Share
Tweet
Share
Send to friend

Hrvatski hotelijeri nedovoljno obnavljaju svoje znanje

Na prošlotjednom Kongresu hotelijera u Zagrebu raspravljalo se o ulozi kadrova kao osnovi razvoja hotelijerstva te je još jednom naglašeno da bez većeg ulaganja u znanja zaposlenika hrvatsko hotelijerstvo ne može ići u korak sa svjetskim trendovima.

Osim toga, stručnjaci su istaknuli da je u hotelijerstvu, briga o ljudskom kapitalu u većini slučajeva na niskoj razini.

Istraživanje koje je u 50 hotela, deset turističkih agencija i 20 turističkih zajednica iz Primorsko-goranske i Istarske županije, proveo Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji pokazalo je da bez sustava i pokazatelja za praćenje vrijednosti ljudskog kapitala radi 85% poduzeća.

Naglasak reprezentativnog istraživanja bio je na pokazateljima o inoviranju znanja u hotelijerstvu i pokazalo se kako se u tom sektoru samo oko 0,3% radnog vremena, odnosno oko pet sati godišnje troši na inoviranje znanja svih menadžera i zaposlenika. Autori ističu kako je to znatno manje od prosjeka hrvatskog gospodarstva od 2% radnog vremena, što je manje i od prosjeka u zemljama EU od 12 posto.

Istodobno, 94% ispitanih smatra kako im je obogaćivanje znanja pomoglo u kvalitetnijem obavljanju posla. Menadžeri su pokazali veliki interes za dodatnu edukaciju, no realizacija je bila znatno ispod te razine.

Nadalje, u čak 40% anketiranih tvrtki ne organiziraju se nikakvi oblici inoviranja znanja zaposlenih, dok oni koji to primjenjuju u 30% slučajeva čine to svake tri godine, 55% svake godine, 15% svakih šest mjeseci, a svakog mjeseca samo 5% anketiranih.

Inače, u hotelskoj industriji, koja u bruto domaćem proizvodu sudjeluje sa oko 3,2%, zaposleno je oko 34.000 ljudi što je samo 3% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj.

Stručnjaci predviđaju da će u sljedećih 5 do 10 godina turizmu trebati 10 do 15 tisuća novih radnika budući da bi udio hotelskih ležajeva u ukupnom broju smještajnih jedinica trebao porasti za stotinjak tisuća.

To će se posebno odraziti na deficitarna zanimanja jer u hrvatskim destinacijama već sada nedostaju, primjerice, sobarice, konobari, kuhari i slastičari. (V.K.)

Izvor:
Poslovni dnevnik

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.