Više od 57 posto godišnjih smrtnih slučajeva u svijetu nastaju zbog kroničnih oboljenja
Sve veći troškovi zbog kroničnih oboljenja u koje se ubrajaju i troškovi nastali zbog pada produktivnosti prijetnja su svjetskom poslovanju, napominje se u studiji koju je revizorska tvrtka PricewaterhouseCoopers provela u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom.
Autori posebnu pozornost pridaju potrebi razvijanja sustava za brigu o zdravlju zaposlenika, jer upozoravaju da će u slijedećih 25 godina kronična oboljenja smanjiti broj raspoložive radne snage te negativno utjecati na štednju, ulaganja i globalno tržište. U današnjoj ekonomiji, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i problemi s dišnim sustavom predstavljaju rizik za zdravstveni i gospodarski sustav.
Čak 400 puta veći troškovi
Studija je pokazala da troškovi zbog pada produktivnosti uzrokovani kroničnim oboljenjima čak 400 nadilaze troškove za liječenje oboljelih. Glavni činitelji pada produktivnosti su invaliditet uzrokovan oboljenjem, neplanirani izostanci, smanjena učinkovitost, povećan rizik od ozljeda te smanjenje kvalitete rada i usluga.
Međutim, broj ozljeda, pa čak i onih trajnih, uzrokovanih kroničnim oboljenjima i dalje neprestano raste. Takva oboljenja uzrok su više od 57 posto godišnjih smrtnih slučajeva u svijetu, a pretpostavlja se da će se u slijedećih 20 do 25 godina ta brojka povisiti za 23 posto. Ovaj je podatak još alarmantniji ako se zna da se većina kroničnih oboljenja može spriječiti.
Ljudski kapital ubuduće još vrjedniji
Studija navodi da troškovi za osobe s kroničnim oboljenjima predstavljaju većinu troškova u zdravstvenim sustavima, a uzrok su i 40 posto ukupno izgubljenog radnog vremena.
Projekcije pokazuju da bi u slijedećih deset godina zbog srčanih i moždanih oboljenja te dijabetesa, britansko, indijsko i kinesko gospodarstvo trebalo izgubiti između 33 i 558 milijardi dolara. Osim toga, oboljenja utječu i na duljinu radnog vijeka zaposlenika.
Procjenjuje se da bi se do 2030. u Brazilu, Južnoj Africi, Rusiji, Kini i Indiji broj izgubljenih "radnih godina" trebao povećati za 64 posto – sa 20,6 milijuna 2000. godina na 33,7 milijuna.
Autori upozoravaju da ljudski kapital danas ima iznimnu vrijednost, a zbog starenja populacije postajat će još vrjedniji. Zbog toga organizacije moraju razvijati sustave za brigu o zdravlju zaposlenika i prevenciju, jer su oni koji uspiju privući i zadržati najbolje talente uspješni i zbog zdravlja svojih zaposlenika. (V.K.)
Izvor:
PricewaterhouseCoopers
