Neuredan radni stol predstavlja jednaku prijetnju produktivnosti kao i neuredan radni prostor
Pored nekih pravila ponašanja u tvrtkama prolazimo kao da ništa ne znače, a u biti zavrjeđuju detaljnu analizu. Primjerice, poželjno je da zaposlenici svoje stolove odražavaju čistima i urednima. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog jednostavnijeg snalaženja po radnoj površini. No, je li ispravno urednost smatrati uvjetom za produktivnost?
Znanstvenik i istraživač sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu David Kirsh, naglašava da je potrebno razdijeliti neuredne "radne stolove" od urednih "radnih mjesta", jer zaposlenik može jednako dobro ili loše funkcionirati u bilo kojem od ovih okruženja.
Umjetnost snalaženja
Naime, osoba koja radi na neurednom stolu ima razvijenu vlastitu, ali učinkovitu metodu snalaženja, iako pogled na njen radni stol može sugerirati da je riječ o neorganiziranoj osobi. Međutim, kada menadžer ugleda čist, lijepo složen radni stol zaposlenika, on ne može na prvi pogled ni pretpostaviti koliko kvalitetno taj zaposlenik radi i – radi li uopće.
Neuredan prostor oko radnog stola, zato je mnogo relevantniji pokazatelj nečije (ne)organiziranosti, tumači Kirsh. Naime, kod ovih se osoba radni materijali možda nalaze u nekom od kutova sobe, zbog čega joj je potrebno ipak malo više vremena da ih pronađe. Po tome se značajnije ne razlikuju od osobe koje imaju neuredan stol.
Problem ključnih riječi
Pogledajte primjerice odvjetnike koji često imaju pretrpan stol raznih dokaznih materijala, a na kraju ipak uspiju pronaći sve potrebne dokumente i pripremiti obranu.
Iako se abecedno slaganje dokumenata često uzima kao najučinkovitije, i taj način rada može se zakomplicirati. Primjerice pod istim slovom može biti pohranjeno više dokumenata iste tematike, što utječe na preglednost materijala.
Zato, objašnjava Kirsh, zaposlenik za urednim stolom može biti jednako (ne)učinkovit kao i onaj za neurednim stolom. (V.K.)
Izvor:
interbiznet.com
