Kako bi se smanjio broj zaposlenih koji koriste bolovanje i onda kada im ono stvarno nije potrebno, od lipnja ove godine bit će promijenjena pravila prema kojima će se radnici upućivati na bolovanje.
Upravni odbor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje (RZZO) Republike Srbije i Crne Gore trebao bi 30. travnja usvojiti pravilnik o medicinsko-doktrinarnim stavovima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad.
Prema novom pravilniku, sve bolesti će biti svrstane u 17 grupa i bit će točno određeno koliko se dana bolovanja za koju bolest može dobiti. Ako se pacijent ne izliječi u predviđenom roku, komisija će razmatrati da li je potrebno produženje bolovanja.
Uvođenje jasno definiranih standarda za upućivanje na bolovanje potpuna je novina kod nas. Liječnici se slažu da određivanje dužine bolovanja na takav način nije moguće jer se dva pacijenta od iste bolesti ne oporavljaju za isto vrijeme. Svaki organizam različito reagira i na bolest i na lijekove.
Postoje razne kategorizacije bolesti u svijetu. Nisam upoznata sa odredbama tog pravilnika, ali se nadam da će se, poslije njegovog usvajanja, liječnicima ostaviti sloboda da procijene koliko bi nekom trebalo vremena za oporavak - kaže Dragana Nalić, direktor Doma zdravlja "Voždovac" u Beogradu.
U RZZO kažu da novi pravilnik neće biti na štetu pacijenata, a liječnicima će olakšati posao prilikom određivanja dužine izostajanja bolesnika s posla.
Poanta je u tome da se neizliječeni radnici neće tjerati na posao. I po starom i po novom zakonu, radnik ide na komisiju ako mu je potrebno bolovanje duže od 30 dana. Razlog za produženje bolovanja može biti trojak - slab imunitet, neadekvatna terapija i nepridržavanje uputstva liječnika. Na osnovu pregleda i kompletne zdravstvene analize pacijenta moguće je produžiti bolovanje - kaže Saša Perović, predsjednik Radne grupe za analizu privremene spriječenosti za rad Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje te nastavlja:
Trenutno ne postoje jasni kriteriji, ali ni po novim pravilima nitko neće bolesnog čovjeka vratiti na posao. Bolovanje se mora provjeravati zbog čestih zloupotreba. U užičkoj regiji stopa izostajanja s posla iznosi 18%, što je 450% više od prosječne stope nezaposlenosti u svijetu, koja iznosi 4%. To nije samo medicinski već i socioekonomski problem - zaključuje Perović.
(T.K.)
Izvor:
Glas javnosti
