Koji je najveći izazov s kojim će se globalna radna snaga suočiti u slijedećem desetljeću? Prijetnja konkurentne Indije ili Kine, recesija? Možda. No ono što će svakako obilježiti slijedeće razdoblje su razna oboljenja zaposlenika uzrokovana stresom, odnosno narušeno mentalno zdravlje.
Prema nalazima brojnih studija mentalna oboljenja najčešće se događaju zbog stresa i iscrpljenosti, a kod oboljelih se javlja iznemoglost i depresija.
O raširenosti ove pojave također se mnogo nagađa, ali se procjenjuje da otprilike 30% radne snage pati od nekog oblika oboljenja. Međutim, ono što je potpuno jasno jest da mentalno oboljenje zaposlenika zadaje glavobolju i poslodavcu, a u budućnosti će se situacija čak i pogoršati.
Naime, stres na radnom mjestu drugi je po redu problem zaposlenika, odmah nakon tegoba s mišićno-koštanim sustavom. prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, izostanci s posla najbrojniji zbog srčanih oboljenja, raka, prometnih nezgoda i depresija. Međutim, procjenjuje se da će do 2020. godine depresija doći na drugo mjesto, što će itekako imati utjecaja na gospodarske gubitke.
Simptomi koji upućuju na narušeno mentalno zdravlje su itekako vidljivi, a najčešće su pretjerana briga, smanjeno samopouzdanje, promjene raspoloženja, nadraženost, dramatične promjene težine, izolacija te riskantno ili opasno ponašanje. Iako su sve ovo simptomi koje je svatko od nas barem jednom iskusio tijekom radnog vijeka, mislimo da lijek ne postoji te je potrebno određeno vrijeme da se oporavimo. Međutim, podrška okoline, suradnika, pa i samog poslodavca uvelike mogu pridonijeti sprečavanju ovakvih pojava.
Dobar primjer je jedna britanska telekomunikacijska kompanija čiji se program za zdravlje zaposlenika sastoji od tri komponente: prevencije, intervencije i podrške. Prva komponenta sastoji se od uočavanja stresa i stvaranja zdravog poslovnog okružja. Druga komponenta označava reakciju na određeni problem, kada se zaposleniku kod kojeg su zamijećeni poremećaji pomaže, razgovorom ili savjetovanjem. Podrška uključuje brigu o zaposleniku kako bi se što prije oporavio i vratio na posao pri čemu im se omogućava fleksibilno radno vrijeme ili razne druge pogodnosti.
Rezultat? Bolovanja u toj kompaniji su se smanjila sa 3,6% na 2,4%, a tijekom 5 godina pojava mentalnih oboljenja se smanjila za 30 posto. (V.K.)
Izvor:
Times Online