izraubani jer rade prekovremeno. Treba smanjiti radno vrijeme na šest sati kao drugdje, što ima dokazano istu učinkovitost, manje je ozljeda na radu i ljudi kasnije odlaze u mirovinu", predložila je Zavalić. Tako bismo imali i više zaposlenih, a mladima bi se dala mogućnost da pošteno žive.
Silvano Hrelja smatra da nema potrebe produljiti dob za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina.
"Svijet rada u Hrvatskoj nije isti kao u drugim razvijenim europskim zemljama te stoga treba biti fleksibilan. Ovakva mjera neće ništa donijeti u proračun", kaže Hrelja. Uvjeren je da će se broj umirovljenika početi smanjivati određenom dinamikom kad baby boom generacija prođe.
Jasno je da će se radni vijek trebati selektivno povećati, a to je pitanje budućnosti i sigurnosti zemlje, rekao je Stjepan Šterc.
"Do 15. godine osobu uzdržava obitelj, a nakon 66. to čini država. Ni jedan sustav to ne može izdržati. Prvi stup međugeneracijske solidarnosti neće postojati za 20 godina zbog neravnomjerenost odnosa mladog i starog stanovništva rekao je Šterc i upozorio da forsiranje drugog stupa neće biti održivo.
"Ako ne aktiviramo drugi stup u smislu ulaganja, ako ne dobijemo mogućnost da iz njega dobijemo nešto u državni proračun, nastat će veliki problemi", dodao je Šterc.
Za mirovinski sustav važna su demografska kretanja, ali je još važnija sistemska ovisnost, smatra Jagoda Milidrag Šmid.
"Ključ je u zapošljavanju. Radi se o kompletnom neuspjehu politike koja je vođena i dalje se vodi na isti način. Hrvatska je po visini mirovinskih primanja pri dnu standarda koje smo potpisali sa Vijećem Europe i Međunarodnom organizacijom rada, što znači da za daljnje restrikcije nema mjesta. Ako je javni mirovinski sustav financijski problematičan, to se može riješiti povećanjem doprinosa za njega, smanjivanjem naknada ili kombinacijom. Drugi stup je pet posto doprinosa, tj. kapitalizirana privatna štednja", objasnila je Šmid.
Ona se usmjerava u fondove, a potom u državne obveznice koje su budući javni dug.
"Mladi ljudi ostaju na osnovnoj mirovini iz prvog stupa koja je na razini socijalne pomoći", rekla je Šmid. Prijedlog o pomaku odlaska u mirovinu sa 67 godina smatra nepravednim i nepoštenim prijedlogom.
