Senge: Kako proširi granice normalne pozornosti i interesa menadžmenta

COTRUGLI Business School, SoL Hrvatska i Quantum21.net, 25. svibnja 2009. organiziraju međunarodnu konferenciju "SoL South East Europe Forum" na temu Kriza – prijetnja i šansa.

SoL SEE Forum zamišljen je kao inicijativa povezivanja lidera iz politike, gospodarstva i civilnog društva s ciljem pokretanja inicijative za duboke društvene promjene i nalaženje praktičnih rješenja na izazove aktualne krize. Glavni moderator je Peter Senge, najveći strateg 21. stoljeća.

U svijetu rastuće međuovisnosti važnije je, nego ikada ranije, naučiti kako prošiti granice normalne pozornosti i interesa menadžmenta kako bi vidjeli šire sisteme u kojima biznis djeluje

Širi sistemi o kojima Senge govori jesu gospodarstvo, društvo i priroda. U nastavku ukratko o svakom od njih:

Gospodarstvo. Vremena samodostatnih gospodarskih subjekata pripadaju prošlosti. Suvremene tvrtke posluju u lancima snabdijevanja – inpute kupuju od snabdjevača, a outpute prodaju kupcima.

Društvo. Ekonomske aktivnosti odvijaju se u socijalnom prostoru – lokalnom, nacionalnom i globalnom. Socijalni prostor utječe na tvrtke oblikovanjem "pravila igre" (regulativa), a tvrtke iz tog prostora nabavljaju najvažniji input – zaposlenike. Kvaliteta socijalnog prostora (njena "intelektualna infrastruktura" – obrazovne i istraživačke institucije, te obilježja socijalne kulture) određuje kvalitetu zaposlenika. S druge strane, tvrtke utječu na socijalni prostor – stvaranjem ekonomskih podloga za njegov razvoj.

Priroda. Poslovne aktivnosti zasnivaju se na korištenju prirodnih resursa (voda, kisik, minerali...). Tijekom odvijanja poslovnih aktivnosti mnoge tvrtke stvaraju otpadne (ponekad i otrovne) tvari koje zatim ispuštaju u prirodu.

Konvencionalni način razmišljanja, koga obilježava usmjerenost na dijelove, rezultira zanemarivanjem utjecaja tvrtke na druge organizacije u lancu snabdijevanja, lokalnu zajednicu (ili društvo u cjelini), kao i utjecaj tvrtke na prirodu (okoliš). Posljedice takvog načina razmišljanja su vidljive u uništavanju "socijalnog i prirodnog kapitala". Simptomi rastakanja socijalnog kapitala manifestiraju se u rastućim ekonomskim nejednakostima, padu društvene solidarnosti, te eroziji društvenih vrednota i morala. Proces uništavanja prirodnog kapitala iskazuje se destrukcijom ekosistema, u klimatskim promjenama, iscrpljivanjem neobnovljivih prirodnih resursa, uništavanjem obnovljivih prirodnih resursa. Konvencionalni način razmišljanja rezultira izbjegavanjem suočavanja sa posljedicama svog djelovanja ili pak korištenjem simptomatskih rješenja.

Primjeri posljedica ponašanja u skladu sa konvencionalnim načinom razmišljanja su:

ekonomska neodrživost nekih lanaca snabdijevanja (što proizlazi iz apela za pomoć najslabijih "karika" u njima ‐ npr. proizvođača mlijeka, žitarica, ribara, konditorskih proizvoda)

procesi propadanja lokalnih zajednica u najsiromašnijim regijama

procesi zagađivanja okoliša.

Zajednički nazivnik u svim navedenim primjerima je to da oni izazivaju sporadične ad hoc reakcije (npr. rasprave o lokacijama odlagališta i načinima zbrinjavanja otpada). Umjesto toga, prema Sengeu bio bi nužan sistemski pristup.

Sistemski pristup analizi lanca snabdijevanja mogao bi obuhvatiti sljedeće elemente:

opis aktivnosti/usluga koje obavlja svaki akter u lancu snabdijevanja (npr. primarna proizvodnja, prerada, distribucija..)

prihodi, troškovi i procjena bruto profitabilnosti za svakog aktera u lancu snabdijevanja (kako bi se vidjelo da li postoji "pravična distribucija" koristi)

direktni ekonomski i socijalni utjecaj aktivnosti članova lanca snabdijevanja na lokalnu zajednicu (porezi i doprinosi na plaće zaposlenika utječu na punjenje lokalnog budžeta)

indirektni ekonomski i socijalni utjecaji aktivnosti članova lanca snabdijevanja na lokalnu zajednicu (utjecaj kupovne moći zaposlenika na lokalnu zajednicu)

utjecaj na okoliš cjelokupnog lanca snabdijevanja ‐ od primarne proizvodnje, preko prerade i transporta do distribucije (tlo, biološka raznolikost, otpadni materijali, korištenje pitke voda i ispuštanje otpadnih voda, emisija stakleničkih plinova).

Na temelju netom navedenih analiza bilo bi potrebno napraviti sistemsku mapu, identificirati poluge te u skladu s tim formulirati prijedloge intervencija.

Po istoj logici bilo bi potrebno napraviti sistemsku analizu i program intervencija na razini lokalne zajednice ili pak društva u cjelini. S tim je povezana poruka Buckimnstera Fullera: "Ako je istina da sa širinom razmišljanja postajemo sve djelotvorniji, tada se moramo zapitati 'Koliko široko možemo misliti?".

Stoga se nakon svega postavlja pitanje: Mogu li menadžeri doista početi misliti "globalno"? Promatrati i djelovati iz cjeline, a ne samo iz svoje pozicije!

Autor: mr. sc. Miljenko Cimeša, poslovni savjetnik, predsjednik SoL‐a Hrvatska (Društva za organizacijsko učenje Hrvatske) te urednik i član uprave portala Quantum21.

Download cijelog teksta (pdf - 328 KB)