Poslovati u današnjem tržišno orijentiranom globalnom gospodarstvu sve je samo ne jednostavno. Podređivanje profitu brani bilo kakve skrupule, a o etici se govori tek paušalno.
Postoji nekoliko projekata, poput Kodeksa etike u poslovanju kojeg potpisuje Hrvatska gospodarska komora i UNDP-ova Global Compacta, koji promoviraju etično poslovanje.
Velik broj hrvatskih tvrtki preuzeo je njihove smjernice, ali koliko doista drže do toga, teško je reći. Važan je imidž, a opterećivanje etičkim dvojbama ili raznoraznim konfliktima interesa ostavlja se za nekog drugog.
Ako je etika ponašanje u skladu s pravilima morala, poslovnu etiku možemo opisati kao ponašanje u skladu s pravilima morala u poslovnom okruženju.
I sve veći broj istraživanja ukazuje da poslovna etika i odgovornost u poslovanju sve više postaje okosnica postojanja. Tako je krajem 2004. godine 90 od 100 najboljih tvrtki prema ocjeni FTSE, nezavisne tvrtke u vlasništvu The Financial Timesa i Londonske burze, u svojim kodeksima izričito iskazalo privrženost etičkom poslovanju. Kodeks poslovne etike je važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje. Da bi bio djelotvoran, u sebi mora imati ugrađene kontrolne mehanizme kako bi imao snagu i važnost, a ujedno mora biti iskaz korporativne kulture i temeljnih korporativnih vrijednosti.
Kodeks se u prvom redu donosi kako bi tvrtka definirala prihvatljivo ponašanje svojih zaposlenika i uprave te nametnula visoke standarde rada i djelovanja.
Također, on osigurava okvir za profesionalno ponašanje i jasno naznačuje odgovornosti za pojedine odluke i aktivnosti, ali i ponašanje i standarde koje zainteresirane skupine mogu očekivati od pojedine tvrtke.
Posljednje, ali ne i manje važno, kodeks poslovne etike tvrtkama omogućuje uspoređivanje s najboljim praksama drugih domaćih i međunarodnih tvrtki. Temelj poslovne etike je tretiranje drugih s poštovanjem, ne samo poštovanje zakona.
Poslovna etika isključuje pogrešno predstavljanje svog rada prema potrošačima, zakonodavcima, opskrbljivačima, a uključuje pravilne postupke, davanje obećanja koja se mogu ispuniti i kasnije njihovo ispunjenje. Već dugi niz godina traje velika rasprava o etici u oglašavanju, a najveće kontroverze često izaziva odabir ciljne skupine.
Primjerice, oglašavanje žitarica za doručak posebno je kritizirano zbog svoje usmjerenosti na dječju populaciju. U spotovima djeca s oduševljenjem prihvaćaju animirane likove te ih se tako potiče na veću konzumaciju velike količine zašećerenih žitarica. Na isti način su često kritizirani i proizvođači igračaka ili restorana brze hrane koji posebno privlače djecu.
U kontekstu priprema za članstvo u Europskoj uniji pitanja vezana uz prihvaćanje etike u poslovanju i društveno odgovorno poslovanje dobivaju sve veću važnost i u Hrvatskoj. Hrvatska gospodarska komora je, prateći zakonodavstvo Europske unije u najranijoj fazi usklađivanja, postala svjesna te činjenice pa je posljednjih godina započela intenzivne aktivnosti na izgradnji prije svega sustava etičkih normi za poslovanje trgovačkih društava.
Kodeks o etičnom poslovanju je donesen još 2005. godine, a dosad ga je prihvatilo 400-tinjak hrvatskih tvrtki. Njime se propisuje osnovne smjernice etičkog ponašanja poslovnih subjekata u okviru hrvatskog gospodarstva. No u Hrvatskoj je još veoma je mali broj poslovnih škola ili visokoobrazovnih institucija koje poslovnu etiku imaju kao dio svog programa.(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
