Oko 20 milijuna useljenika iz trećih zemalja danas živi u 27 država Europske unije. Osim prava na život i rad u Europskoj uniji, postavlja se pitanje i kakva su njihova prava da bi postali sastavni dio društva Unije?
British Council, Zaklada Friedricha Eberta i Udruga za migracijsku politiku iz Bruxellesa u Berlinu su predstavile njemačko izdanje studije "Indeks politike integracije migranata".
Indeksom su ispitani zakonski i politički okviri o pogodnostima za integraciju useljenika u 25 država članica EU, bez Bugarske i Rumunjske, kao i u Švicarskoj, Norveškoj i Kanadi.
U cjelokupnoj ocjeni, Njemačka je zauzela 14. mjesto.
Kad je riječ o integracijskim uvjetima za useljenike pri samom vrhu nalaze se Švedska, Portugal i Belgija.
Uz pomoć oko 130 pokazatelja u studiji su napravljene usporedbe koje se odnose na pitanja o pristupu tržištu rada, dugotrajnom boravku, sudjelovanju u političkom životu, stjecanju državljanstva te zaštiti od diskriminacije.
Dok su Švedska, Portugal, Belgija i Nizozemska u indeksu zauzele najbolje pozicije, Velika Britanija nalazi se u gornjoj polovici, a Njemačka točno u sredini. Na kraju ljestvice su Grčka, Austrija, Cipar i Latvija.
Voditelj Udruge za migracijsku politiku u Bruxellesu Jan Niessen kritizirao je to što useljenici u Njemačkoj tek nakon 8 godina boravka u zemlji stječu pravo na državljanstvo, a prije toga moraju ispuniti i neke druge dodatne uvjete.
"Kad je riječ o antidiskriminaciji, Njemačka je dobila vrlo loše ocjene. Tako joj se, primjerice, zamjera što njen još od 2006. godine važeći Opći zakon o ravnopravnosti izravno ne spominje zapostavljanje zbog nacionalne pripadnosti", rekao je Niessen. (A.T.)
Izvor:
Deutsche Welle
