Najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (48% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40%) i ljudskih potencijala (+33%).
Prema podacima servisa MojaPlaća, u trećem kvartalu 2018. godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.666 kuna, što je 1% više nego u prethodnom kvartalu (5.583 kune). U odnosu na isto razdoblje 2017. godine prosječna neto plaća je 2,5% viša.
Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 5.379 kuna što znači da je veći broj ispitanika koji prima plaću manju od navedenog prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega.
Pribroje li se neto plaći bonusi, visina prosječne mjesečne plaće iznosi 5.890 kuna, isto kao u prethodnom kvartalu.
Osim kategorije top managementa, gdje je plaća u prosjeku 125% viša od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (48% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+40%) i ljudskih potencijala (+33%).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-41%), tekstilnoj i kožnoj industriji (-40%) te uslužnim djelatnostima (-35%). U Turizmu i ugostiteljstvu radnici u prosjeku imaju 20% nižu plaću od prosječne, ali ona je rasla 4% u odnosu na prosječnu plaću u turizmu zabilježenu u trećem kvartalu prošle godine.
Iako su radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji među najmanje plaćenima, u odnosu na III kvartal 2017 godine bilježi se porast prosječnih plaća od 12%
Muškarci imaju 11% više plaće od žena
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena te su u prosjeku zarađivali 5.984 kune, dok su žene u prosjeku zarađivale 5.380 kuna.
Za srednju stručnu spremu plaća je 17% niža od prosječne
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 50% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom te 24% višu plaću od prosječne. Magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za 65% u odnosu na prosječnu plaću. Ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju 17% nižu plaću od prosječne, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 65% višu plaću od prosjeka. Viša stručna sprema povećava plaću za 3% u odnosu na prosjek te 24% u odnosu na srednju stručnu spremu.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu te one s više od 1000 zaposlenih
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te u iznose 6.177 kuna. Plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su 5% manje od prosjeka (5.410 kuna). Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu nešto je manja od prosjeka i iznosi 5.627 kuna. Plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi jednake su prosjeku (5.647 kuna).
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% niža od prosjeka te iznosi 4.934 kune. U tvrtkama do 19 zaposlenika plaća je 3% niža od prosjeka (5.475 kuna). Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.749 kuna (1% više od prosjeka). Najviša prosječna plaća je u tvrtkama od 250 do 1.000 zaposlenika te iznosi 5.971 kunu (5% više od prosjeka).
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Najniže plaće zabilježene su u Virovitičko-podravskoj (-21%), Požeško-slavonskoj (-20%) te Bjelovarsko-bilogorskoj (-18%). Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (14% iznad prosjeka) te iznosi 6.474 kune. Slijedi Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3% manje od prosjeka.
Prosječna plaća u Hrvatskoj rasla je 2,5% u odnosu na treći kvartal 2017 godine. Županije s najvećim rastom su Ličko-senjska (11%), Šibensko-kninska (9%) i Vukovarsko-srijemska (7%) županija.
Najčešća beneficija je naknada putnih troškova
Najviše zaposlenika kao beneficiju prima naknadu za putne troškove (37%). Mobilni telefon za osobnu upotrebu ima gotovo četvrtina zaposlenih (21%), a omogućen parking (u potpunosti ili djelomično subvencioniran) njih 19%. Bonus za obljetnice provedene u tvrtki (npr. nakon 10 godina rada) ima 18% ispitanika, a besplatno piće njih 18%. Četvrtina ispitanika (26%) nema dodatnih pogodnosti na poslu.
