Kako definirati posao? Za većinu zaposlenika, prva bi pomisao bila rad za od 8 sati dnevno, 40 sati tjedno, i tako sve ispočetka. Međutim, u današnje vrijeme taj "tradicionalni" pojam rada znatno se promijenio, stoji u članku koji je prenosi BusinessWeek.
S obzirom na društveni i gospodarski napredak, posao bi se puno bolje mogao definirati prema količini i vrsti radnih zadataka, bez obzira na vrijeme provedeno u tvrtki. Ironično je pak da nas definiranje posla količinom rada, a ne vremenom vraća u prošlost kada se gotovo sav posao mjerio jedino količinski – u poljoprivredi su tako outputi ovisili isključivo o tome koliko su radnici zemlje obradili i na koji način. U obrtu također.
Čak i u rano doba industrijske revolucije radnici su dobivali dio onoga što su stvorili, ali nisu imali zagarantiranu osnovnu plaću. Kako su godine odmicale, tako se i način plaćanja mijenjao iako nije bio imun na razne manipulacije. Međutim, kako se industrijska proizvodnja razvijala postojanost poslova prema količini rada polako je jenjavala.
Koncept određivanja posla prema radnom vremenu na tržište rada stupio je 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća, pojavom sindikalnih udruženja koja su inzistirala na planiranju radnog vremena, a mjerenje radnog vremena dalo je kasnije smisao industrijskoj ekonomiji.
No, zbog značajnijih promjena na tržištu tijekom proteklih desetljeća, promijenio se i način želje za definiranjem posla. Jedan od glavnih razloga su i zahtjevi današnje generacije Y koja na velika vrata ulazi na tržište rada, borba korporacija za privlačenje i zadržavanje najboljih talenata te značajno drugačiji segment radne snage.
Većina radnika u razvijenim zapadnim zemljama danas je zaposlena u uslužnim djelatnostima, a više od polovice njih ima i potrebno obrazovanje. Plaćeni su za pisanje, analiziranje, savjetovanje, računanje, dizajniranje, istraživanje, organiziranje te prenošenje znanja na druge.
Definicija posla prema radnom vremenu u ovakvim slučajevima malo dolazi do izražaja, jer tko će zaposleniku definirati koliko mu je vremena potrebno da napravi izvještaj, izradi analizu ili napiše program za software? Ne bi li u tom slučaju bilo bolje definirati pojedino svaki finalni proizvod te zatim odrediti koliko bi vremena bilo potrebno da se taj posao odradi kvalitetno. U ovom slučaju donekle ima smisla definirati posao prema količini.
U svakodnevnom poslovanju mnoge su organizacije suočene upravo s ovom koncepcijom rada, ali toga još nisu u potpunosti svjesne. Uvođenjem rada na daljinu u osnovi se smatra da će poslovni zadatak biti izvršen, jer ako ga zaposlenik ne stigne obaviti na poslu, može to učiniti iz vlastitog doma. (V.K.)
Izvor:
BusinessWeek
