Istražili smo što naši sugrađani misle o najavljenoj promjeni valute.
Hrvatska se priprema za uvođenje eura kao svoje valute plaćanja, što je ekonomski vrlo složena operacija. Postavlja se pitanje koliko će kuna biti jedan euro i kada ćemo na policama trgovina imati cijene i u kunama i u eurima, a mnoge zanima i što će se dogoditi s kunskim kreditima te plaćama i cijenama općenito.
Kako bismo doznali mišljenje građana o uvođenju eura, portal MojPosao je putem servisa MojaPlaća proveo istraživanje na više od 3.500 ispitanika.
Trećina još uvijek nema jasan stav
Više od trećine anketiranih (35%) niti podržava niti ne podržava uvođenje eura, odnosno nemaju jasno definiran stav te su oni izuzeti iz daljnje obrade.
Među građanima koji imaju mišljenje o ovoj temi njih nešto više od polovice (54%) podržava uvođenje eura, dok 46% ljudi ne podupire ovu odluku.
Promjenu valute u većoj mjeri podržavaju stariji ispitanici (65% starijih od 46 godina) nego oni mlađi (49% mlađih od 25 godina), osobe muškog spola (64% muškaraca naprema 43% žena) i oni sa višim mjesečnim neto primanjima (74% s plaćom višom od 8500 kuna, naprema 43% onih s plaćom nižom od 4500).
Prednosti i nedostaci
Najveću prednost uvođenja nove valute građani vide u, kako tvrde (50%), izjednačavanju Hrvatske s ostatkom EU te u jednostavnijem plaćanju.
Također, vjerujemo kako ćemo napuštanjem kune ukloniti valutni rizik povezan s tečajem i istovremeno dobiti stabilniju valutu, a dio građana smatra kako će uvođenje eura pridonijeti padu kamatnih stopa na kredite i smanjenju troškova koji nastaju u mjenjačnicama, prilikom zamjene kuna u euro.
Kad je o nedostacima riječ, ljudi se u prvom redu pribojavaju povećanja cijena te gubitka 'monetarnog suvereniteta'. Svaki treći ispitanik dijeli mišljenje kako je prelazak na euro suviše kompliciran, a četvrtina građana ističe nemogućnost korištenja deviznog tečaja na povećanje konkurentnosti gospodarstva.
Ima i onih kojima će naprosto nedostajati skupljanje 'medeka', odnosno kovanica od 5 kuna, koje su nekima, očigledno, prirasle srcu.
Na pitanje smatraju li da će promjena valute rezultirati rastom cijena, velika većina anketiranih (85%) je uvjerena kako će do toga neminovno doći.
S druge strane, kad je riječ o našim primanjima, najveći broj ispitanika misli da neće biti većih promjena (40%). Trećina se ipak nada da će primanja umjereno rasti, dok svaki četvrti ispitanik predviđa pad primanja građana.
Prema sadašnjim informacijama, Hrvatska bi euro mogla uvesti već 2023. godine. Istraživanje otkriva kako podjednak broj ljudi smatra da je to sasvim dovoljno vremena za prilagodbu, odnosno kako predviđen rok nije dostatan za odrađivanje svih predradnji potrebnih za promjenu valute.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 3.500 ispitanika, od kojih su 54% žene, a 46% muškarci. Najviše ispitanika, njih 39% ima između 26 i 35 godina, 21% ih ima između 36 i 45 godina, a 31% mlađe od 25 godina. 10% ispitanika starije je od 46 godina. Najviše ispitanika, 44% ima srednju stručnu spremu, a 32% visoku stručnu spremu. Najviše ispitanika, 42% ima mjesečnu neto plaću između 4500 i 6500 kuna, petina (21%) ima između 6500 i 8500 kuna, dok ih 18% ima plaću višu od 8500 kuna. Isto toliko (18%) ima mjesečnu neto plaću nižu od 4500 kuna.
