Možda preziru small talk, ali Jordan, Spielberg i Einstein nadmašili su mnoge ekstraverte
Od nastanka čovječanstva pa do danas, ljudi su živjeli i živjet će u "plemenskim udruženjima", u kojima se interakcija s drugim članovim smatra neophodnom za život. Zbog toga se ekstraverte doživljava kao osobe koje se s lakoćom prilagođavaju društvenom okruženju. S druge strane, kvalitete i karakteristike introvertiranih osoba u današnje se vrijeme često negativno doživljavaju.
Razlog tome je činjenica da većina ljudi ne zna zbog čega su introverti drugačiji od ekstraverata i zašto se drugačije ponašaju.
Ekstraverti najčešće smatraju da su introverti nedruštvene osobe, zbog toga što ih ovi doslovno moraju dovući u žižu društvenog zbivanja i reći im kako započeti razgovor. Nakon što im introvertirane osobe pristojno objasne da im poziv nije zanimljiv, ekstraverti po svojoj logici zaključuju da su oni nedruštvene osobe.
Vanjski i unutarnji podražaji
Pridodamo li tome da se introverte najčešće smatra osobama koje se najbolje zabavljaju čitanjem, pisanjem ili razmišljanjem, razumljivo je zašto je percepcija o njima pomalo iskrivljena.
Najjednostavnije rečeno, introverti imaju veću moždanu aktivnost u prednjem dijelu mozga koji kada se aktivira, izaziva veću ushićenost samostalnim aktivnostima i preokupaciju procesima poput rješavanja zagonetki, samoispitivanja i kompleksnog razmišljanja.
S druge strane, ekstraverti uglavnom imaju veću moždanu aktivnost u stražnjem dijelu mozga, koji obrađuje podražaje iz vanjskog svijeta, pa im je za ushićenje potreban vanjski stimulans u obliku interakcije s ljudima.
Dakle, introverti su ponekad nezainteresirani za prijedloge ekstraverata, jer ih motiviraju i pokreću drugačiji procesi koji izazivaju drugačije moždane podražaje.
Uspješni u debati
Mišljenje da su introvertirane osobe nedruštvene također pada u vodu, uzmemo li u obzir da oni obožavaju duge razgovore, posebice o temi koja im je zanimljiva, a vrsni su i u debatama te analizama.
Većina njih, small talk tj. bespredmetno čavrljanje smatra gubitkom vremena osim ako ga ne vode s osobom koju su tog trenutka tek upoznali. Zbog ove karakteristike, ekstraverti su u zabludi također kada introverte smatraju arogantnima, jer misle da ovi drugi nisu zainteresirani za razgovor. Zapravo, sve ovisi o tome što osoba preferira. Ekstraverti vole small talk, introverti ga preziru.
To nas pak dovodi do treće zablude prema kojoj se introverti ne vole socijalizirati. Naravno da vole, pogotovo ako imaju priliku voditi dugačke razgovore, logički donositi zaključke, analizirati događaje i bolje se upoznati sa sugovornikom. Dapače introverti mogu bez teškoća držati govore pred auditorijem, družiti se i komunicirati s potpunim strancima, kao i ekstraverti, ali o drugim temama. No, potom im je potrebno samo malo samoće, što nas dovodi do četvrte karakteristike.
Introverti su mijenjali svijet
Introverti trebaju više vremena za sebe od ekstraverata, kako bi razmišljali i "napunili baterije".
Dakle, budući da ih rijetko viđaju u interakciji s drugima, a čak i nakon toga, rijetko ih viđaju jer im treba više vremena za odmor, ekstraverti naravno zaključuju da se introverti ne mogu prilagoditi društvu i svakodnevnim "uobičajenim" aktivnostima. Stoga ih se, posebno među mlađim generacijama, karakterizira kao čudake, usamljenike, ili geekove.
Međutim, Albert Einstein, Issac Newton i Charles Darwin među znanstvenicima, Julia Roberts, Steven Spielberg i Christian Bale u filmu te Michael Jordan i Tiger Woods u sportu, dokazuju da se i introverti mogu nositi s ekstravertima, te ih čak i nadmašiti. (V. K.)
Izvor:
BrianKim.net
