Globalizacija utječe na javno mnijenje i način na koji Europljani gledaju na svoje zemlje, cijelu EU i svjetska događanja, pokazuje analiza rezultata Eurobarometrovog istraživanja iz prošle godine koju je izradio istraživački institut TNS.
Naime, autori smatraju da je razdoblje od 2001. do 2006. bilo najkritičnije jer su se građani trebali naviknuti da "poznata Europa nestaje", a zamijenit će ju "svijet pun prilika, ali i prijetnji". Teroristički napad na SAD, proširenje Europske unije i rat u Iraku te njegov utjecaj na zemlje EU, među glavnim su čimbenicima koji su utjecali na promjenu stavova građana.
U Europi je posebice zabilježena promjena svijesti o utjecaju globalizacije na tržište rada i budućih promjena koji će u značajnoj mjeri utjecati na živote ljudi. Autori ističu kako je jedna od posljedica bila i širenje eura, kao zajedničke valute svih članica EU. Valute koju građani pojedinih zemalja vide kao ponos, dok drugi smatraju da im je njeno uvođenje znatno povećalo životne troškove.
Na promjene u javnom mnijenju utjecalo je i proširenje granica EU na 15 na 27 članica. U izvješću se napominje da su ovi događaji pridonije li stvaranju dojma o "globaliziranoj Europi". "Zbog brzine kojom su se događaji odvijali, građani starih 15 članica nisu stigli ocijeniti koje su prednosti proširenja EU, kao ni gospodarski i moralni razlozi za proširenje."
Građani smatraju da globalizacija ipak nije imala utjecaja na sva polja društvenog interesa, a znatan dio njih naveo je da bi neke probleme države ipak trebale rješavati samostalno. Pod tim se prvenstveno misli na usklađivanje porezne politike (68%), suzbijanje nezaposlenosti (58%), reformu mirovinskog sustava (72%) te reformu zdravstva i sustava socijalne skrbi (66%).
Međutim, s druge strane građani EU ističu i pitanja koja bi trebalo shvatiti kao zajednički problem i tako pristupiti rješavanju kriminala (60%), borbi protiv terorizma (81%), rješavanju obrambenih pitanja (62%), problemu imigracije (59%), zaštiti okoliša (69%) te istraživanju (71%) , energetskim pitanjima (61%) i jačanju konkurentnosti (57%).
Unatoč svim razmišljanjima, optimizam u bolju budućnost EU nije značajnije splasnuo, pa 69% građana pozitivno gleda na europsku budućnost. Sada je na institucijama red da podignu ugled zajednice i pojasne građanima kako u iskoristi prilike koje globalizacija pruža, zaključuju autori. (V.K.)
Izvor:
TNS
