Ostalo

U svakom slučaju ako Vam poslodavac ne odgovori u primjerenom roku koji ne bi trebao biti duži od osam dana svakako se obratite nadležnoj inspekciji rada.

Postavljanje alarmnih sustava i nadzornih kamera na radnim mjestima samo po sebi nije protupravno. To se posebno odnosi na poslove na kojima se radi s većim iznosima novca kao npr. u bankama odnosno na poslovima gdje po naravi posla postoji opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili postoje opravdana očekivanja da bi se mogle dogoditi različite vrste krađa.

Zaista je iznenađujući dio Vašeg pitanja u vezi "urednosti" spolnih organa i ostavlja me u nevjerici da se takvo što zaista događa. Ne poznajem niti jedno legalno zaposlenje u kojem bi od takve važnosti bilo upravo pitanje spolnih organa.

Poslodavac je dužan isplatiti plaću koja je određena kolektivnim ugovorom koji ga obvezuje. Navedeno je izričito propisano odredbom članka 88. Zakona o radu: 'Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u manjem iznosu od onoga određenog kolektivnim ugovorom'.

Kao prvo nije mi jasno kako ste na otkaznom roku, a istovremeno još nije niti poptisan sporazum o prestanku radnog odnosa, niti ste Vi dali otkaz.

Za pravne poslove u gospodarstvu nije propisan obavezan pripravnički staž, već je propisan samo za poslove u pravosuđu i državnoj odnosno lokalnoj upravi.

Radnik koji na dan blagdana radi 12 sati ima pravo na plaćenih svih 12 sati, kao rad blagdanom.

Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovor o radu može se izmijeniti samo promjenom ugovora o radu, dakle potpisom novoga ugovora, aneksa i sl. Ugovor o radu ne može se izmijeniti nalogom ravnatelja - poslodavca, dakle jednostranim nalogom jedne ugovorne strane.

Naknada troškova prijevoza s posla i na posao nije pravo iz zakona, dakle nije zakonska obveza poslodavca. Stoga će poslodavac biti obvezan ove troškove plaćati radnicima samo ako je to određeno kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili pravilnikom o radu.

Da bi ugovor o radu bio poslovna tajna to bi kao prvo moralo biti utvrđeno pravilnikom poslodavca ili ugovoreno samim ugovorom. Pri tome držim da cijeli ugovor nipošto ne može biti poslovna tajna (zar i samo njegovo postojanje?), nego eventualno samo neke njegove odredbe pod uvjetom da je na navedeni način uređeno, i ako bi za to postojali opravdani razlozi poslodavca, s jedne strane, odnosno ako se time ne bi ograničavala zakonska prava radnika, s druge strane. Naime, nikakva odredba o poslovnoj tajni ne može onemogućiti radnika da ostvaruje svoja prava iz ugovora o radu, dakle da o tome informira nadležna tijela, sindikat i dr.

Možete ga prijaviti inspekciji rada: Državni inspektorat, Odjel za radne odnose, Vukovarska 78, Zagreb.

Ugovori o radu mijenjaju se isključivo voljom obiju ugovornih strana, dakle sklapanjem i potpisom ugovora odnosno izmjene ugovora. Dok se na taj način ugovor o radu ne izmijeni, obje ugovorne strane dužne su ugovor u cijelosti poštivati i izvršavati.

Samom činjenicom da je došlo do promjene vlasništva tvrtke u kojoj raditi ne dolazi do promjene radno-pravnog statusa radnika koji rade u tvrtki jer nije došlo do promjene poslodavca već samo vlasnika poslodavca.

Ugovor o radu se, između ostalog, može raskinuti sporazumom između poslodavca i radnika i otkazom radnika. U prvom slučaju nužno je postojanje usuglašene volje obiju ugovornih strana (poslodavca i radnika), a u drugom je riječ o jednostanoj odluci radnika po kojoj namjerava raskinuti ugovor o radu zaključen s poslodavcem.

Zakonodavac je obvezao poslodavce da prije otkazivanja ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem pisano upozore radnika na kršenje obveza iz radnog odnosa odnosno na ukazivanje mogućnosti otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza.

Odredbe Zakona o radu pa tako i mogućnost zapošljavanja primjenjuju se na sve osobe koje imaju hrvatsko državljanstvo, dok se sve ostale osobe smatraju strancima i za njihovo zapošljavanje primjenjuju se odredbe Zakona o strancima.

Obračun plaće očito ne odgovara ugovoru o radu (ne u ukupnom iznosu koji odgovara, nego u elementima plaće koji nisu sukladni ugovoru).

Ako bi se stvarno radilo o ugovoru o djelu, prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, onda je to pitanje nebitno.

Poslodavac bi mogao odrediti da vrijeme za stanku (pauzu) iznosi jedan sat, pri čemu pola sata ulazi u radno vrijeme, a pola sata ne, što već je nerijetka praksa u Hrvatskoj.

Ako Vam plaća nije isplaćena, moći ćete ju ostvariti sudskim putem. Dakle, možete podnijeti tužbu kojom tražite isplatu pripadajuće plaće.

Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je dužan prikladnim mjerama provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. Zabranjeno je pušenje na radnim sastancima, a također je zabranjeno pušenje u radnim prostorijama i prostorima, osim onih u kojima poslodavac iznimno utvrdi da je pušenje dozvoljeno, o čemu u takvoj prostoriji mora biti istaknut znak mjesta za pušenje.

Poslodavac bi Vam bio dužan naći drugo radno mjesto ako bi ovlašteno tijelo (invalidska komisija) utvrdilo da postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od invalidnosti. Samo na temelju Vašeg mišljenja odnosno osjećaja poslodavac to nije dužan učiniti.

Iako niste odgovorna osoba tj., niti poslodavac niti šef računovodstva, ne možete potpuno izbjeći svoju odgovornost za lažno knjigovodstvo. Nitko nije dužan poslušati nalog za nezakonito postupanje niti ga takav nalog može u cijelosti osloboditi odgovornosti. Isto tako Vaša odgovrnost ne može biti ista kao direktorova koji Vam daje takav nalog i koji je i formalno odgovoran.

Prema navedenom držim da niste učinili nikakvu povredu radne obveze. Pismeno upozorenje ne smatra se pokretanjem postupka otkazivanja. Protiv pisanog upozorenja ne može se voditi sudski spor, jer Vam time još nikakvo pravo nije povrijeđeno.

Prema Zakonu o radu nije nužno da pripravnik ima mentora. Način osposobljavanja pripravnika uređuje se pravilnikom ili ugovorom o radu, pa tim dokumentima može biti određeno da pripravnik treba imati mentora.

Prijaviti možete Državnom inspektoratu, a poslodavac odgovora za prekršaj.

Uz odobrenje poslodavca smijete obavljati sve poslove za svoj ili tuđi račun, a bez odobrenja poslodavca samo ako se time ne takmičite s poslodavcem, tj. ako ne obavljate poslove iz djelatnosti poslodavca.

Ako pripravnik ne položi stručni ispit poslodavac može redovno otkazati. Isto tako, ako bi pripravnik neopravdano odbio polagati stručni ispit, poslodavac bi mu mogao na isti način otkazati.

Zatražite od poslodavca da Vam pokaže uplate doprinosa i poreza, a također možete provjeriti uplate doprinosa u Hrvatskom zavodu za mirovinisko osiguranje, a poreza u poreznoj upravi.

Nemate pravo na božićnicu.

Poslodavac ne može prisiljavati radnika da plaću prima preko banke koju mu on odredi.

Poslodavac nije dužan radniku posebno omogućavati studij za vlastite potrebe, jer je to radnikova privatna stvar.

Poslodavac Vam nije smio umanjiti plaću. Kao prvo nije postojao nikakav opravdani i valjani temelj za umanjivanje plaće jer odbijanjem rada na sajmu što nije Vaš posao niste učinili ništa zbog čega bi se plaća smjela umanjiti.

Prema članku 57. Zakona o radu radnik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine za osobito važne potrebe (sklapanje braka, porod, teža bolest ili smrt člana obitelji) do ukupno najviše 7 radnih dana.

Držim da imate opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu. Naime, radi se o osobito teškoj povredi ugovorne obveze od strane poslodavca (neisplata plaće, neplaćanje prekovremenog rada, zahtjevanje rada znatno duljeg od punog radnog vremena).

Mislim da se radi o diskriminaciji. Naime, člankom 2. Zakona o radu propisano je da osoba koja traži zaposlenje i koja se zaposli ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj, između ostalog, i zbog dobi.

Prema Zakonu o radu poslodavac nije dužan raspisivati natječaj ili oglas radi sklapanja ugovora o radu. Također, niti prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti poslodavac više nije dužan niti Zavodu za zapošljavanju dostaviti potrebu za radnikom.

Držim da radnik u slučaju kada umjesto svojih ugovorenih poslova, ili pored tih poslova, obavlja druge poslove po nalogu poslodavca koji su više plaćeni, ima pravo i na veću plaću. Pri tome ako isključivo obavlja druge, a ne svoje poslove, imao bi pravo na plaću za te poslove, što bi jednostavno trebalo riješiti izmjenom ugovora o radu na način da se u ugovoru navede ono što postoji u stvarnosti, tj. da radnik obavlja druge poslove i da za te druge poslove ima pravo na pripadajuću plaću.

Kao prvo niste dužni raditi posao za koji niste sklopili ugovor o radu. Što se tiče štete, radnik odgovara samo za onu štetu koju na radu ili u svezi s radom učini namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Kao prvo poslodavac Vam je dužan dati obračun neisplaćene plaće koji predstavlja vjerodostojnu ispravu. Neuručivanje obračuna o neisplaćenoj plaći do kraja mjeseca u kojem je plaća dospjela, predstavlja prekršaj. Također, poslodavac čini prekršaj i time što Vam nije isplatio plaću. Dakle, i za jedno i za drugo možete poslodavca prijaviti inspekciji rada.