U suvremenom svijetu brzih i žestokih promjena mogu opstati i uspjeti samo oni koji neprestano uče i usvajaju novo znanje.
U glavi je najjači stroj za učenje neograničena kapaciteta. Naš je mozak složen, moćan, beskonačno varijabilan i zadivljujući.
Nikad ne prestaje raditi i neprestano traga za znanjem. Prihvaćanje novih informacija jedan je od glavnih preduvjeta da moždane stanice uopće prežive i ostanu aktivne. U suprotnom zakržljaju, čak počnu i odumirati.
Za razliku od računala, čija je memorija u konačnici ograničena i može se nadograđivati, kapacitet našeg mozga nikad se do kraja ne iskoristi. Što više učite i pamtite, učit ćete lakše i pamtiti bolje.
Kad prestanemo učiti na formalan ili akademski način, znanje više ne dolazi u očekivanim obrocima poput programa, lekcija, ispita, kolegija koje za nas pripremaju drugi. Ocjene se ne dijele jedanput na mjesec, na kraju semestra, godine ili ispita. Znanje tada biramo sami. Ulažemo u sebe i svoje znanje i iskustvo. Postajemo odgovorni za ono što, kako, kada i koliko brzo učimo te primjenjujemo novo znanje.
Motivacija je jedan od ključnih činitelja u učenju. Ako je unutarnja i proistječe iz vlastitih želja i potreba, učenje je lakše i donosi zadovoljstvo.
Pet pravila za optimalno učenje
Priprema za učenje - Da bismo maksimalno iskoristili vrijeme za učenje, treba se pravilno pripremiti. Odredite i ograničite vrijeme koje ćete posvetiti učenju. Na primjer, "učim sutra od 17 do 20 sati". To je važan trenutak u učenju. Što prije znamo da ćemo u određeno vrijeme početi učiti, to će prije naš mozak početi sortirati znanje koje imamo o određenoj temi da bi se što bolje pripremio za učenje.
Učenje u intervalima - Znanstveno je dokazano da je bolje učiti u intervalima nego 'u komadu', tj. bez prestanka. Najbolje se uči u intervalima od 45 do 50 minuta. Nakon tog vremena, bez obzira na to imate li osjećaj da ste tek tada pohvatali konce i počeli shvaćati to što učite, najpametnije je napraviti kratku stanku od pet do10 minuta i promijeniti aktivnost.
Vođenje bilježaka - U bilješke treba uključiti boje, slike, asocijacije, prostor, maštu, globalni pristup. Idealna je tehnika za to danas već vrlo popularna mentalna mapa koju tvorac Tony Buzan naziva "švicarskim nožem za mozak". Ona ne samo da povezuje obje strane mozga nego olakšava učenje, ponavljanje, organiziranje misli i prezentiranje sadržaja koji učimo. Zabavno ju je i lako izraditi i jednako je prihvaćaju odrasli i djeca.
Redovito ponavljanje - Većina će nas bez ponavljanja već nakon 24 sata zaboraviti 80 posto sadržaja koji je toliko dobro svladala u jedan sat. Da bismo to spriječili, treba ga organizirano i pravodobno ponavljati. Prvi ga put treba ponoviti 24 sata nakon učenja, što ne mora trajati dulje od pet minuta. Drugo ponavljanje slijedi dva do tri dana nakon učenja.
Upotreba tehnika pamćenja - Mnogo je tehnika pamćenja, primjerice asocijacije, vizualizacija, akronimi, ali i dalje preporučujem mentalnu mapu. S njom ne možete pogriješiti, idealna je i za ponavljanje. Ostale tehnike mogu vam više ili manje odgovarati, no mapa koja prati prirodne mentalne procese odgovara svima jer je mentalna slika svega što ste učili, stoga se i letimičnim pogledom na nju možete prisjetiti svih sadržaja utkanih u njezinu strukturu. (A.T.)
Izvor:
Lider
