Zbog pritiska i predrasuda, žene odustaju od karijere u znanosti, a na vodeće pozicije i dalje dolaze muškarci
Žene čine veliku bazu ljudskog kapitala potencijalnog za zapošljavanje u znanosti, inženjeringu i tehnološkom sektoru, napominje dr. Sylvia Ann Hewlett. U njenoj studiji koju će objaviti Harvard Business Review, napominje se da žene čine 41 posto zaposlenih u navedenim sektorima u SAD-u, a unatoč izazovima s kojima se susreću tijekom školovanja i na tržištu rada, i dalje se najčešće odlučuju započeti karijeru u znanosti.
S obzirom na nedostatak talenata, te žene postaju sve važnije poslodavcima. Prema procjenama, Europskoj uniji bi do 2030. moglo nedostajati 20 milijuna visokoobrazovanih radnika, i to većinom u tehnološkom sektoru.
Zbog manjka talenata samo je u Njemačkoj trenutno nepopunjeno 22.000 inženjerskih mjesta, zbog čega gospodarstvo godišnje gubi oko 4,8 milijardi dolara.
Iako su se nekada poslodavci inženjere i znanstvenike tražili uglavnom u azijskim zemljama, zbog gospodarskog booma Azijce je sve teže pridobiti da rade izvan svoje domovine.
Žrtve seksualnog uznemiravanja
Kako bi nadomjestili talente poslodavci će se morati okrenuti ženskoj populaciji. Međutim, podaci iz studije koja je pratila karijere 4.000 žena u međunarodnim kompanijama, pokazuju da čak 51 posto njih u znanstveno-tehnološkom sektoru dobrovoljno napuštaju svoja radna mjesta jer se ne mogu nositi s predrasudama u radnom okruženju.
Sylvia Ann Hawlett objašnjava da na egzodus žena utječe pet čimbenika. Mnoge odlaze zbog odnosa muškaraca prema njima, jer ih je 63 posto bilo žrtvom seksualnog uznemiravanja. Izoliranost je drugi razlog odlaska žena, s obzirom da se često nalaze u timovima gdje brojčanu nadmoć imaju muškarci.
Istovremeno, ženama se ne pruža dovoljan broj prilika za napredovanje i razvoj s obzirom da ih često vode nemotivirani mentori ili ih često uopće nemaju. Zbog toga one teško mogu razlučiti u kojem se području žele usavršavati, specijalizirati i konačno napredovati.
Rade operativne poslove ili pomažu muškarcima
Četvrto, žene ne uspijevaju uskladiti svoja očekivanja i način rada s potrebnim riskantnim ponašanjem koje je često jedini način branja zasluga u dominantno muškom okruženju.
Peti, moglo bi se reći najvažniji razlog, jesu obiteljske obaveze koje u većini slučajeva padaju na leđa žena. K tome još, ako se uzmu u obzir brojne obaveze zaposlenika u tehnološkom sektoru i znanosti, poput čestih putovanja i duljeg radnog tjedna, jasno je zašto se sve više žena odlučuje na odlazak.
Nakon svega, žene se uglavnom marginalizira pa nastavljaju raditi na operativnim poslovima ili kao ispomoć muškim kolegama, dok oni nastavljaju zauzimati visoke i priznate uloge. One koje se odluče povući najčešće se nalaze u ranim tridesetim godinama.
Hewlett upozorava kako ovakvo okruženje dovodi do skrivenog odljeva mozgova, što je vrlo štetno za društvo i gospodarstvo. (V.K.)
Izvor:
Financial Times
