Dosad je bilo moguće da tvrtke šalju radnike na posao u druge zemlje, a da im visina plaće bude kao u domovini. No, Bruxelles odavno u tom području vidi potrebu reforme.
"Sat će biti skuplji i profitirat će oni ljudi koji su imali nižu satnicu. Razlika je sigurno nekih 40 posto u plaćanju satnice u Hrvatskoj i, recimo, Njemačkoj. To je s jedne strane dobro za ljude koji rade u inozemstvu, a s druge loše za sve one tvrtke koje su im dale niske satnice jer će ih sada morati dizati. Bit će nekonkurentni" - reakcija je to jednog od hrvatskih građevinara na prijedlog reforme Direktive o upućivanju radnika, oko kojeg je Hrvatska bila suzdržana, a koji kaže da upućeni i lokalni radnici moraju imati iste radne uvjete i istu plaću. Dakle, hrvatski građevinar ili instalater koji obavlja posao u Njemačkoj, treba imati istu plaću koju dobivaju njegovi kolege iz Njemačke, piše Jutarnji list.
HUP oštro protiv
Dosad je bilo moguće da tvrtke šalju radnike na posao u druge zemlje, a da im visina plaće bude kao u domovini. No, Bruxelles odavno u tom području vidi potrebu reforme jer smatra da se radi o izigravanju tržišnog natjecanja te već više od dvije godine zemlje članice pokušavaju postići dogovor oko promjene Direktive koja je na snazi još od 1996. godine.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oštro se protivi donesenom prijedlogu te napominju da je sloboda pružanja usluga, uključujući i mogućnost slanja radnike u inozemstvo, važan dio jedinstvenog tržišta koji doprinosi povećanju konkurentnosti gospodarstva EU.
"Čini se da bi ta sloboda ovakvim postupanjem bila narušena", mišljenje je HUP-a.
Smatraju, među ostalim, da predložene izmjene Direktive dodatno otežavaju poziciju poduzetnika koji posluju u manje i srednje razvijenim sustavima te dovode u pitanje njihovu konkurentnost u poslovanju u zemljama razvijenog zapada. S druge strane, razvijene zemlje zapada bi se na taj način zaštitile od konkurencije iz drugih zemalja te bi se otvorio i prostor za njihovu ekspanziju.
"Ne samo da bi nastala direktna šteta hrvatskom gospodarstvu, nego bi se onemogućio i potencijal rasta potrebe za upućivanjem radnika u druge države EU", upozoravaju u HUP-u, u kojem vjeruju da bi prihvaćanje revizije Direktive ugrozilo desetke tisuća radnih mjesta, primjerice građevinara, instalatera ili cestovnih prijevoznika. Prema podacima Eurostata za 2014., riječ je o 27.556 radnika koji su upućeni iz Hrvatske u EU, a 4560 je upućeno u Hrvatsku.
Može se očekivati da će broj upućenih radnika iz Hrvatske biti nekoliko puta veći od broja upućenih koji dolaze u Hrvatsku jer će radnici iz manje razvijenih zemalja prije otići raditi u bogate zemlje EU, a ne u Hrvatsku. Značaj upućenih radnika iz Hrvatske je prilično velik za nacionalnog gospodarstvo - 1,4 posto ukupne zaposlenosti - što je peta najveća stopa u EU i u slučaju usvajanje predloženih izmjena taj dio radnih mjesta bio bi ugrožen.
Slična upozorenja dolaze i od Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje vodi Marko Pavić te je i njihov stav da to može imati nepovoljan učinak na ekonomsku situaciju i stvaranje radnih mjesta. Struka se slaže, a građevinar s početka priče napominje da je najveći problem zapravo u onome što tvrtke moraju davati državi. I nudi rješenje: "Neka bruto dva odbitak bude isti kao i u Njemačkoj i mi možemo sigurno dignuti satnicu za 25-30 posto".
