Od karoshi sindroma najčešće stradaju poslovni rukovoditelji, liječnici, novinari, profesionalni vozači i drugi izloženi ekstremnim psihološkim pritiscima i prekomjernoj profesionalnoj odgovornosti
Karoshi (Kah/previše+roe/rad+she/smrt/) fenomen je koji opisuje sindrom iznenadne smrti zbog zatajenja srčane funkcije, krvarenja ili suicida, a bez prethodnih upadljivih znakova bolesti, a povezuje se s prekomjernim radom, piše Divna Zenić u Slobodnoj Dalmaciji.
Osobe koje stradavaju od navedenog sindroma često rade prekovremeno, neovisno je li im taj rad plaćen. U Japanu se na to gleda slično kao na "ponos samuraja" i podrazumijeva se, jer bi suprotno bilo nečasno i značilo nelojalnost kompaniji.
Tako "radnici samuraji" rade vrlo teško i ne govore o tome, a stres je zabranjena riječ. Bez obzira na radni napor, izražavaju visok stupanj odanosti prema kompaniji u kojoj su zaposleni.
Najugroženiji radnici
iznad četrdesete
Prema znanstvenim procjenama, rizična granica za pojavu karoshi sindroma je rad koji uključuje 80 prekovremenih sati mjesečno, a većina osoba koje su liječene ili umrle zbog tog sindroma radile su i više od 100 prekovremenih sati.
Rizik je naglašen kod radnika iznad četrdesete i pedesete godine života, koji imaju male mogućnosti za drugi posao, a u strahu od gubitka postojećeg pristaju na sve.
Sindrom priznat tek 1987. godine
Procjenjuje se da je od 1990. u Japanu od karoshija umrlo više od 10.000 ljudi, zbog čega je ondje osnovana posebna komisija odvjetničkog vijeća i Ministarstva rada koja prati tu pojavu. Ta je pojava prvo prepoznata u Japanu još 1969. godine, a službeno priznata 1987., no posljednjih godina uočena je i u SAD-u i u zemljama Europske unije.
Jedan od uzroka za pojavu karoshija jest i zapošljavanje honorarne radne snage, koja donosi uštedu i fleksibilnost jer se lakše može otpuštati. U odnosima između radnika koji su zaposleni na neodređeno i onih na određeno vrijeme razvija se konkurencija i potreba za dokazivanjem, a koja često znači i preuzimanje dodatnih poslova. (D. P.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
