Glazba ljudima obogaćuje život manje-više oduvijek, ali tek su nedavno znanstvenici odlučili provjeriti utječe li (i kako) na naš profesionalni život.
Kada posla bude navrh glave, glazba donosi prijeko potrebno rasterećenje. Ipak, prije nego što kliknete 'Play', proučite kada slušanje glazbe najviše koristi mozgu, a kada ju je bolje odgoditi za neku drugu priliku (Stop).
Učenje - Stop
Učenje traži mozak da analizira te memorira podatke i činjenice. Slušate li glazbu, mozak povrh tih podataka mora procesuirati i tonove. Ovakav multitasking može dovesti do toga da pogrešno memorirate informacije iz gradiva ili da ih asocirate na neobičan način, zbog čega će ih biti teže prizvati u sjećanje kada vam zatrebaju. Stoga, učite li nešto na radnome mjestu radije to činite bez glazbene pozadine, posebno učite li gradivo koje morate iščitavati a pjesma koju želite slušati također sadrži tekst.
Žamor – Play
Radite li u pomalo bučnom radnom okruženju mozak će nastojati 'uloviti' dijelove razgovora pojedinaca. To bespotrebno troši energiju koju možete uložiti u svoj posao. Istovremeno, žamor povećava razinu kortizola, hormona stresa, a smanjuje razinu dopamina, hormona sreće. Takve hormonalne promjene negativno se odražavaju na prefrontalni režanj, otežavajući izvršne funkcije. Rezultat? Produktivnost je u padu, čak i ako radite na zadacima koji ne traže pretjeranu koncentraciju ili učenje. U ovom slučaju glazba će vam pomoći jer će 'blokirati' neželjene zvukove i omogućiti da ostanete smireni te fokusirani na posao.
Ponavljanje jedne te iste radnje – Play
Različite analize pokazale su da ljudi koji slušaju glazbu radeći na poslovima koji se ponavljaju bilježe bržu izvedbu i manje greške. Tajna je u tome što glazba oslobađa već spomenuti dopamin, što vam pomaže da se opustite i oraspoložite, a istovremeno i bolje usredotočite na posao. Zanimljivo, učinkovitost ostaje jednako visoka čak i ako radite kompleksnije rutinizirane poslove – kirurzi često slušaju glazbu u operacijskoj sali, prvenstveno zato jer ih oslobađa stresa i potiče da ostanu usredotočeni. Međutim, to nije sve. Dobro raspoloženje koje glazba potiče utječe i na interakciju s kolegama: osjećate li se bolje i prema drugima ćete se odnositi ljubaznije, bit ćete spremniji na suradnju te pokazivati više poštovanja prema kolegama.
Nova glazba – Stop
Kada slušate nešto što vam je potpuno novo, riječ je o aktivnosti koja uključuje moment iznenađenja. Vaše tijelo u tom trenutku dopamin oslobađa kao reakciju na nešto novo, zbog čega se u tijelu stvara određena razina zadovoljstva. Iako se zbog toga nova glazba može činiti privlačnim izborom, imajte na umu da će vam odvlačiti pažnju u većoj mjeri nego što biste željeli. To će loše utjecati na vašu koncentraciju prilikom obavljanja posla.
Refren koji znate napamet
Glazba može imati izrazito velik utjecaj na poslovnu svakodnevicu. Slobodno je pojačajte ukoliko se želite razbuditi, ako vam teško pada ponedjeljak ujutro ili morate odraditi nešto poznato i rutinski. U idealnim uvjetima vaša glazbena lista trebala bi se sastojati od poznatih pjesama, a morate li bilo što iščitavati ili pisati, lakše ćete se koncentrirati uz glazbu u kojoj nema riječi. Iako glazbu nije poželjno slušti dok učite, pustite si neku omiljenu pjesmu prije nego što se bacite na taj posao. Na taj način ćete se oraspoložiti što će olakšati pristupiti samom procesu učenja.
Izvor: Inc.com