Analiza koju je GfK proveo u 13 zemalja Srednje i Istočne Europe, na reprezentativnim uzorcima među ispitanicima starijim od 15 godina, pokazuje da se u Hrvatskoj 39,4% građana služi Internetom.
Po tom podatku smo na 7. mjestu, a ispred nas su Slovenija, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska.
Međutim, pristup Internetu iz vlastitog doma ima 46% ispitanih hrvatskih građana, što je više od svih zemalja osim Slovenije (66%) i Austrije (56%).
Internet se među svim ispitanicima koristi u različite svrhe, a najčešće za slanje e-mailova, pregledavanja dnevnih vijesti, chat, Internet bankarstvo, kupovinu ili bezbrižno pretraživanje sadržaja.
Pri tome je slanje i pregledavanje e-mail poruka najzastupljenije, a gotovo svakodnevno ga koristi 89% slovenskih korisnika, dok je hrvatskih 77 posto. Hrvatski građani Internet ipak nešto više koriste za svakodnevno pregledavanje vijesti (79%), a uvjerljivo prvo mjesto i dalje drže Slovenci (87%).
Iako su pri dnu po slanju e-mail poruka ili pregledavanja vijesti, Rumunji drže sam vrh kada je u pitanju druženje na virtualnim chatovima (53%), dok se hrvatski građani nalaze na samom dnu pa ih svakodnevno tek 33% koristi neki chat, a 67% nikada.
On-line kupovina se najviše obavlja u Autriji (58%), Češkoj (52%) i Poljskoj (38%), a najmanje u Hrvatskoj (14%), Srbiji (11%), Bugarskoj (10%) i BiH (6%).
Pretraga, download i razmjena zabavnih sadržaja poput glazbe, filmova, igrica i fotografija svakako gotovo je podjednako zastupljena u svim zemljama, a najizraženija je u Bugarskoj, dok Austrijanci najmanje koriste Internet za ovakve aktivnosti.
Od ostalih podataka istaknimo kako hrvatski građani Internetu najviše pristupaju iz vlastitog doma (84%) po čemu smo na trećem mjestu iza Slovenije i Austrije. I dok s radnog mjesta Internetu najviše pristupaju Slovenci i Slovaci (45%), tu mogućnost ima 38% hrvatskih korisnika.
Nadalje, u Hrvatskoj tek 8% korisnika Internetu pristupa iz škole, dok je prosjek analiziranih zemalja 13 posto. Na prvom mjestu po pristupu Internetu iz škole je Slovačka (20%), za kojom slijede Češka (19%), Mađarska (17%), Slovenija (17%), Rumunjska (14%) i Srbija (14%). (V.K.)
